Skupština Crne Gore nastavlja rad iako je raspuštena, Vlada Crne Gore radi mjesecima iako je izgubila povjerenje u parlamentu, u toku je tranzicija na mjestu predsjednika Crne Gore, Podgoricom više od pet mjeseci vladaju partije koje su izgubile na izborima u oktobru prošle godine, vrh pravosudnih institucija je u privremenom stanju.
Raspuštena Skupština
Parlamentarna većina donosi zakone u Skupštini, iako je u martu predsjednik Crne Gore raspustio Skupštinu i zakazao parlamentarne izbore za 11. jun.
Institucionalnu agoniju može da riješi novi Parlament i nova Vlada
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, predsjednik Udruženja pravnika i univerzitetski profesor Branislav Radulović, ocjenjuje da Crna Gora prolazi institucionalnu agoniju koja jedino može biti riješena novim sazivom parlamenta i novom Vladom.
RSE: Da li je pravno apsurdno da Skupština Crne Gore nastavlja sa radom i donosi sistemske zakone i nakon što je donijet ukaz o njenom raspuštanju i zakazani izbori za novi saziv parlamenta?
Radulović: "Apsolutno sam saglasan sa univerzitetskim profesorima i advokatima koji su u tumačenju člana Ustava koji se odnosi na raspuštanje Skupštine, saopštili da Skupština može djelovati samo u onim aktivnostima koje su tekuće i samo u onim aktivnostima koje su nužne.
I uporedna pravna rješenja u regionu, u Hrvatskoj ili Srbiji idu u prilog zaključku da svaka nova zakonodavna aktivnost nije u duhu ustavnog člana o raspuštanju Skupštine.
RSE: Koliko je u skladu sa pravnim sistemom, inicijativa premijera da se odlože parlamentarni izbori, odnosno da budući predsjednik Jakov Milatović opozove odluku predsjednika Mila Đukanovića i političkim dogovorom sa parlamentarnom većinom odredi novi datum izbora?
Radulović: "To je klasična politička inicijativa. U ovom trenutku sasvim je jasno da je ukaz predsjednika važeći posebno nakon najnovijih događanja u Ustavnom sudu.
U ovom trenutku treba se držati Ustava, uporedne pravne prakse. Većina političkih subjekata treba da usmjeri aktivnosti, da bi se izbori održali regularno i u terminu koji je predviđen."
RSE: S obzirom da je Skupština raspuštena, Vlada bez povjerenja, u Podgorici još nije došlo do smjene vlasti, sudski sistem je takođe u v.d. stanju, a smjena na predsjedničkom mjestu će se desiti tek 20 maja…. kakve to rizike nosi sa sobom?
Radulović: "Već duže se nalazimo u jednoj vrsti institucionalne agonije. Mislim da će ona trajati dok se, kroz regularni izborni proces, konstituiše novi saziv Parlamenta i izabere nova Vlada koja će funkcionisati u punom kapacitetu.
Sva instant rješenja, sve inicijative i pokušaji da se ovaj proces vladanja produži pokazali su se jako loši. Nažalost, od oktobra prošle godine do danas se nalazimo u jednoj vrsti v.d. stanja koje se privremeno zatvori na primjer izborom sudija Ustavnog suda, ali se zato otvori u mnogo značajnijim institucijama.
Tehnički mandat Vlade, raspušteni parlament, tranzicija na mjestu predsjednika države… Sve to je za funkcionisanje države i sa aspekta interesa građana vrlo nepovoljna pozicija.
Iz tog razloga, jedino rješenje je vratiti se na striktno tumačenje Ustava, i ustavnog postupanja i omogućiti da se kroz regularan izborni proces sve vrati u prirodno, normalno i ustavno stanje."
Dio parlamentarne većine je svjestan da sadašnji saziv parlamenta, koji je formiran nakon izbora 2020. godine, nelegitiman. Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović na sjednici 4. aprila apelovao je na kolege da ne usvajaju sistemske inicijative jer je parlament u ovom momentu nelegitiman.
Predsjednica parlamenta Danijela Đurović, istrajava na stavljanju na dnevni red sistemskih zakona jer tvrdi da "Skupština nema zamjenu i mora da funkcioniše do sazivanja novog saziva parlamenta"
Pred Skupštinom je drugi put kontroverzni zakonski predlog Vlade o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Takozvani antimafija zakon je oštro kritikovan od nevladinog sektora, naročito MANS-a koji tvrdi da konkretan predlog Vlade fingiranje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala asa ciljem promocije premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.
Pored toga, pred raspuštenim parlamentom su izmjene Zakona o Centralnoj banci (CBCG) koje predviđaju da guvernera imenuje Skupština, a ne predsjednik države i promjene u sastavu Savjeta banke. Iz Centralne banke je upozoreno da planirane promjene direktno ugrožavaju nezavisnost CBCG i pristupanje Evropskoj uniji, te da mogu dovesti u pitanje dalje korišćenje eura.
Vlada bez povjerenja
Od avgusta prošle godine je Vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu, jer je izgubila povjerenje u parlamentu.
Vlada je inicirala više kontroverznih akata, poput kupovine trajekta bez tendera i kadrovskih promjena koji će biti predmet sudskih sporova. Posljednja odluka o smjeni Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije donesena je na Vladi, iako je i na sjednici Vlade rečeno da nije u skladu zakonom.
Za v.d. direktora Uprave policije je imenovan Nikola Terzić. I druga Vladina bezbjednosna institucija, Agencija za nacionalnu bezbjednost funkcioniše u v.d. stanju, nakon što je premijer Abazović odlučio da krajem prošle godine smijeni dotadašnjeg šefa tajne službe Sava Kenteru.
Tranzicija na mjestu predsjednika Crne Gore
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će položiti zakletvu tek 20. maja, do kada traje mandat odlazećem predsjedniku države Milu Đukanoviću.
Iako Milatović još nije stupio na dužnost, premijer Abazović zahtijeva od novog predsjednika da poništi prethodnu odluku Đukanovića o zakazanim parlamentarnim izborima za 11. jun.
Abazović smatra da partije parlamentarne većine treba da postignu dogovor o novom terminu izbora, a da taj dogovor sprovede Jakov Milatović nakon inauguracije.
Ukaz predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine donijet je u martu, izašao je u Službenom listu, bio je na Ustavnom sudu koji ga nije poništio, niti proglasio neustavnim.
Pravni stručnjaci su osporili mogućnost opoziva odluke o već zakazanim izborima, a predlog premijera Abazovića ocijenili posljedicom njegovog nepoznavanja prava i ustavno pravnog sistema Crne Gore.
Duga promjena vlasti u Podgorici
Sjednica lokalnog parlamenta Podgorice zakazana je za 12. april, kada će se verifikovati odbornički mandati nove vlasti, a odlazeći gradonačelnik iz Demokratske partije socijalista podnijeti ostavku.
Više od pet mjeseci na preuzimanje vlasti čekaju pobjednici lokalnih izbora koji su održani u oktobru prošle godine - iz Pokreta Evropa sad, Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta Ura. Naime žalbe na izborni proces nije imao ko da razmatra jer Ustavni sud nije imao kvorum.
Nakon popune dijela upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu, ova institucija se odredila o tim žalbama poslije čega su proglašeni konačni rezultati prošlogodišnjih izbora.
Vrh pravosudnih institucija u privremenom stanju
Izbor čelnika pravosudnih institucija u punom mandatu, godinama je blokiran jer je u crnogorskom parlamentu za njihov izbor potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina poslanika. Tako su na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda godinama privremeno izabrane sudije i tužioci.
Uz to Sudskom savjetu nedostaje tri člana iz reda uglednih pravnika, koji se takođe biraju u Skupštini kvalifikovanom većinom.
Facebook Forum