Ambasadori država članica Evropske unije će na sastanaku u petak 13. decembra odlučiti koliko poglavlja će Crna Gora zatvoriti na narednoj Međuvladinoj konferenciji koja će se najvjerovatnije održati 17. decembra.
Crna Gora, očekuje da će zatvoriti četiri poglavlja u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji.
Da bi se to desilo mora dobiti podršku svih 27 članica EU uključujući i susjedne Hrvatske sa kojom je zvanična Podgorica tokom ove godine narušila odnose.
Osim otvorenih pitanja koja od ranije ima sa Zagrebom, Skupština Crne Gore je usvojila krajem juna Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu što je Hrvatska ocijenila kao provokaciju i trojicu visokih zvaničnika proglasila personama non grata.
Jedan od njih je i inicijator Rezolucije, Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i lider proruskog Demokratskog fronta.
On je 9. decembra zvanično pozvao predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da posjeti crnogorski parlament.
Odgovor iz Hrvatske nije stigao.
Ni Radio Slobodna Evropa nije dobio komentar iz Hrvatskog sabora o pozivu koji je uputio Mandić koga je hrvatska Vlada u julu proglasila nepoželjnim.
Mandić je u pismu istakao da je neophodno uspostaviti kvalitetnu komunikaciju, kako bi se spriječio "upliv parapolitičkih adresa koje iz Crne Gore ili Hrvatske žele da ostvare svoje privatne političke agende".
Mandićeva stranka je dio Vlade premijera Milojka Spajića.
Pokušaji vlasti da odobrovolje Hrvatsku
Vlada je 11. decembra odlučila da Hrvatskoj ustupi Dom kulture u Tivtu, iako je taj prostor godinama tražila hrvatska zajednica u Crnoj Gori.
"Na ovaj način će se afirmisati hrvatska zajednica u Crnoj Gori, i ojačati bilateralni odnosi sa Hrvatskom", navedeno je iz Vlade.
Istog dana premijer Milojko Spajić je primio kotorskog biskupa fra Mladena Vukšića kome je obećao završetak procesa restitucije crkvene imovine.
"Kotorski biskup može računati na punu kooperativnost izvršne vlasti", saopšteno je iz Vlade.
Sedmicu ranije, u studijskoj posjeti Dubrovniku bili su specijalni tužioci i sudije koji su od hrvatskih kolega tražili da im ustupe predmete protiv crnogorskih državljana koji su učestvovali u agresiji na Dubrovnik prije 33 godine.
Crna Gora nije procesuirala nijedan zločin u tom slučaju.
Da li su ovi potezi pokušaj saniranja štete u poremećenim odnosima uoči glasanja Hrvatske o zatvaranju poglavlja Crne Gore, pitali smo istoričara i ranijeg ambasadora Hrvatske Iva Goldsteina.
On kaže da ne vjeruje da će Hrvatska blokirati Crnu Goru, posebno da to neće uraditi samostalno.
"Ako i dođe do bilo kakve blokade, Hrvatska u tome neće biti sama. Jer je taj negativni razvoj događaja u Crnoj Gori posljednjih mjeseci bio izrazito negativno percipiran i u drugim evropskim zemljama", kaže Goldstein za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kad su problemi počeli?
Početkom godine otkazan je susret ministara odbrane Hrvatske i Crne Gore u Tivtu, zbog oprečnih stavova o vlasništvu nad vojnim brodom "Jadran", a oko koga se dvije države decenijama spore.
Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović je uoči susreta rekao da Hrvatska nema pravo na brod, te da o tome nisu spremni da pregovaraju.
Reakcija hrvatskog ministra Ivana Anušića bila je otkazivanje sastanka, uz komentar da stavovi ministra Krapovića "ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Hrvatske i istorijskih činjenica".
Odnose je dodatno pogoršalo usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u junu, na inicijativu Mandićeve stranke, a uprkos upozorenjima iz Hrvatske da bi ta "provokacija" mogla uticati na evropski put Crne Gore.
Nakon toga je Hrvatska proglasila nepoželjnim Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i drugog lidera bivšeg DF Milana Kneževića.
Goldstein smatra da je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu pokrenulo koloplet neželjenih događaja ocjenjujući da je odgovornost na crnogorskoj strani:
"Ljudi koji sada šalju to pismo u Zagreb, šta su oni mislili kada su insistirali na Rezoluciji o Jasenovcu? Tu ima toliko nedosljednosti da se ja pitam, što im se desilo, što su ti ljudi udarali glavom u zid."
On podsjeća da su inicijatori Rezolucije simpatizeri Draže Mihailovića, vođe kvislinškog pokreta tokom Drugog svjetskog rata i Radovana Karadžića osuđenog za genocid nad Bošnjacima.
Naglašava da Crna Gora treba da odluči kojim će putem da ide:
"Načelno, Crna Gora ne može da sjedi na dvije stolice. Ne može biti proevropski orjentisana kao što je to bilo niz godina, a onda u sljedećem trenutku da donosi odluke na nivou balkanske krčme."
Klasić: Hrvatska ne bi trebalo da blokira Crnu Goru
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić ocjenjuje da zvanični Zagreb nije trebalo da proglašava visoke državne funkcionere Crne Gore personama non grata zbog Rezolucije, niti bi trebalo da blokira Crnu Goru na evropskom putu:
"Čini mi se da je Andrija Mandić shvatio da je to, što je radio, bilo iz dnevnopolitičkih razloga. Hrvatska vjerovatno neće blokirati Crnu Goru, a crnogorske vlasti će nastaviti da sarađuju sa Hrvatskom".
Bez obzira na aktuelni problem, Klasić je generalno zabrinut za evropski put Crne Gore:
"Više me zabrinjava koliko Crna Gora, u liku i djelu Andrije Mandića, želi da uđe u EU. Koliko ima prostora za demokratiju, liberalizm, slobode, antifašizm i osude autokratskih režima kao što je onaj u Moskvi."
Mandićeva stranka se zalaže za izlazak Crne Gore iz NATO, ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, u bliskim je političkim odnosima sa predsjednicima, Srbije Aleksandrom Vučićem i bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.
I u Skupštini Crne Gore o riziku od blokade
Uoči glasanja o zatvaranju crnogorskih poglavlja, hrvatski i crnogorski mediji su objavili da je Hrvatska Crnoj Gori poslala non paper, neformalni diplomatski dokument.
Kako su naveli u njemu su pobrojana sva otvorena pitanja između dvije države: vlasništvo nad vojnim brodom "Jadran", granična linija na moru kod Prevlake, istraga o ratnim zločinima crnogorskih vojnika tokom agresije na Dubrovnik...
U Ministarstvu vanjskih poslova nisu odgovorili na pitanje Radija Slobodna Evropa da li je takav dokument stigao na adresu Vlade.
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Skupštini, gdje je pomenuta mogućnost da Hrvatska blokira Crnu Goru u zatvaranju poglavlja, nije ni potvrdio ali ni demantovao postojanje ovog dokumenta.
Na štetnost usvajanja Rezolucije, u kontekstu eurointegracija, mu je ukazao Ivan Vuković iz opozicione Demokratske partije socijalista:
"Bilo je lako predvidjeti kako će (na Rezoluciju) reagovati zvanični Zagreb od kojeg zavisi naš put u EU. Svaka članica EU može u svakom trenutku da spusti rampu na tom putu."
Odgovarajući mu, Ibrahimović je relativizovao mogućnost da jedna zemlja od 27 članica ne dozvoli zatvaranje poglavlja:
"Dvadeset šest je veće od jedan."
Dodao je da sve zemlje EU "pozdravljaju uspjeh Crne Gore u integracijama".
Vuković je ocijenio da se Vlada u međunarodnim odnosima ponaša u maniru kockara, ilustrujući to ustupanjem Hrvatskoj Doma kulture u Tivtu:
"Parlament je usvojio Rezoluciju za koju je sam premijer kazao da će naštetiti državnim intreresima. I sada kada se potencijalno suočavamo sa tim posljedicama Vlada u maniru kockara pokušava da odigra neki potez kako bi odobrovoljila zvanični Zagreb".
Politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je 11. decembra za RSE da bi Hrvatska mogla blokirati jedno poglavlje.
"U tu situaciju smo došli zbog odluka vladajuće koalicije koja je svjesno stvorila krizu.Nije postao nijedan razlog da Crna Gora uđe u provociranje Hrvatske".
Po njemu je to rezultat napora dijela vladajuće koalicije koja, kako kaže, samo deklarativno podržava članstvo u EU, a ustvari sprovodi interese Beograda i Moskve:
"A to je odlaganje članstva Crne Gore u EU."
Zapadni partneri podržavaju Spajićevu Vladu jer je od oktobra 2023. kada je izabrana, odblokirala proces integracija.
Nakon dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) 26. juna ove godine, koji je preduslov je za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, Spajić je rekonstruisao kabinet.
Tada su u Vladi, četiri ministarska i jedno potpredsjedničko mjesto dobile stranke proruskog DF-a, Andrije Mandića i Milana Kneževića.
