Više gradskih autobusa i novih linija, hiljade parking mjesta i stabala, dovršetak gradskog stadiona, šetališta uz rijeke... dio je repertoara obećanja učesnika predstojećih izbora u Podgorici 29. septembra.
Osim gradskih, "potežu" se i teme državne politike porukama da će rezultat podgoričkih izbora uticati i na status Vlade i parlamentarne većine na nivou Crne Gore.
U Podgorici živi trećina crnogorskog stanovništva.
Lokalne teme su prisutnije kod opozicije, nego kod partija vlasti, ali je opšti utisak da se sve bore za mnogo više nego što je vlast u Podgorici, ocijenila je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
"Stoga ne čudi kada nosioci vlasti pričaju o ugroženosti čitavog sistema jer oni prepoznaju prijetnju po sopstveni status".
Tako na primjer nosilac izborne liste vladajućeg Pokreta Evropa sad i Demokrata, aktuelni ministar energetike Saša Mujović, poručuje da su podgorički izbori "sve samo ne lokalni":
"Ovo je veliki pokušaj da se ugrozi Vlada, da se ponovo vratimo na teren podjela".
Uljarević ukazuje da političari dižu tenzije kad im to odgovara.
"Njihovo podizanje tenzija kad im to odgovara da bi osnažili svoju pregovaračku poziciju ne vodi neminovno snižavanju tenzija kad oni završe svoj posa, niti to ostaje bez posljedica".
Nakon partijskih trgovina, podjele i dalje ostaju kao konstanta crnogorskog društva, kaže Uljarević:
"Premnogo je ožiljaka koji su napravljeni po tkivu građanskog društva takvim neodgovornim pristupom".
Kako je došlo do izbora?
Ovo su drugi izbori u Podgorici u posljednje dvije godine, kada je poslije četvrt vijeka vlast u glavnom gradu izgubila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
No, politički sukobi novih vlasti - Pokreta Evropa sad (PES), proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA - doveli su do vanrednih izbora.
Tome je doprinijela prije svega podjela u najvećoj partiji, PES-u premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.
Otvoreni politički sukob rezultirao je odlaskom Milatovića i dijela funkcionera iz stranke u prvoj polovini ove godine.
Uz pomoć opozicije, Milatovićeva struja je skratila mandat podgoričkom parlamentu.
Gradske vlasti na podgoričke izbore izlaze u tri kolone.
Tako u koaliciji Spajićev PES nastupa sa Demokratama, dok se Milatovićeva frakcija Pokreta udružila sa URA Dritana Abazovića.
DF nastupa sa više manjih proruskih partija.
Opozicija takođe učestvuje sa više lista.
Među njima su i liste bivšeg premijera Duška Markovića, bivših ministara, pravde Andreja Milovića i finansija Aleksandar Damjanovića, koje prvi put izlaze na izbore.
Opozicija smatra da bi rezultat podgoričkih izbora mogao dovesti do raspisivanja prijevremenih izbora.
Šta obećavaju?
Obećanja nosilaca ukupno 13 izbornih lista se uglavnom preklapaju.
To je, između ostalog, povećanje broja gradskih autobusa i češće linije, hiljade novih parking mjesta, izgradnja istočne tribine gradskog stadiona, pošumljavanje grada i njegovo efikasnije čišćenje.
Dio učesnika obećava izgradnju šetališta uz rijeke i sajamskog prostora.
Neki najavljuju i besplatan gradski prevoz i vrtić, drugi besplatnu užinu za sve podgoričke osnovce, a treći subvencije za produženi boravak djece u osnovnim školama ili privatnim vrtićima.
Pojedini učesnici izbora, poput Demokrata i URA, ne pominju obećanja iz ranijih kampanja, koje su uključivale i uvođenje tramvaja i izgradnju zoološkog vrta.
Podrška crkve za 'istinske hrišćane'
U političku kampanju uključila se i Srpska pravoslavna crkva.
Tako je mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije na jednom vjerskom skupu pohvalio nosioca liste PES-Demokrate, ministra Sašu Mujovića:
"Nije on samo danas na službi nego je često na službi. Ne govorim zato što je ministar nego zato što ga vidimo i prepoznajemo kao istinskog hrišćanina. I drago nam je zbog toga".
Sa mitropolitom se nekoliko dana kasnije sastala i nositeljka izborne liste proruskog Demokratskog fronta Jelena Borovinić Bojović, koja je od aprila prošle godine na funkciji predsjednice gradske skupštine.
"Komunikacija između Mitropolije i Glavnog grada je unaprijeđena u odnosu na ranije godine", ocijenjeno je iz Mitropolije poslije sastanka.
Vlada je 19. septembra odobrila izgradnju spomenika pokojnom mitropolitu Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore.
"Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet", poručeno je iz Vlade.
U izvještajima Evropskog parlamenta iz oktobra prošle godine navodi se zabrinutost zbog pokušaja crkve da promoviše Rusiju kao zaštitnika takozvanih tradicionalnih porodičnih vrijednosti i ojača odnose između države Crne Gore i crkve.
Kampanja bez energije i kreativnosti
Izbornu kampanju u Podgorici, prema riječima Uljarević, karakteriše nedostatak energije i kreativnosti većine učesnika.
Ona ukazuje i da se državne pozicije obilato koriste u kampanji.
"Imamo otvorenu, čak u nekim elementima i agresivnu, funkcionersku kampanju. Najvidljivije je to kod PES-a i Demokrata kojima su postojeće funkcije i resursi očito ključni adut".
Uljarević kaže da količina zakupljenog medijskog i reklamnog prostora ove koalicije pokazuje da imaju višestruko veće resurse od drugih lista.
Tako su premijer i njegovi ministri posljednjih dana otvorili u Podgorici Kliniku za psihijatriju koja je koštala 7,3 miliona i pokrenuli 14,5 miliona eura vrijedan tender za izgradnju gradskog bulevara.
Korišćenje državnih pozicija u toku kampanje bila je jedna od glavnih kritika na račun bivše vlasti DPS-a.
Promjena te vlasti 2020. je na javnoj sceni dovela neka nova lica, ali ne i potreban kvalitet političke kulture i načina vladanja, kaže Uljarević.
Ipak ukazuje da je Crna Gora ušla u dinamičnu fazu u kojoj se neki akteri "brzo profilišu, ali još brže politički troše".
"Nekom može ozbiljno biti okrnjen legitimitet rezultatima izbora a neko se može pozicionirati kao novi igrač od kojeg će zavisiti dalji razvoj situacije u Podgorici, ali i šire".
Uljarević procjenjuje da je postizborne kombinatorike nemoguće predvidjeti, ali da je izvjesno da formiranje vlasti neće biti lako.
"Jer neke manje liste mogu biti teg na vagi. Njihovu je snagu sad teško procijeniti."
Pravo glasa na izborima 29. septembra ima nešto više od 145.000 građana.
Oni će izabrati 58 odbornika, a većina će nakon konstituisanja lokalnog parlamenta predložiti gradonačelnika Podgorice.
