Da li Crna Gora treba da bude dio kolektivne bezbjednosti, koliko košta članstvo u NATO, a koliko neutralnost, da li je Crna Gora dostigla standarde i ispunila uslove za članstvo u NATO, kako prevazići djelove konfliktne prošlosti i kako povećati podršku javnosti članstvu Crne Gore u NATO? Ova i druga pitanja su postavljali predstavnici crnogorskih privatnih univerziteta, predstavnicima Vlade, ambasadorima zemalja EU i poslanicima tokom zajedničke sjednice u crnogorskom parlamentu.
Otvarajući dijalog između studenta i, predstavnika Vlade i diplomata, predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je naveo da se tokom više vjekova prioriteti države Crne Gore nisu mijenjali. Posebno ključni prioritet bezbjednost. Prema Krivokapićevim riječima, bezbjednost države i građana je preduslov za svaki drugi napredak, te je podsjetio da Crna Gora u decembru očekuje poziv za članstvo u kolektivni sistem bezbjednosti:
„Mi nismo gubili ratove, ali smo gubili državnost. Za svaku državu, a za malu još i više, bezbjednost je prvo pitanje. Naravno poslije toga je obrazovanje i zdravlje. Ali bezbjednost je uvjek prvo pitanje. Uslov za mir i za stabilnost. I ova ploča Petra I koju smo zajedno gledali maloprije šalje tu poruku. Isti su izazovi za Petra I i za nas. Mir i bezbjednost za Crnu Goru, a onda svi ostali elementi razvoja. NATO je upravo sigurna kuća za građane Crne Gore.“
Crna Gora se nalazi u ključnoj fazi integracija u NATO savez, a državne institucije rade na predstavljanju javnosti svih razloga zbog čega je bolje biti u sistemu kolektivne bezbjednosti, saopštio je predsjednik odbora za bezbjednost i odbranu Mevludin Nuhodžić odgovarajući na pitanje studenata.
„Zašto je bolje biti dio kolektivnog sistema bezbjednosti nego biti neutralan i izgrađivati totalni sistem odbrane. To je mnogo skuplje, ima višu cijenu, a bezbjednosni je rizik“, rekao je Nuhodžić.
Student Ivan Vukčević je ukazao na izostanak razgovora o pitanjima na kojima često institiraju u javnosti protivnici NATO integracija. Jedno od njih je emotivni dio koji se odnosi na bombardovanje teritorije Crne Gore.
„Ako već neko kaže 'našu djecu su ubijali i zbog toga mi ne treba da uđemo u NATO', vodeći se tom logikom znači da mi ne treba da sarađujemo sa Turskom, Njemačkom, Italijom... I onda postavimo pitanje da li vi želite da ostanete dosljedni do kraja i da mi ni sa jednom od tih zemalja ne sarađujemo ili da ipak gledamo interese i uđemo u NATO. Mislim da bi na taj način povećali broj onih koji vjeruju da treba ući NATO, što je svakako bitno u cijeloj ovoj priči“, kaže Vukčević.
Mevludin Nuhodžić dodaje:
„Naravno, to što se desilo u Murinu, zaslužuje našu ljudsku pažnju, zaslužuje emocije prema svemu tome što se desilo prilikom NATO intervencije. Ali nas to i opominje da zaista kada je u pitanju državni interes moramo donijeti odluku koja će omogućiti da se to nikada više ne desi. Da budemo tamo na mjestima gdje se o našoj sudbini odlučuje.“
Uslovi za dobijanje pozivnice u NATO su reforma vojske i obavještajno-bezbjednosnog sektora, unapređenje vladavine prava i povećanje javne podrške članstvu u NATO. Opozicioni poslanik Dritan Abazović ne vidi napredak u oblasti vladavine prava:
„Ako izuzmemo reformu sektora bezbjednosti, gdje se zaista nešto uradilo, pitam za vladavinu prava vas studente, jer možda nešto ja nisam primjetio. Neka iznesu jedan slučaj visoke korupcije koji je riješen. Jedan jedini slučaj, imenom i prezimenom, da je neko za visoku korupciju, što je zahtjev Evropske unije i NATO, odgovarao. Svi koji jesmo da Crna Gora bude punopravna članica NATO-a, najiskrenije očekujemo da će naši evroatlantski partneri prepoznati značaj da se mi nađemo u toj družini i da ćemo mi postati članica NATO. Ali vjerujte, bez naše unutrašnje reforme džaba će nam biti to članstvo.“
Studente je interesovalo može li se u Evropsku uniju bez prethodnog članstva u NATO. Mađarski ambasador Kristijan Poša je bio vrlo direktan:
„Bez poziva ili članstva u NATO veoma je teško biti članica Evropske unije. Znači bez NATO-a i bez Evropske unije sama Crna Gora a s tim i crnogorska ekonomija će biti slabija. A kad budete članovi Evropske unije i NATO-a onda će vaša ekonomija biti jača i konkurentnija.“
