Posjeta crnogorskog premijera Mila Đukanovića Srbiji, nakon desetogodišnje pauze, udarna je tema dana. Osim što i u Podgorici i u Beogradu to tumače kao znak sve boljih odnosa dvije države i njihovog postavljanja na zdrave, racionalne osnove, od Đukanovićeve posjete u Crnoj Gori očekuju i konkretne rezultate ili makar pomake u rješavanju otvorenih, neriješenih međudržavnih pitanja.
Uspostavljanje platnog prometa između dvije države nakon obnove crnogorske nezavisnosti 2006, markiralo se kao prioritetno, a zbog brojnih barijera koje onemogućavaju brže, jednostavnije i jeftinije poslovanje između Crne Gore i Srbije.
Značaj rješavanja tog pitanja, najprije je tokom septembarske posjete Podgorici, lično potegao srpski premijer Ivica Dačić.
"Veliki broj naših firmi ima poslove ovde u Crnoj Gori, značajan je obim investicija i zato mislimo da naše vlasti moraju da reše ili potpomognu rešavanju jednog veoma važnog pitanja. Nije normalno da pitanje platnog prometa tako dugo postoji. Tako da danas kada neko želi da uplati nešto za Crnu Goru ili za Srbiju to mora da prođe posrednika koji po tom osnovu zarađuje na desetine miliona eura provizije".
Upravo zbog rješavanja tog pitanja formirana je mješovita komisija za ekonomsku saradnju, koja je naložila Centralnim bankama da iznađu rješenje i predlože ga Vladama dvije države. Pošto su sagledale problem, oglasio se viceguverner crnogorske Centralne banke Nikola Fabris, koji je rekao da formalne prepreke za uspostavljanje direktnog platnog prometa nema, ali da nijedna domaća banka nije zainteresovana za taj posao.
Početak dijaloga o crnogorskoj zajednici
Kako iz ugla domaće privrede izgleda problem, zbog činjenice da je Srbija najvažniji crnogorski spoljnotrgovinski partner, nedavno je za Radio Slobodna Evropa govorila Nina Drakić iz Privredne komore Crne Gore.
"Platni promet između Crne Gore i Srbije, BiH i uopšte zemalja regiona obavlja se preko inostranih banaka gdje su provizije značajno veće, a najčešće treba i par dana da novac legne na račun. Zato to i predstavlja problem jer bi direktan platni promet uštedio i u dijelu provizije i u dijelu vremena raspoloživosti novca. Srbija je i najvažniji spoljno trgovinski partner i procjene su da godišnji promet sa tom zemljom iznosi više od 700 miliona eura", navela je Drakić.
No, osim sistemskih rješenja u sferi politike i ekonomije, kao što je pitanje dvojnog državljanstva i krupnih investicija u putnu infrastrukturu, od Đukanovićeve posjete u Crnoj Gori ima i opipljivijih očekivanja. Tako budvanski Liberali priželjkuju pokretanje procedure za vraćanje arheoloških predmeta iz nekropole otkrivene izgradnjom hotela „Avala“, a koje su odnijeli Karađorđevići.
Taj zahtjev, kako je za Radio Antena M izjavio istoričar umjetnosti Aleksandar Čililkov apsolutno je opravdan, a za advokata Zdravka Begovića i izvodljiv.
"Da se dvojica najuticajnijih ljudi države Srbije i Crne Gore sporazumiju i dogovore i da se to vrati državi Crnoj Gori. U protivnom, pozivanje na bilo koji pravni osnov bi ostalo samo prazna priča i ne bi se ništa moglo napraviti mimo toga. Bojim se da se onda ne napravi jedna situacija da se pojavi neko u Srbiji da traži eventualno neke stvari koje su ostale u Crnoj Gori, a gdje je država Srbija vlasnik tih relikvija".
Od Đukanovićeve posjete Beogradu nakon 10 godina, konkretnih očekivanja ima i u crnogorskoj zajednici u Srbiji i početak dijaloga dvije države o njenom položaju. Za Radio Slobodna Evropa, predsjednik Crnogorske partije Nenad Stevović kaže:
"U skladu sa proklamovanim stavovima Podgorice i Beograda po pitanju rješavanja položaja Crnogoraca u Srbiji očekujemo da se u agendi razgovora nađe i zastoj oko uvođenja crnogorskog jezika u zvaničnu upotrebu u opštini Vrbas, a podsjetio bih da su ispunjeni svi zakonski uslovi još od 2010. godine. Takođe, očekujemo da premijeri razgovaraju i o situaciji u Lovćencu, jedinom mjestu u Srbiji i crnogorskoj dijaspori gdje Crnogorci predstavljaju većinu i koji su godinama u tom mjestu izloženi teroru i bahatom ponašanju vlasti koju čine predstavnici Socijalističke partije Srbije".
Uspostavljanje platnog prometa između dvije države nakon obnove crnogorske nezavisnosti 2006, markiralo se kao prioritetno, a zbog brojnih barijera koje onemogućavaju brže, jednostavnije i jeftinije poslovanje između Crne Gore i Srbije.
Značaj rješavanja tog pitanja, najprije je tokom septembarske posjete Podgorici, lično potegao srpski premijer Ivica Dačić.
"Veliki broj naših firmi ima poslove ovde u Crnoj Gori, značajan je obim investicija i zato mislimo da naše vlasti moraju da reše ili potpomognu rešavanju jednog veoma važnog pitanja. Nije normalno da pitanje platnog prometa tako dugo postoji. Tako da danas kada neko želi da uplati nešto za Crnu Goru ili za Srbiju to mora da prođe posrednika koji po tom osnovu zarađuje na desetine miliona eura provizije".
Upravo zbog rješavanja tog pitanja formirana je mješovita komisija za ekonomsku saradnju, koja je naložila Centralnim bankama da iznađu rješenje i predlože ga Vladama dvije države. Pošto su sagledale problem, oglasio se viceguverner crnogorske Centralne banke Nikola Fabris, koji je rekao da formalne prepreke za uspostavljanje direktnog platnog prometa nema, ali da nijedna domaća banka nije zainteresovana za taj posao.
Početak dijaloga o crnogorskoj zajednici
Kako iz ugla domaće privrede izgleda problem, zbog činjenice da je Srbija najvažniji crnogorski spoljnotrgovinski partner, nedavno je za Radio Slobodna Evropa govorila Nina Drakić iz Privredne komore Crne Gore.
"Platni promet između Crne Gore i Srbije, BiH i uopšte zemalja regiona obavlja se preko inostranih banaka gdje su provizije značajno veće, a najčešće treba i par dana da novac legne na račun. Zato to i predstavlja problem jer bi direktan platni promet uštedio i u dijelu provizije i u dijelu vremena raspoloživosti novca. Srbija je i najvažniji spoljno trgovinski partner i procjene su da godišnji promet sa tom zemljom iznosi više od 700 miliona eura", navela je Drakić.
No, osim sistemskih rješenja u sferi politike i ekonomije, kao što je pitanje dvojnog državljanstva i krupnih investicija u putnu infrastrukturu, od Đukanovićeve posjete u Crnoj Gori ima i opipljivijih očekivanja. Tako budvanski Liberali priželjkuju pokretanje procedure za vraćanje arheoloških predmeta iz nekropole otkrivene izgradnjom hotela „Avala“, a koje su odnijeli Karađorđevići.
Taj zahtjev, kako je za Radio Antena M izjavio istoričar umjetnosti Aleksandar Čililkov apsolutno je opravdan, a za advokata Zdravka Begovića i izvodljiv.
"Da se dvojica najuticajnijih ljudi države Srbije i Crne Gore sporazumiju i dogovore i da se to vrati državi Crnoj Gori. U protivnom, pozivanje na bilo koji pravni osnov bi ostalo samo prazna priča i ne bi se ništa moglo napraviti mimo toga. Bojim se da se onda ne napravi jedna situacija da se pojavi neko u Srbiji da traži eventualno neke stvari koje su ostale u Crnoj Gori, a gdje je država Srbija vlasnik tih relikvija".
Od Đukanovićeve posjete Beogradu nakon 10 godina, konkretnih očekivanja ima i u crnogorskoj zajednici u Srbiji i početak dijaloga dvije države o njenom položaju. Za Radio Slobodna Evropa, predsjednik Crnogorske partije Nenad Stevović kaže:
"U skladu sa proklamovanim stavovima Podgorice i Beograda po pitanju rješavanja položaja Crnogoraca u Srbiji očekujemo da se u agendi razgovora nađe i zastoj oko uvođenja crnogorskog jezika u zvaničnu upotrebu u opštini Vrbas, a podsjetio bih da su ispunjeni svi zakonski uslovi još od 2010. godine. Takođe, očekujemo da premijeri razgovaraju i o situaciji u Lovćencu, jedinom mjestu u Srbiji i crnogorskoj dijaspori gdje Crnogorci predstavljaju većinu i koji su godinama u tom mjestu izloženi teroru i bahatom ponašanju vlasti koju čine predstavnici Socijalističke partije Srbije".