U Crnoj Gori je sve izraženiji nasilni ekstremizam i radikalizacija, kako u društvenoj tako i političkoj sferi, a u borbi protiv te pojave je neophodna veća podrška Vlade, poruka je dvodnevne konferencije Nacionalna platforma za borbu protiv nasilnog ekstremizma.
Da je ekstremizam postao legitiman način funkcionisanja na društvenoj scene i način političke borbe za većinu političkih opcija, smatra Dragan Koprivica direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
On je kazao se kombinuju nacionalistički i vjerski ekstremizam, te da postoji opasnost da on pređe u fundamentalizam, i to ne islamski, što je prva socijacija za ovaj pojam, već pravoslavni, koji želi kontrolisati društveni život i biti veto igrač.
Nakon parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, kada je u Crnoj Gori promijenjena tridesetogodišnja vlast Demokratske partije socijalista, učestali su napadi na nacionalnoj osnovi kao i ekstremističke poruke u javnoj i online sferi.
Tako je u Pljevljima napadnuta Islamska zajednica, poruke mržnje mogle su se pročitati u Beranama, incidenata je bilo uoči izbora u Nikšiću , na Cetinju prlikom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikija.
Vlast su osvojile stranke medju kojima je najbrojniji prosrpski Demokratski front. Crna Gora je 4. decembra dobila Vladu blisku SPC, koja je prema izjavama čelnika parlamentarne većine dogovarana pod direktnim uticajem pokojnog mitropolita SPC u Crnoj Gori Amfilohija.
Može li ekstremizam preći u anarhiju?
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) o ulozi crkve u tim procesima, počasni predsjednik Socijaldemokrtaske partije i bivši predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić kaže da dogma umjesto slobode nije karakteristika, kako je kazao, "samo Crkve Srbije u Crnoj Gori" (SPC) već i drugih crkava, vjerskih zajednica.
"Od 1918. od kada je Crkva Srbije došla u ovu državu, uvijek je bila suštinski antidržavna, i crkva protiv 'nesrba' u Crnoj Gori. I ne samo protiv Crnogoraca, nego protiv svih koji ne žele da budu Srbi", smatra Krivokapić koji pitanje crkve u Crnoj Gori smatra "zapuštenim".
Predrag Bulatović iz vladajućeg prosrpskog Demokratskog fronta i bivši lider Pokreta za zajedničku državu na isto pitanje RSE odgovara da je pad Demokratske partije socijalista sa tridesetogodisnje vlasti u Crnoj Gori posljedica odluke te partije da, kako je rekao, formira crkvu.
To je izazvalo litije i direktan uticaj SPC na rezultate izbora, smatra Bulatović:
"Da li je to uticalo na ekstremizam? Ne bih rekao da smo došli do neke faze ekstremizma, prije bih rekao da su nam razorene institucije bez izgleda da se oporave. Shvatimo, ako u dogledno vrijeme ne revitalizujemo institucije, neće biti riječ o ekstremizmu, nego anarhiji."
I Bulatović i Krivokapić se slažu da političke elite moraju naći način da izvedu zemlju iz krize koju prati ektstremizam.
Zašto je odgovor države slab?
Prema ocjeni Koprivice, međutim, ono što brine je slaba reakcija države na pojave ekstremizma.
"Nema pune političke volje, nema jedinstva u djelovanju vlasti, postoje ekstremističke struje i unutar Vlade, i unutar poslaničkih klubova, nema stvarnog dijaloga vlasti i opozicije o ključnim pitanjima", smatra Koprivica.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je rekao 9. decembra da će izvršna vlast uraditi sve da se bori protiv ekstremizma, te da je put ka stvaranju pacifističkog društva težak i mora biti potkrijepljen ne samo naporima iz Crne Gore već i međunarodnom saradnjom.
"Koktel za ratovanje"
Psiholog Radoje Cerović je kazao da je identitetska politika udružena sa opsjednutošću hijerarhijama "koktel za ratovanje", zbog kojeg se cijeli Balkan može zapaliti.
On je naveo istraživanja po kojima su najmanje nasilne nacije država sa najboljim socijalnim uslovima, kao što su Norveška i Island.
“Za te nacije je karakterističko što su ekonomski egalitarne, dobrostojeće, imaju jednakost muškaraca i žena, i liberalnost u domenu seksualnosti. Sve partrijarhalne nacije su u većoj mjeri nasilne. Ta vrlo postepena evolucija koja nas očekuje ka društvu saradnje, kolaboracije i slobode - to je put”, kaže Cerović.
Ekstremizam i šovinizam ne možemo gledati odvojeno od socijalne dinamike, a trideset godina hroničnog stanja "safre (frustracija) koju živimo" ne daju da se društvo razvija, smatra pisac i kolumnista Brano Mandić.
“Ti diskursi se modernizuju, pa se malo mimuje, jutjubuje, bloguje. Plašio bih se ne starog oblika radikalizma, nego onog u novom ruhu. To je onaj 'funky' radikalizam koji je 'OK', koji se školovao na Zapadu i zna jezik novog doba, a koji u stvari ima onu istu autoritarnu svijest protiv koje ja ustajem", kaže Mandić.
Ekstremizam iz ugla umjetnosti
Treba stvoriti okolinu gdje će umjesto vjerskog i nacionalnog identititeta doći do izražaja naši lični identiteti, kaže glumac Goran Bogdan, koji je uz režisera Dina Mustafića iz ugla regionalnih umjetnika govorio na konferenciji o ekstremizmu CDT-a.
Mustafić smatra da se na Balkanu rehabilituje politika devedesetih i opisuje kako je uoči rata ( u bivšoj Jugoslaviji )bila uočljiva nepismenost političara i retorika koja je dovela do toga da su građani svoje identitete sveli na etničke i vjerske.
"To nije daleka prošlost, i mi danas moramo imati vrlo osjetljivo uho za takve frekvencije. Ponovo prisustvujemo onoj retorici koja nas je devedesetih gurnula u radikalno zlo. Moramo bit jako oprezni da ne potcjenjujemo glupost i budalaštinu", smatra Mustafić.
Poručuje da je važno prepoznati i imenovati ljude koji su nosioci takvih politika, jer u novim geostrateškim preslaganjima Balkan može biti neka vrsta kolateralnog kusura.
"Mi nemamo više nijedan dan za ratovanje, a to vam govori neko ko je preživio opsadu Sarajeva", rekao je Mustafić.
Međunarodna upozorenja
Iz međunarodne zajednice je više puta apelovano na smanjivanje tenzija u Crnoj Gori.
Tako je Ambasada Sjedinjenih Američkih država u Podgorici pozvala je na smirivanje tenzija dignutih na Cetinju uoči ustoličenja Joanikija za mitropolita SPC u Crnoj Gori.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero izjavila je da je „podsticanje etničkih i vjerskih podjela i netolerancije opasno za bezbjednost i dobrobit građana Crne Gore“.
Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici upozorili da su izjave koje kreairaju etničke i vjerske tenzije u suprotnosti s evropskim vrijednostima.
Borba protiv ekstremizma jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom.
Facebook Forum