Izjava šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana da su ratni zločini počinjeni u splitskoj "Lori" devedesetih procesuirani i presuđeni izazvala je negativne reakcije crnogrskih zvaničnika.
Iz kabineta crnogorskog premijera Milojka Spajića je poručeno da se ne mogu zanemariti svjedočenja o crnogorskim državljanima koji su tamo zarobljeni i ubijeni.
"Ti slučajevi nikad nijesu procesuirani... ohrabrujemo hrvatsko i naše tužilaštvo na još bližu saradnju kako bi svi počinioci krivičnih djela bili procesuirani, a pravda za sve bila zadovoljena", kazali su iz kabineta za Radio Slobodna Evropa.
Grlića Radmana je naime ustvrdio da "nije postojao nikakav logor Lora" i da je sve tom dijelu "procesuirano i presuđeno".
U slučajevima "Lora 1" i "Lora 2", osam pripadnika hrvatske vojske osuđeno je zbog počinjenih ratnih zločina na šezdesetak godina robije.
No, splitsko tužilaštvo 18 godina istražuje i slučaj "Lora 3", koji se tiče stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, a potom sprovedeni u Split.
Posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja.
Iz tužilaštva su nedavno za RSE kazali da se i dalje sprovodi izviđaj i da je taj postupak tajan.
Nedavno je, prošlog mjeseca, na zahtjev splitskog tužilaštva u Podgorici saslušan Veselin Bojović, koji je 1992. bio teško zlostavljan a svjedočio je i o mučenjima i ubistavima drugih ratnih zarobljenika iz Crne Gore u "Lori".
Hrvatski ministar nije odgovorio na pitanja RSE na osnovu čega tvrdi da su svi slučajevi procesuirani, kad slučaj "Lora 3" nije.
Zabrinjavajuće izjave
Čelnica zagrebačke organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič za RSE kaže da je razočarana što je ministar svojom netačnom izjavom doveo u pitanje neohodnost procesuiranja svih ratnih zločina.
"Trebao je da pozove na ubrzanje zakašnjele istrage o stradanju 14 crnogorskih pripadnika u splitskoj 'Lori'. Umjesto da je kao predstavnik Hrvatske dao dodatni podsticaj Crnoj Gori na putu EU integracija, doveo je u pitanje vlastiti kredibilitet i pobudio sumnju koliko do vladavine prava drže drugi predstavnici vlade".
Ona poručuje da zabrinjava što to nije jedina izjava visoko rangiranog političara u kojom se dovode u pitanje činjenice o ratnim zločinima.
"No ništa ne može izmijeniti što je o sudbini zarobljenih vojnika koje su doveli u 'Loru' bez ikakvog pravnog osnova, zapisano u pravosnažnim sudskim presudama".
Javnost zna, dodaje Teršelič, kako su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske "vojske ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, zarobljene civile i vojnike sve do usmrćenja nekih od njih".
Što je presuđeno za 'Loru 1' i 'Loru 2'?
Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima "Lora 1" i "Lora 2" za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika 1990-ih.
"Lora 1" odnosi se na ratne zločine protiv civilnog stanovništva, nezakonito zatvaranje 12 civila, uglavnom srpske nacionalnosti, koje su sumnjičili za neprijateljske aktivnosti protiv Hrvatske. Od posljedica zlostavljanja umrla su dva.
U slučaju "Lora 2" počiniocima je stavljeno na teret ponižavanje, fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje i mučenje 37 ratnih zarobljenika. Od tih posljedica umrla su tri.
U obra predmeta, na osnovu komandne odgovornosti, na 10 godina zatvora osuđen je tadašnji upravnik Vojno-istražnog centra "Lora" Tomislav Duić, dok je još sedam osoba osuđeno na kazne od četiri do 10 godina, rečeno je za RSE iz Županijskog suda u Splitu.
Šta su još rekli crnogorski zvaničnici?
Osim kabineta premijera Spajića, reagovao je i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, ocijenom da izostanak kazne u slučaju "Lora" znači krah etike i međunarodnog humanitarnog prava.
"Procesuiranje ovog zločina, kao i svakog drugog zločina, jeste i moralni i pravni imperativ.
"Crna Gora ne smije zaboraviti svoje građane o čijem stradanju u 'Lori' postoje brojna svjedočanstva. To je, u konačnom, pitanje pravde i državnog dostojanstva", kazao je predsjednik Jakov Milatović.
Upitana da li je stav hrvatskog ministra posljedica narušenih odnosa dvije države, nakon što je Crna Gora usvojila spornu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Teršelič kaže da je ona nesumnjivo uticala na pogoršanje odnosa.
"No sigurno ih neće unaprijediti selektivno razumijevanje koje zločine treba procesuirati a koje ne. Samo poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, uz obavezu procesuiranja svih ratnih zločina, dobar je temelj za kvalitetniju suradnju", poručila je ona.
Crnogorski parlament je u junu usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, što je izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Zagreba, uključujući proglašavanje tri visoka crnogorska zvaničnika za nepoželjne.
Šta kaže Evropska komsija?
Pogoršanje odnosa konstatovala je i Evropska komsija u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori.
"Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja", navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu se navodi Rezolucija o Jasenovcu, a konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom Jadran.
