Objavljivanjem najnovijeg izvještaja Evropske komisije o napretku, nova vlast u Crnoj Gori dobila je jasnu mapu šta u budućem periodu mora da uradi kako bi popravila stanje u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i nezavisnosti pravosuđa, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović, ističući da se ključne manjkavosti kao mantra ponavljaju iz izvještaja u izvještaj.
"Ono što se vidi iz svake rečenice u izvještaju a što se odnosi i na korupciju i na organizovani kriminal, jeste da oni znaju mnogo više od onoga što je u tom dokumentu zaista napisano", ocjenjuje Ćalović, ističući da bi nova vlast tu okolnost trebalo da iskoristi.
"Očigledno je da evropski eksperti imaju mnogo vrijednih infromacija koje mogu da budu od izuzetnog značaja za novu vlast koja ima idealnu priliku da napravi kontakte sa međunarodnim ekspertima i da na taj način otkriju ključne probleme i afere iz prethodnog perioda, ali i da od tih ljudi nauče kako će sa tim da se izbore u skladu sa međunarodnim standardima", ističe Ćalović.
Nedavno izabrani predsjednik crnogorske Skupštine iz redova nove parlamentarne većine Aleksa Bečić ocijenio je da je Izvještaj Evropske komisije prijateljsko upozorenje da tapkanje u mjestu nije opcija.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da mu je šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa uručila godišnji izvještaj, koji je doživio kao istinsku detekciju problema sa ciljem ubrzanja reformi na dobrobit cjelokupnog crnogorskog društva.
"Novi pregovarački model, koji nalaže da ako sprovodite reforme idete brzo naprijed, ali ko nema reformi možete i nazadovati, jeste nešto što je potrebno i što je u funkciji podizanja odgovornosti i efikasnosti procesa", kazao je Bečić.
Novi izvještaj nacrtao stare probleme
U novom Izvještaju Evropske komisije navodi se da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, kao i da nezavisno sudstvo i dalje ostaje izazov.
"Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja prijedloga Sudskog savjeta i ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu", ukazali su iz Evropske komisije.
Crna Gora: Sudije iznad zakona
U tekstu koji je 6. oktobra predstavljen u Briselu, piše da će ukupni napredak u pristupnim pregovorima zavisiti od napretka na području vladavine prava, gdje je, kako je navedeno, napredak Crne Gore ograničen.
No, neće samo napredak u pregovorima zavisiti od rezultata Crne Gore u toj oblasti , nego i buduća finansijska pomoć i investicije iz EU.
Naime, prije dolaska u Crnu Goru, komesar Evropske unije za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji (Varhelyi) je izjavio da će Ekonomsko-investicioni plan EU za Zapadni Balkan, vrijedan devet milijardi eura, sa investicionim paketom koji taj iznos povećava na cijelih 20 milijardi, ići paralelno sa reformama, posebno u vladavini prava.
Varhelji je upozorio da investicije EU moraju biti praćene konkretnim rezultatima u ključnim reformama jer, u suprotnom, investicije mogu biti i stopirane.
"Imamo vrlo jasna pravila u novoj metodologiji. Vidjećete da imamo tendenciju da ekonomski dio sprovodimo ruku pod ruku sa reformama. Ako vidimo nazadovanje ili zastoj u reformama, biće nemoguće nastaviti sa finansiranjem", naglasio je Varhelji.
Vanja Ćalović ističe da nova crnogorska vlast sada ima priliku da u praksi pokaže da je spremna da ispuni sve ono što je kao opozicija unazad dvije decenije obećavala, a to je da će se efikasnije boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"Da sada ti političari [nova većina, prim. red.], koji su to tvrdili unazad 20 godina, to pokažu u praksi i da obezbijede da se to uradi na način koji će biti održiv i u skladu sa međunarodnim standardima, da sjutra zbog nekog prikupljanja sitnih političkih poena ne bi došli u situaciju da neki predmeti padnu na Evropskom sudu u Strazburu i da oni koji su korumpirani izbjegnu pravdu", navodi Ćalović.
Kako do promjena u pravosuđu?
Na parlamentarnim izborima 30. avgusta ove godine, tri opozicione liste Zajedno za Crnu Goru, Mir je naša nacija i Crno na bijelo osvojile su tijesnu većinu i mogućnost da formiraju buduću vlast u Crnoj Gori.
Lideri sve tri liste Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović potpisali su 9. septembra Sporazum o sedam zajedničkih principa buduće vladajuće koalicije među kojima je kao jedan od prioritetnih depolitizacija ključnih institucija "u cilju beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije".
Izvršni direktor Centra za građanske slobode i bivši član Radne grupe za pregovore sa EU za poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, Boris Marić, kaže da on vidi želju spremnost nove većine da stvara ambijent za efikasniju borbu protiv korupcije i kriminala.
Prepreka će biti, dodaje Marić, a kao jedna od najvećih je pitanje kako izvesti promjene na čelu pravosuđa u nedostatku odgovarajuće većine u crnogorskom parlamentu.
"Znamo da se za promjene čelnika u tužilaštvu traži dvotrećinska i tropetinska većina. Ako to zbog nove konstelacije političkih snaga u crnogorskom parlamentu ne bude moguće onda bi se moglo pribjeći planu B, odnosno da novoformirana većina krene u izmjene i dopune ili donošenje novog Zakona o državnom tužilaštvu čime bi se otvorila mogućnost za promjene, odnosno mijenjanje postojeće strukture u tužilačkom savjetu i na taj način dođe do funkcionalnijeg tužilaštva", konstatuje Marić.
Pored tužilaštva i sudova, isti problemi i u ASK
U najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore se ponovo ukazuje na manjkavosti u radu Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).
"Za Agenciju za sprječavanje korupcije, sa novoimenovanim rukovodstvom, ostali su izazovi povezani sa njenom nezavisnošću, postavljanjem prioriteta, selektivnim pristupom i kvalitetom odluka", navode iz Komisije.
Crna Gora od Evropske komisije unazad nekoliko godina dobija gotovo identične ocjene kojima se ukazuje na iste manjkavosti u oblastima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala kao i nezavisnosti, efikasnosti i profesionalnosti pravosuđa.
U Izvještaju iz 2019. Evropska komisija na 100 strana je navela iste probleme na koje je ukazivala i u prethodnom periodu – nedovoljnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i neriješene napade na novinare, zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe...
Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo u EU, a pregovore je zvanično počela 29. juna 2012. godine.
Do sada su otvoreni pregovori u sva 33 poglavlja od čega su privremeno zatvorena tri. Iz Brisela je do sada više puta ukazivano da je neophodno početi sa zatvaranjem i ostalih poglavlja.
Crna Gora: Hronologija otvaranja pregovaračkih poglavlja
Facebook Forum