"Sve je poskupilo, katastrofa. A cijene stanova i rente su podigli u nebo", kaže Nata za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Mjesečnu rentu za jednosoban stan na periferiji Podgorice prije tri godine plaćala je 250 eura a sada plaća 450.
Njene tvrdnje potkrepljuju i podaci Uprave za statistiku (Monstat), koji pokazuju da je od januara 2022. do januara 2025. renta porasla za preko 52 odsto.
Nata kaže da su skuplje i režije, ali da je "skok" cijena hrane za nju najveći udar.
"Hrana je poskupila nenormalno, užas koliko je meso poskupilo".
Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa Crne Gore za RSE kaže da je rast cijena usluga u poslednje tri godine rezultat globalnih i domaćih faktora.
"Inflacija u Crnoj Gori je podstaknuta specifičnim unutrašnjim faktorima, zbog čega je značajno viša od inflacije u eurozoni", smatra Radojević.
Zbirna inflacija od 2021. do 2024. je prema Monstatu iznosila preko 30 odsto.
Šta je sve poskupilo
Radojević objašnjava da je na rast inflacije ključno uticala povećana tražnja zbog rasta broja stranih državljana koji borave i rade u Crnoj Gori.
"I povećanja prihoda domaćeg stanovništva kroz poresku reformu Evropa sad. Ovaj rast najviše se odrazio na sektor stanovanja, pa je osim povećanja rente prosječna cijena kvadrata u novogradnji porasla za 54,5 odsto", kaže Radojević.
Ona ističe da je veća tražnja za smještajem direktno uticala na povezane usluge, kao što su održavanje i popravke u stanovima koje su po zvaničnoj statistici veće za skoro 74 odsto.
Iz vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, više puta su negirali da su ekonomski programi Vlade, Evropa sad 1 i 2, uticali na poskupljenja.
Iz kabineta premijera nijesu odgovarali na upit RSE zbog čega su u poslednje tri godine povećane cijene rente, hrane i usluga.
Od primjene program "Evropa sad 2", koji je počeo novembra prošle godine najniža penzija je 450, a prosječna 537 eura.
Prosječne plate su sa 850 porasle na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura zavisno od stepena obrazovanja.
"Ljudi koji imaju neke minimalne plate baš jedva preživljavaju. Poskupila je kirija i stanovi i računi, i frizeri i majstori. Baš je sve poskupilo", kaže Mira iz Podgorice.
Zvanični podaci kažu da su u poslednje tri godine medicinske i stomatološke usluge skuplje za oko 30 odsto dok su frizerske i kozmetičke porasle za skoro 40 odsto.
Za toliko su poskupile i usluge popravke automobila.
Cijene rente i hrane najveći udar na budžet
Ipak, za Miru su računi i hrana najskuplji jer se bez toga, kaže, ne može.
"Kad odete u veću nabavku račun ne može da bude ispod 200 ili 300 eura".
Nata, koja je zaposlena u jednom podgoričkom megamarketu, ističe da joj najteže padaju poskupljenje hrane i režija koje mora redovno, mjesečno da plaća.
"I nisu bitni slatkiši, bitni su računi i osnovne namirnice, mlijeko, sir, meso... sve je poskupilo, katastrofa. Evo i nekako da preživimo mi koji radimo, ali stvarno ne znam kako će penzioneri bez da jedu po kockicu mesa, što bukvalno i kupuju po 100 grama", ističe Nata.
Kaže da Vlada ne radi dovoljno da zaustavi "divljanje" cijena.
"Glavno je da imamo ove savjetnike ministara, 50 njih i da brojnošću mogu da uđu u Ginisovu knjigu rekorda i da njima dajemo platu, da putuju ... A što će da rade penzioneri, što će da da jedu, katastrofa. Samo se grabe za fotelje, eto to rade".
Uvećani troškovi rada i inflacija
Radojević objašnjava kako su se na građane prelili troškovi povećanja zarada primjenom programa "Evropa sad"
"Taj rast zarada povećao je troškove poslodavaca u sektorima sa velikim učešćem radne snage, kao što su frizerske i kozmetičke usluge, medicinske, stomatološke. Povećani troškovi rada su se u velikoj mjeri prelili na krajnje potrošače kroz više cijene usluga".
Ukazuje na različite razloge inflacije u Crnoj Gori i Evropi.
U evropskim zemaljama je, kaže, na inflaciju najviše uticao rast cijena energenata, što u Crnoj Gori nije slučaj jer je cijena električne energije uvećana samo četiri odsto.
"To je do sada značajano ublažilo inflatorne pritiske, ali bez obzira na tu prednost, inflacija u Crnoj Gori je i dalje iznad one u eurozoni. Dakle, rast cijena usluga kod nas je rezultat povećane tražnje, rasta operativnih i troškova rada", kaže Radojević.
Percepcija građana o troškovima
Istraživanje sprovedeno početkom marta ove godine pokazuje da 46 odsto ispitanih nema dovoljno sredstava za pokrivanje mjesečnih troškova dok 38 odsto smatra da su im prihodi dovoljni. Ostali su odbili da odgovore na ovo pitanje.
Istraživanje Centara za građansko obrazovanje i Instituta DAMAR obuhvatilo je hiljadu ispitanih građana.
Svega 3,3 odsto ispitanih je ocjenilo da živi mnogo bolje nego 2024, dok je 30 odsto izjavilo da živi gore u odnosu na prošlu godinu.
Da je Vlada "krivac" za visoke cijene i inflaciju smatra skoro 20 odsto ispitanih, dok 27 odsto problem vezuje za trgovinske lance a 17 odsto za globalna ekonomska kretanja.
Da su svi djelimično doprinijeli rastu cijena i inflaciji smatra 31,2 odsto.