Više udruženja građana i Prijestonica Cetinje traže od Vlade da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini, kojim se mijenja pravni status za groblja u Crnoj Gori.
Oni su upozorili da bi te izmjene Zakona, koje je amandmanom predložila vladajuća proruska Nova srpska demokratija, članica bivšeg Demokratskog fronta, Andrije Mandića, omogućile da groblja budu privatna svojina.
Amandman je prihvatila Vlada na sjednici 16. januara, a četiri dana kasnije ga je usvojio skupštinski Odbor za ekonomiju.
Izmjene Zakona su u skupštinskoj proceduri.
Članovi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru - Stega, nevladinog udruženja Komunica i Udruženje pravnika Crne Gore su upozorili da se radi o pokušaju da se groblja iz državne prebace u privatnu, odnosno crkvenu svojinu.
Iz Prijestonice Cetinje tvrde da su izmjene "zakulisne radnje Srpske pravoslavne crkve (SPC)", koja pokušava "da prisvoji i to malo državne imovine".
Iz Mitropolije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrde da su ove optužbe pravno neutemeljene i paušalne.
Kakvo je trenutno rešenje, a šta se predlaže?
U aktuelnom Zakonu groblja su definisana kao "lokalna dobra u opštoj upotrebi" , kojima raspolaže opština.
Amandmanom se predlaže da promijene status u "druga lokalna dobra od opšteg interesa", kojima raspolaže opština. Sadrži i formulaciju da su "groblja u imovini opštine".
Miloš Vukčević iz Udruženja pravnika kaže da se tim amandmanom mijenja status svojine za groblja:
"Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta mala promjena je ključna".
Ako groblja iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa, onda ona mogu iz režima državne svojine postati privatna, crkvena ili svojina drugih vjerskih zajednica, objasnio je Vukčević
"A to je nešto što se ne može dozvoliti", kaže on.
Ističe da groblja, kako su sada postojećem Zakonom definisana, prepoznaje Ustav kao državnu svojinu.
U članu 58 Ustava Crne Gore navodi se da su "prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini".
Iz Udruženja pravnika su pozvali premijera Milojka Spajića da se izjasni.
"Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona", rekao je Vukčević.
Šta su argumenti Stege
I Član Stege, advokat Vlado Vuković pozvao je 23. januara premijera Spajića da razmisli o posljedicama koje izmijene zakona donose, posebno ako se zna, kako je rekao, "da je na SPC nezakonito upisana većina grobalja i crkava u Crnoj Gori".
"Jasna je namjera da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime", kazao je Vuković.
Igor Gojnić iz Komunice kaže da su u dva navrata državni organi protivpravno izvršili upis većine crkava i grobalja na Srpsku pravoslavnu crkvu.
Kako kaže, prvi put 1988. godine, uoči raspada bivše Jugoslavije a drugi put nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista 2020. kada su vlast osvojile stranke predvođene Demokratskim frontom, bliske SPC-u.
Gojnić tvrdi da je samo u jednoj godini, 2022. na Srpsku pravoslavnu crkvu upisano 18 crkava, manastira i grobalja na teritoriji opštine Bar.
Reagovanje Prijestonice Cetinje
Iz Prijestonice su 18. januara naveli da je amandman "crveni alarm za sve u Crnoj Gori", jer bi posljedice "bile katastrofalne po državu".
"Nama su dobro poznati ovakvi i slični pokušaji SPC da prisvoji i to malo državne imovine koja nam je ostala", navode iz Prijestonice.
Dodaju da su podnijeli tužbu kojom od Mitropolije SPC traže da u vlasništvo države vrati seoska groblja u Građanima u Riječkoj nahiji koja pripadaju Cetinju.
Mitropolija SPC: Stav Stege je manipulacija
Advokat Mitropolije Srpske pravoslavne crkve Dalibor Kavarić za RSE kaže da je pravno neutemeljen i paušalan stav Stege i Prijestonice "da je intencija amandmana da SPC može neupisana groblja uknjižiti na svoje ime".
"Ovo najprije jer nema 'neupisanih grobalja' nego u praksi svako groblje ima vlasnika: opštinu, državu ili Islamsku zajednicu, Katoličku crkvu, Mitropoliju SPC i druge vjerske zajednice. A ne samo SPC kako oni manipulativno i zlonamjerno navode", kaže Kavarić.
Ističe da su neosnovane tvrdnje da se predloženim izmjenama Zakona "dira" u svojinska prava sada upisanih vlasnika grobalja i otvara mogućnost za promjenu vlasništva.
"Jer je zaštita i promjena prava svojine na svakoj stvari nepokretnoj i pokretnoj, uključujući i groblja definisana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom i zakonima Crne Gore", kazao je Kavarić.
On tvrdi da predloženi amandman ne favorizuje bilo koga:
"I ne omogućava nikakve beneficije ni državi ni vjerskim zajednicama niti novi upis u bilo čiju korist. Ne mijenja sadašnje titulare niti pravila za promjenu svojine".
Kavarić smatra da se predloženim rješenjem dodatno štite groblja kao dobra od opšteg interesa kojima raspolaže opština.
"Očigledno je da kritičari ovoga rješenja pogrešno tumače ovaj amandman, sa ciljem da dodatno unesu konfuziju i raspire vjersku i nacionalnu mržnju prema Mitropoliji Srpske pravoslavne crkve", zaključio je Kavarić.
Šta kaže predlagač spornog Amandmana
Predlagač amandmana Velimir Đoković je naveo da iako aktuelni zakon garantuje da su groblja dostupna svima pod istim uslovima, te da za njihovu upotrebu nijesu potrebne dozvole nadležnih to u praksi nije slučaj.
"Budući da se, od strane onog ko upravlja grobljem, mora pribaviti odobrenje za sahranjivanje, za zakup grobnog mjesta, za korišćenja kapele i dr".
Đoković nije odgovarao na upit RSE da pojasni koje će promjene i poboljšanje građanima donijeti amandman, koji je predložio na Zakon o državnoj imovini.
