U dva navrata, tokom posljednjih deset dana, građani Crne Gore bojkotovali su zbog visokih cijena četiri velika trgovinska lanca. I dok nevladin sektor najavljuje nove pozive na bojkot, Vlada i trgovci polemišu šta su uzroci rasta cijena.
Premijer Milojko Spajić je podržao građane u bojkotu megamarketa. Tvrdi da su cijene visoke "zbog oligopolije, bolesnog tržišta" i visokih trgovačkih marži.
Iz najvećeg trgovačkog lanca poručuju da su cijene visoke zbog nameta države.
Iz udruženja građana Alternativa, koje je iniciralo prethodne bojkote, pozivaju trgovce da spuste cijene. U suprotnom prijete sedmodnevnim bojkotom.
"Ovo je trgovinski rat i narod je pokazao da se neće ponašati kao žrtva", kaže za Radio Slobodna Evropa ekonomista Alternative, Vesko Pejak.
U Crnoj Gori je inflacija od 2021. do 2024. godine bila 30,5 odsto, dok su cijene hrane u istom periodu porasle za 41 odsto, podaci su Uprave za statistiku.
Prošle godine inflacija je bila 3,3 odsto, dok nema podataka o porastu cijena hrane.
Vlada je kao odgovor na visoke cijene najavila formiranje robnih rezervi.
Da će robne rezerve oboriti cijene i podstaći privredu preko razvoja poljoprivredne proizvodnje, ocjenjuje za RSE profesor Ekonomskog fakulteta, Miro Blečić.
Da je obnavljanje robnih rezervi, ukinutih 2003, opravdano pokazala je studija Ekonomskog fakulteta iz Podgorice, urađena 2022. godine.
Šta predlaže Vlada
"Građani su u pravu, i potpuno se saosjećam sa njima. Ali ne živimo u komunizmu gdje je država mogla da direktno reaguje. Reagovali smo onako kako smo mogli i ograničili marže", kazao je Spajić 7. februara.
Vlada je prošle godine u nekoliko navrata, posljednji put avgustu, ograničavala trgovačke marže na osnovne životne namirnice.
Spajić kaže da su uprkos tim naporima cijene ostale visoke.
"Mi imamo jednu oligopoliju i bolesno tržište", kazao je za Televiziju Crne Gore.
On je pozvao Agenciju za zaštitu konkurencije da provjerava oligopolske angažmane.
Oligopol je tržišna forma ograničene ponude gdje nekoliko dominantnih kompanija, međusobnim dogovorima, kontroliše cijene i uslove na tržištu sa mnogo kupaca, zarad što većeg profita.
"Naišli smo na brojne načine na koje se trgovci dovijaju s cijenama, i lično sam podržao bojkot", rekao je premijer Spajić.
Poručio je da će Vlada uraditi sve da smanji pritisak na građane, navodeći šta utiče na konačnu cijenu proizvoda:
"Cijena zavisi od konkurencije, oligopolije, od marži, od infrastrukture... Crna Gora nema adekvatne luke, aerodrome, nemamo autoputeve", kazao je Spajić.
Odgovor trgovaca
Na premijerove tvrdnje i bojkot građana trgovinski lanci se danima nijesu oglašavali.
Ćutanje je 10. februara saopštenjem prekinuo najveći trgovinski lanac Voli, iz čije uprave su naveli da poziv na "bojkot doživljavaju kao napad na kompaniju".
Priznaju da su cijene visoke i da dosadašnje akcije Vlade nijesu dale rezultate.
"Da nije našeg menadžerskog pristupa, logistike, nabavke i naših investicija, cijene u Crnoj Gori bi bile još veće", poručili su iz Volija.
Istovremeno optužuju državu za visoke namete navodeći da su porezi u Hrvatskoj, članici Evropske unije niži nego u Crnoj Gori.
"Pozivamo Vladu da smanje namete koji bi trebalo da budu na nivou država u Evropskoj uniji", navode iz kompanije Voli.
Tvrde da država preko raznih nameta uzima i do 43 odsto od finalne cijene. Kao primjer navode kesu od 200 grama kafe.
Iz kompanije tvrde da im od te cijene ostaje četiri odsto.
Vlada za sada nije reagovala povodom poziva trgovaca da smanji namete.
Alternativa je organizovala elektronsku anketu u kojoj je skoro sedam hiljada građana glasalo za sedmodnevni bojkot trgovina Volija, ukoliko ne snize cijene.
"Ukoliko se do petka 14. februara ne oglase saopštenjem da će drastično sniziti cijene osnovnih namirnica, kao i da će iste zamrznuti na duži period, čeka ih totalni bojkot", poručio je Pejak.
Najavila je da će nakon Volija pozivati na višednevni bojkot nekog od tri preostala velika trgovinska lanca.
Poreska uprava je saopštila da su zbog bojkota u petak, 31. januara, trgovinski lanci imali pad prometa od 56,14 odsto, u odnosu na prethodni petak.
Građani bojkotom poslali poruku
Pejak tvrdi da je učinak prethodnih bojkota svih megamarketa bio uspješan.
"Smatramo da je poruka jasno poslana na pravu adresu", ističe on.
Dodaje da su na meti najveći trgovački lanci zbog monopola koji imaju.
"Smatramo da su se udružili da bi ugasili slobodnu konkurenciju, bez koje građani nemaju izbor gdje da trguju", kaže Pejak.
Iako bi trgovački lanci trebalo da budu jedni dugima konkurencija, cijene osnovnih namirnica koje se najviše i kupuju gotovo su istovjetne u marketima ovih lanaca.
To što su se građani nezadovoljni cijenama "obrušili" na megamarkete ima logike, kaže profesor Blečić, jer analize njihovih završnih računa pokazuje da svi imaju milionski pozitivan saldo.
Ipak, poručuje da bojkot u krajnjem nanosi štetu državi.
"Svakim danom apstinencije potrošača se praktično umanjuje i PDV za državu, kao javni prihod, jer nema prometa. I koga sankcionišete - državu. E, pa onda je to samubistvo", smatra Blečić.
Robne rezerve kao rješenje?
"Državno preduzeće koje bi imalo i robne rezerve, i dostavljalo na kućnu adresu osnovne namirnice po najpovoljnijim cijenama obesmislilo bi olipologiju trgovaca", naveo je ranije premijer Spajić na društvenoj mreži X.
Kaže da će Vlada o nacrtu zakona o robnim rezervama odlučiti početkom aprila.
Naglašava da je to jedino što još Vlada može preduzeti za smanjenje cijena, a da ne naruši slobodno tržište jer, kao država kandidat, mora da poštuje zakonodavstvo EU.
Blečić, koji je bio direktor robnih rezervi prije više od 20 godina, kaže da će njihovo osnivanje državu koštati više od 22 miliona eura. To je navodi, pokazala studija Ekonomskog fakulteta rađena prije tri godine na zahtjev Vlade.
"Preko robnih rezervi može se pragmatično podstaknuti privreda", kaže Blečić.
Blečić naglašava da je "krajnje vrijeme" da se organizacija robnih rezervi osmisli tako da bude poticajna za razvoj poljoprivrede i obuhvati proizvode lokalnih gazdinstva.
"Ako imate sitnu sopstvenu proizvodnju, koja nije kadra na evropskom tržištu postići bolji efekt, sve se može plasirati ovdje u turističkoj ponudi", kaže Blečić.
Naglašava da misli na meso, sir, mlijeko, jaja, voće i povrće, prije svega krompir, kupus i šargarepu. A aranžmanima sa farmerima država u rezervama može imati zalihe mesa u živoj stoci.
"Tako se podstiče domaća proizvodnja, etno turizam. Onda nećete uvoziti 800 miliona eura hrane, nego prve godine 750 ili manje i automatski se pritisak smanjuje", objašnjava Blečić.
On poručuje da bi to dovelo do višestrukih benefita i uticalo na pad cijena.
I Ministarstvo ekonomskog razvoja saopštilo je krajem januara da je studija Ekonomskog fakulteta pokazala da su robne rezerve neophodne i da će povećati sigurnost privrede i stabilnost cijena.