"Nije to slučaj samo sa Crnom Gorom, svuda se suočavamo sa problemom lažnih vijesti na internetu", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Pauline Ades Mevel, glavna urednica i PR Reportera bez granica.
"Trebamo osigurati da mediji, oni koji istinito izvještavaju, ne preuzimaju lažne vijesti. Mi smo u informativnoj trci, i to je ono što treba izbjeći. Novinari trebaju da se vrate korijenima svoje profesije i da najmanje dvostruko provjere svaku informaciju prije nego je objave", zaključuje urednica Reportera bez granica.
Šta je prethodilo?
Crnogorska policija je 12. januara uhapsila urednika portala IN4S Gojka Raičevića i njegovog kolegu iz portala Borba Dražena Živkovića jer su objavili lažnu vijest o eksploziji bombe u Vili Gorica u Podgorici – riječ je o rezidencijalnom objektu koji za prijem visokih gostiju i stranih delegacija koriste crnogorski predsjednik Milo Đukanović i Vlada Crne Gore.
Nakon saslušanja kod Osnovnog državnog tužioca, Raičević i Živković su pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Nekoliko dana prije tog slučaja policija je uhapsila sada već bivšu urednicu FOS Media Anđelu Đikanović zbog sumnje da je izazvala paniku i uznemirenje javnosti objavljivanjem lažne vijesti da će "specijalne snage kosovske policije Rosu pomagati crnogorskoj policiji na Badnji dan", što je Vlada Crne Gore demantovala.
I ona je nakon noći provedene u pritvoru puštena da se u daljem postupku brani sa slobode.
Da li je stavljanje lisica na ruke, privođenje i zadržavanje novinara koji su objavili lažne vijesti, način da se država bori protiv tog fenomena, pitanje je koje je RSE uputio na adresu Ministarstva kulture Crne Gore koje je nadležno za pitanja medija i medijske regulative.
Takođe, redakciju RSE je interesovalo da li u tom resoru eventualno imaju ideju kako da se država efikasnije bori protiv tog fenomena.
Odgovori još nisu uslijedili.
"Problem lažnih vijesti se ne rješava represijom države kakvu gledamo ovih dana već dobro osmišljenim načinom izgradnje kapaciteta novinara, širenjem medijskih sloboda ali i edukacijom građanstva", kaže za RSE direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona ocjenjuje da je opšta društveno-politička klima dovela do sve češće pojave lažnih vijesti u crnogorskom medijskom prostoru.
"Mislim da je važno naglasiti da u Crnoj Gori nije samo urušena sloboda medija već i profesionalni medijski standardi pa i ne čude slučajevi objavljivanja lažnih vijesti", ističe Uljarević.
Kako odgovoriti na neistine?
Hapšenje novinara nije prihvatljiv način borbe protiv lažnih vijesti, ali bi na njih trebalo da reaguje medijska zajednica samoregulacijom i višim profesionalnim standardima, kaže za RSE Danica Ilić iz londonske Mreže za etičko novinarstvo.
"Ako me pitate kako bi država trebalo da reaguje u ovakvim situacijama, odgovorila bih vam da država uopšte ne treba da reaguje. Na nama je, novinarima da se profesionalno pitamo i sudimo šta su i kako su to naše kolege koji su privedeni objavili, da li su imali relevatne izvore, odakle je informacija došla i šta je bio cilj njenog objavljivanja. Ali država i policija ne smeju da se mešaju u medijske stvari", ističe Ilić.
Problem lažnih vijesti u Crnoj Gori nije fenomenološki već sistemski problem, kaže za RSE direktor regionalne Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš ističući da je to tako jer, kako smatra nema političke volje da se lažnim vijestima stane na put.
"U Crnoj Gori je faktičko stanje takvo da je Vlada Crne Gore najveći proizvođač lažnih vijesti kroz ono što Vlada zvanično plasira kao informacije ali i ono što plasiraju nezvanično, preko medija koji imaju uređivačku politiku izuzetno blisku vlasti. Kada bi oni zaista željeli da se kao društvo izborimo sa tim fenomenom, bez obzira na to kome ta lažna vijest u određenom trenutku pogoduje, oni bi tada prestali da ih proizvode i plasiraju u javnost", smatra Maraš.
Maraš ukazuje i na loš zakonski okvir u oblasti medija, nepostojanje efikasne samoregulacije i iznad svega zatvorenost institucija prema medijima koji kritikuju vlast, što sve češće, kako smatra dovodi do slučajeva objavljivanja netačnih ili lažnih vijesti.
Kako na hapšenja gledaju izvan Crne Gore?
Vuk Maraš smatra da će demonstracija sile prema onima koji objave lažne vijesti, kakvu gledamo proteklih dana, naškoditi i onako negativnom imidžu Crne Gore kada su medijske slobode u pitanju.
"Na ovakav način mi direktno podrivamo slobodu izražavanja , direktno utičemo na smanjenje medijskih sloboda i šaljemo poruku kompletnoj međunarodnoj javnosti da Crna Gora nije na nivou demokratskog razvoja na kojem bi trebalo da bude zemlja koja je članica NATO i zemlja kandidat za članstvo u EU", ističe Maraš.
U međuvremenu, brojne domaće i međunarodne organizacije, novinarska udruženja i političke partije kritikovale su privođenje i zadržavanje dvojice urednika web portala Raičevića i Živkovića.
Stav EU
Povodom tog slučaja oglasila se i Evropska komisija.
"Sloboda izražavanja i medija jedna je od osnovnih vrijednosti Evropske unije i presudni element procesa pridruživanja Crne Gore EU. Novinarima je potrebno pogodno okruženje koje im omogućava da rade bezbjedno i bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona. Kao što je ranije rečeno, ne komentarišemo pojedinačne slučajeve. Međutim, eventualno kršenje zakona trebalo bi da rješavaju nadležne domaće vlasti, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima", navodi se u stavu Evropske komisije koji je dostavljen RSE.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2019. ocjenjuje se da nije postignut napredak u oblasti slobode izražavanja kao i da postoje brojni izazovi u razumijevanju uloge slobodnih medija.
Facebook Forum