Preporuke civilnog sektora BiH o procesu evropskih integracija

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine organizovala je u Sarajevu prezentaciju alternativnog izvještaja o napretku BiH u procesu evropskih integracija. Radi se o neformalnoj koaliciji organizacija civilnog sektora koja ima za cilj praćenje reformi i načina primjena politika i prava Evropske unije u procesu evropskih integracija. U izvještaju koji će biti dostavljen uredu Evropske komisije u BiH navedene su i konkretne preporuke - od ustavnih promjena, manjinskih i socijalnih prava, do preporuka u segmentu obrazovanja.

Bosna i Hercegovina mora provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci' ukidanjem svih oblika etničke diskriminacije. U izvještaju koji je predstavljen navedene su konkretne preporuke nevladinih organizacija za koje Damir Banović iz Centra za političke studije kaže da su realne obzirom na političku stvarnost Bosne i Hercegovine:

„Nisu to neke radikalne promjene jer imamo u vidu u kakvoj političkoj situaciji se Bosna i Hercegovina nalazi i promjene koje je realno ostvariti. Mi smo predlagali da se na državnom nivou ukine Predsjedništvo BiH, da se na isti način ukine i Dom naroda, da se ovlaštenje Predsjedništva prebaci na Vijeće ministara, a da se ostvarivanje prava konstitutivnih naroda prebaci u Predstavnički dom. To su neke stvari koje su realno izvodive. Ukidanje tih institucija ne bi oštetilo nijedan konstitutivan narod, a u isto vrijeme bi osiguralo pravo zastupljenosti i ostalih.“

Strukturni dijalog o reformi pravosuđa trebao bi biti više usmjeren na probleme ratnih zločina. Harmonizacija socijalnog sistema na državnoj razini je neophodna kako bi se osigurao jednak tretman za sve osobe s invaliditetom. Veliki dio izvještaja posvećen je kršenju prava Roma i LGBT populacije, ali i podjelama u obrazovanju. Banović dodaje:

„Mi smo preporučili da se konačno ukinu 'dvije škole pod jednim krovom' – problem koji se posebno tiče Federacije BiH. Dali smo prijedlog da se uvede jedan multinacionalni kurikulum. Također smo preporučili da se omogući i jednako pravo obrazovanja konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj, predložili smo i određene mehanizme za ostvarivanje prava manjina, bez obzira da li su to nacionalne manjine, da li se radi o LGBT manjini ili romskoj zajednici.“

Ovim izvještajem se pokazalo da je državni aparat Bosne i Hercegovine vrlo fragmentiran, velik i nelinearan. Mnogo toga mora biti urađeno. Vedran Kordić, istraživač na projektu:

„Velika je kompleksnost necentraliziranog sustava, neodgovornost političara, jako velika kratkovidnost političara u njihovom političkom odlučivanju. Ako pođemo od zadovoljavanja osnovnih socijalnih prava, prava žena, Roma, invalida, penzionera, posebno u Federaciji BiH, jako su veliki problemi. Imate dvanaest, trinaest različitih sustava koji nisu harmonizirani – to većina nevladinih organizacija izdvaja kao problem. Bosnu i Hercegovinu često uspoređuju sa Švicarskom po političkom sustavu, međutim, mi nemamo dugu tradiciju demokratije, tako da to usporava naš napredak u evropskim integracijama.“

Popis stanovništva, koje je proveden po prvi put nakon 1991. godine, pokazao je veliki broj kršenja zakona i procedura zbog čega statistički podaci neće biti realni, navedeno je takođe u izvještaju koji se kritički osvrnuo i na ulogu međunarodne zajednice u BiH.

Labavi standardi prema BiH u kojoj su, umjesto institucija vlasti, politički lideri evropski partneri, samo su neki od problema, upozorava Tijana Cvjetičanin iz Udruženja građana 'Zašto NE', uz napomenu da će izvještaj nevladinih organizacija biti upućen i evropskim zvaničnicima:

„Mislim da to nije slučaj u svim oblastima, ali u nekim jeste. Možda je najrigidniji primer slučaj implementacije odluke u slučaju 'Sejdić-Finci', u kom vidimo da imamo pregovore stranačkih lidera a ne razgovore u institucijama, u kome vidimo da se u tim pregovorima zapravo puno više priča o tzv. hrvatskom pitanju nego što se priča o samoj presudi, u kome 'ostali' skoro da nikako nisu tema, više je tema taj neki princip kojeg su naši političari sami izmislili.

Čak i reakcije domaćih političara, poput reakcija ureda Dodika, koji čak otvoreno izjavi da je njemu drago što su sredstva blokirana zato što su bila namenjena nivou Bosne i Hercegovine a ne nivou Republike Srpske. Ja mislim da je to posledica pristupa Evropske unije prema našim političarima, koji zaista nije jednak kao što je bio prema drugim državama koje su imale aspiraciju da uđu u Evropsku uniju. I čini mi se da ta retorika, poput Dodikove, ne bi bila takva kakva jeste da se i sama Evropska unija ponaša drugačije prema njima.“