Zdravko Cimbaljević iz LGBT foruma Progres za RSE govori o Strategiji Vlade Crne Gore o unapređenju kvaliteta života LGBT osoba od 2013. do 2018. godine. To je dokument koji bi trebalo da unese mnoge novine u promociji i zaštiti ljudskih prava seksualnih manjina i između ostalog definiše konkretne korake ka njihovom boljem statusu u oblasti obrazovanja, zdravstvene zaštite, borbe protiv diskriminacije. Cimbaljevića smo pitali i koliko je izvjesno da će u Crnoj Gori ove godine biti održana prva Parada ponosa.
Cimbaljević: Do bivšeg ministra za ljudska i manjinska prava nikako nismo mogli doći, koji treba da štiti prava svih manjina u Crnoj Gori, a ne samo LGBT. Sve što je on govorio, nismo htjeli prihvatiti, kao ni glavni stav čitave Vlade Crne Gore. Kako je samim tim bio i član Vlade, morali smo to shvatati jer niko nije imao nikakve zamjerke na njegov rad. Poslije dvije godine možemo posvjedočiti da je ipak Vlada Crne Gore preokrenula svoj put ka poštovanju ljudskih prava u Crnoj Gori, pa samim tim i postavljanjem novog ministra za ljudska i manjinska prava. Prava i poštovanje LGBT populacije je nešto neophodno da bi se ovo društvo moglo na neki način senzibilisati, prvo od nekog vrha, pa onda do nekog običnog građanina.
Cimbaljević: Nama jeste Povorka prioritet. Mnogo je drugih prioriteta kojima se možemo okrenuti i svakako da ova atmosfera, koja se sada nalazi i kojoj mi težimo, može da bude još bolja ali govori o tome da bi trebao da se desi jedan javni događaj, kakav je Povorka, više sa ciljem da pokažemo za šta se mi zalažemo, koji su zahtevi LGBT zajednice prema ovoj državi i da dokažemo da smo građani koji treba da držimo dostojanstvo u ovoj državi sa punim pravima. Mislim da je neka atmosfera u Crnoj Gori puno bolja od prije dvije godine. Smatram da treba da se održi Povorka ponosa, ali još uvijek nemamo ni konkretne podatke o tome jer organizacioni odbor treba tek da se o tome oglasi. Još uvijek su procjene bezbjednosti u toku, što sa naše strane, što sa strane drugih institucija koje su za to zadužene. Kada dođe vrijeme, mi ćemo čitavu javnost obavijestiti o tome.
Cimbaljević: Ako mislite na državne institucije, mislim da je sada već drugačija stvar od prije dvije godine, gdje su institucije više spremnije da pomognu, odnosno obezbijede bezbejdnost na javnost događajima, kao što je Povorka. To jeste bilo i prve godine, ali uvijek smo imali neki osjećaj da je to bilo više deklarativno, osim Uprave policije koja je radila na tome da se taj događaj obezbijedi. Kada se pitalo neke druge institucije, koje su trebale da budu dio svega toga, više se deklarativno nudila pomoć, nego što je to bilo realno. Sada je već situacija malo drugačija jer imamo bolji kontakt sa institucijama, ali još uvijek nismo u prilici da kažemo da je to sve tako, dok se taj događaj ne dogodi.
Cimbaljević: Stvarno dokument tretira sva pitanja koja su nekako do svakodnevne važnosti za život, rad i napredak svakog pojedinca. Važno je i to što je predloženi dokument razumljiv pripadnicima LGBT zajednice, profesionalcima, ali i svim građanima, čije bi ponašanje možda i trebalo da se usmjeri i popravi. Inicijativa je bila još od skoro prije dvije godine, od zamjenice ombudsmana, Marijane Laković. Prosto podsjeća da je Ustavni sud Crne Gore zaključio da odredbe Porodičnog zakona predstavljaju smetnje da se istopolne zajednice pravo i urede, donošenjem posebnog propisa, koji se zvao Zakon o istopolnom partnerstvu, što potvrđuje i uporedno iskustvo kako bi se, donošenjem navodnog zakona, prava heteroseksualne zajednice izjednačile sa vanbračnom heteroseksualnom zajednicom. Na taj način bi se omogućio nesmetan zajednički život svih nas koji živimo u Crnoj Gori.
U svakom slučaju, riječ je o istopolnom registrovanom partnerstvu, ne braku, gdje bi smo mi mogli, kao građani Crne Gore, koji nisu vjenčani, kao što to postoji i u heteroseksualnoj zajednici, da se registrujemo i da možemo da živimo istim ili bitno sličnim emocionalnim ili ekonomskim zajednicama, kao i heteroseksualne osobe. Bez objektivnog i razumnog opravdanja stavljeni smo u znatno nepovoljni, pravno nezaštićen položaj. Mislim da je ovo veoma bitno za nas jer smo u situaciji, kada smo zajedno sa partnerom, da nemamo ista prava, kao što to ima vanbračna, heteroseksualna zajednica. To je pravo na podizanje kredita, kada je moj partner u bolnici da mogu da ga posjetim, da se tretiram kao član porodice, da imamo pravo na bilo koja socijalna prava koja imaju heteroseksualni parovi.
Cimbaljević: Kao što svi ostali ljudi putuju u svijetu, tako i mi želimo da putujemo, ali ne želimo da budemo tretirani kao neki niži sloj ili da budemo diskriminisani u bilo kojoj sferi, pa i u turizmu. Upravo je Vlada Crne Gore nekako kroz našu inicijativu prepoznala da je turizam isto važan i bitan aspekt ponude u Crnoj Gori, ali i poštovanja ljudskih prava, kada je riječ o LGTB populaciji. U mnogim slučajevima se dešavala diskriminacija, u samom hotelijerstvu nižeg ranga. Kada bi istopolni partneri tražili sobu za sebe, neki hoteli su odbijali da im daju sobu sa jednim krevetom.
Mislim da je Crna Gora prepoznala bitnost kada je u pitanju turistička ponuda, da tu nema razlika i da je ekonomski veoma važno da se privuče što veći broj ljudi na crnogorske područje. To je upravo i učinila tim što je omogućila svima onima koji žele da dođu u Crnu Goru, da se osjećaju u što manjem obimu diskriminisani, makar u onom prostoru u kojem su došli da uživaju, da provedu svoje ljeto ili zimu, da ne postoji ni jedan aspekt, od samog hotelijerstva i od države, gdje mogu da osjećaju diskriminaciju. Svi smo mi tu da mijenjamo društvo i one koji rade u njima.
Cimbaljević: Prošle godine nas je veoma iznenadio jedan dio hotela u Crnoj Gori, koji veoma dobro posluju, koji imaju od četiri do pet zvjezdica. Iznenadio nas je njihov profesionilizam, možda prije senzibilnost. Ne žele da izgube bilo kog klijenta, takođe nemaju nikakve predrasude, niti žele da diskriminišu ikoga. Došlo se do dogovora da se ti hoteli promovišu na međunarodnim sajtovima kao gay friendly, koji žele da istaknu to da njihovi gosti neće biti diskriminisani, ni po kojem osnovu, pa ni po osnovu seksualne orjentacjie ili rodnog identiteta. Dogovoreno je sa tim hotelima da se urade određene obuke, da se sami staf malo edukuje o tome, da se postave pločice na tim hotelima koje će biti u duginim bojama koje će označavati da su gaz friendly. To je veoma značajno za sve nas, veoma dobra poruka od samog hotelijerstva u Crnoj Gori, da ne žele da imaju ikakvu razliku prema svojim gostima, već žele da oni uživaju u svom odmoru.
RSE: Već u prvom tematskom poglavlju Strategije piše - Promocija i zaštita ljudskih prava LGBT osoba. To me podsjetilo na bivšeg ministra za ljudska i manjinska prava, koji je tokom svog mandata uporno zastupao stav da će država štititi, ali ne i promovisati ljudska prava LGBT osoba. Kako komentarišete taj Vladin zaokret od stava bivšeg ministra, do ovoga što sada piše u tom dijelu Strategije?
Cimbaljević: Do bivšeg ministra za ljudska i manjinska prava nikako nismo mogli doći, koji treba da štiti prava svih manjina u Crnoj Gori, a ne samo LGBT. Sve što je on govorio, nismo htjeli prihvatiti, kao ni glavni stav čitave Vlade Crne Gore. Kako je samim tim bio i član Vlade, morali smo to shvatati jer niko nije imao nikakve zamjerke na njegov rad. Poslije dvije godine možemo posvjedočiti da je ipak Vlada Crne Gore preokrenula svoj put ka poštovanju ljudskih prava u Crnoj Gori, pa samim tim i postavljanjem novog ministra za ljudska i manjinska prava. Prava i poštovanje LGBT populacije je nešto neophodno da bi se ovo društvo moglo na neki način senzibilisati, prvo od nekog vrha, pa onda do nekog običnog građanina.
RSE: Dakle, u odnosu države prema LGBT osobama, dolazi do pomaka i logično je pitati da li to znači da će u Crnoj Gori ove godine biti održan prvi Prajd, Parada ponosa?
Cimbaljević: Nama jeste Povorka prioritet. Mnogo je drugih prioriteta kojima se možemo okrenuti i svakako da ova atmosfera, koja se sada nalazi i kojoj mi težimo, može da bude još bolja ali govori o tome da bi trebao da se desi jedan javni događaj, kakav je Povorka, više sa ciljem da pokažemo za šta se mi zalažemo, koji su zahtevi LGBT zajednice prema ovoj državi i da dokažemo da smo građani koji treba da držimo dostojanstvo u ovoj državi sa punim pravima. Mislim da je neka atmosfera u Crnoj Gori puno bolja od prije dvije godine. Smatram da treba da se održi Povorka ponosa, ali još uvijek nemamo ni konkretne podatke o tome jer organizacioni odbor treba tek da se o tome oglasi. Još uvijek su procjene bezbjednosti u toku, što sa naše strane, što sa strane drugih institucija koje su za to zadužene. Kada dođe vrijeme, mi ćemo čitavu javnost obavijestiti o tome.
RSE: Kakvo je raspoloženje u državi tim povodom? Da li primjećujete neku veću spremnost u odnosu na minuli period da se jedan takav događaj održi i bude obezbijeđen na adekvatan način?
Cimbaljević: Ako mislite na državne institucije, mislim da je sada već drugačija stvar od prije dvije godine, gdje su institucije više spremnije da pomognu, odnosno obezbijede bezbejdnost na javnost događajima, kao što je Povorka. To jeste bilo i prve godine, ali uvijek smo imali neki osjećaj da je to bilo više deklarativno, osim Uprave policije koja je radila na tome da se taj događaj obezbijedi. Kada se pitalo neke druge institucije, koje su trebale da budu dio svega toga, više se deklarativno nudila pomoć, nego što je to bilo realno. Sada je već situacija malo drugačija jer imamo bolji kontakt sa institucijama, ali još uvijek nismo u prilici da kažemo da je to sve tako, dok se taj događaj ne dogodi.
RSE: Osim definisanja prava LGBT, kada je obrazovanje u pitanju, zdravstvena zaštita, saradnja sa policijom, borba protiv diskriminacije i tako dalje , u Strategiji se pojavljuje, između ostalog, i plan da u Crnoj Gori do 2018. godine LGBT osobe dobiju pravo stupanja u registrovano partnerstvo, što je pravna tekovina koju su poodavno usvojile gotovo sve članice EU. Kako će to biti provedeno u djelo, ko će biti nadležan za taj dio strategije i da li su već neki koraci preduzeti?
Cimbaljević: Stvarno dokument tretira sva pitanja koja su nekako do svakodnevne važnosti za život, rad i napredak svakog pojedinca. Važno je i to što je predloženi dokument razumljiv pripadnicima LGBT zajednice, profesionalcima, ali i svim građanima, čije bi ponašanje možda i trebalo da se usmjeri i popravi. Inicijativa je bila još od skoro prije dvije godine, od zamjenice ombudsmana, Marijane Laković. Prosto podsjeća da je Ustavni sud Crne Gore zaključio da odredbe Porodičnog zakona predstavljaju smetnje da se istopolne zajednice pravo i urede, donošenjem posebnog propisa, koji se zvao Zakon o istopolnom partnerstvu, što potvrđuje i uporedno iskustvo kako bi se, donošenjem navodnog zakona, prava heteroseksualne zajednice izjednačile sa vanbračnom heteroseksualnom zajednicom. Na taj način bi se omogućio nesmetan zajednički život svih nas koji živimo u Crnoj Gori.
U svakom slučaju, riječ je o istopolnom registrovanom partnerstvu, ne braku, gdje bi smo mi mogli, kao građani Crne Gore, koji nisu vjenčani, kao što to postoji i u heteroseksualnoj zajednici, da se registrujemo i da možemo da živimo istim ili bitno sličnim emocionalnim ili ekonomskim zajednicama, kao i heteroseksualne osobe. Bez objektivnog i razumnog opravdanja stavljeni smo u znatno nepovoljni, pravno nezaštićen položaj. Mislim da je ovo veoma bitno za nas jer smo u situaciji, kada smo zajedno sa partnerom, da nemamo ista prava, kao što to ima vanbračna, heteroseksualna zajednica. To je pravo na podizanje kredita, kada je moj partner u bolnici da mogu da ga posjetim, da se tretiram kao član porodice, da imamo pravo na bilo koja socijalna prava koja imaju heteroseksualni parovi.
RSE: Još jedna novina u Strategiji je turizam. Mnogi će se na prvu loptu zapitati kakve veze imaju promocija i zaštita ljudskih prava LGBT sa turizmom?
Cimbaljević: Kao što svi ostali ljudi putuju u svijetu, tako i mi želimo da putujemo, ali ne želimo da budemo tretirani kao neki niži sloj ili da budemo diskriminisani u bilo kojoj sferi, pa i u turizmu. Upravo je Vlada Crne Gore nekako kroz našu inicijativu prepoznala da je turizam isto važan i bitan aspekt ponude u Crnoj Gori, ali i poštovanja ljudskih prava, kada je riječ o LGTB populaciji. U mnogim slučajevima se dešavala diskriminacija, u samom hotelijerstvu nižeg ranga. Kada bi istopolni partneri tražili sobu za sebe, neki hoteli su odbijali da im daju sobu sa jednim krevetom.
Mislim da je Crna Gora prepoznala bitnost kada je u pitanju turistička ponuda, da tu nema razlika i da je ekonomski veoma važno da se privuče što veći broj ljudi na crnogorske područje. To je upravo i učinila tim što je omogućila svima onima koji žele da dođu u Crnu Goru, da se osjećaju u što manjem obimu diskriminisani, makar u onom prostoru u kojem su došli da uživaju, da provedu svoje ljeto ili zimu, da ne postoji ni jedan aspekt, od samog hotelijerstva i od države, gdje mogu da osjećaju diskriminaciju. Svi smo mi tu da mijenjamo društvo i one koji rade u njima.
RSE: Dio turističkih poslenika u Crnoj Gori već je iskoračio na tržište koje obuhvata gej zajednicu, pokušavajući da pošalje poruku da su ti turisti dobrodošli na crnogorsko primorje. Vi ste sa njima dogovorili saradnju. O čemu se tu radi?
Cimbaljević: Prošle godine nas je veoma iznenadio jedan dio hotela u Crnoj Gori, koji veoma dobro posluju, koji imaju od četiri do pet zvjezdica. Iznenadio nas je njihov profesionilizam, možda prije senzibilnost. Ne žele da izgube bilo kog klijenta, takođe nemaju nikakve predrasude, niti žele da diskriminišu ikoga. Došlo se do dogovora da se ti hoteli promovišu na međunarodnim sajtovima kao gay friendly, koji žele da istaknu to da njihovi gosti neće biti diskriminisani, ni po kojem osnovu, pa ni po osnovu seksualne orjentacjie ili rodnog identiteta. Dogovoreno je sa tim hotelima da se urade određene obuke, da se sami staf malo edukuje o tome, da se postave pločice na tim hotelima koje će biti u duginim bojama koje će označavati da su gaz friendly. To je veoma značajno za sve nas, veoma dobra poruka od samog hotelijerstva u Crnoj Gori, da ne žele da imaju ikakvu razliku prema svojim gostima, već žele da oni uživaju u svom odmoru.
