Građani Bosne i Hercegovine godišnje potroše 315 milijuna eura za lijekove, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. U toj zemlji nepune dvije godine je na snazi pravilnik o načinu kontrole cijena lijekova, no kako tvrde u Komori magistara farmacije FBiH u njemu postoji određenih nelogičnosti.
Kako je za Radio Slobodna Europa (RSE) izjavila Tijana Spasojević Došen iz Sektora za informiranje u Agenciji, primjenom pravilnika došlo je do ujednačavanja cijena i poboljšanja dostupnosti lijekova na cijelom teritoriju. Također došlo je i do sniženja cijena određenih lijekova, kazala je Spasojević Došen.
"Kada smo upoređivali finansijski iznos lijekova za 2016. godinu (posljednja godina u kojoj nije bilo pravilnika) sa finansijskim iznosom za 2018. godinu došli smo do zaključka da su ostvarene uštede od 11 posto", kazala je Spasojević Došen.
U Komori magistara farmacije Federacije BiH smatraju da je pozitivno što se pomenuti pravilnik donio, ali naglašavaju kako u njemu ima i određenih nelogičnosti. Predsjednica Komore Zahida Binakaj, smatra da taj regulacijski dio cijena lijekova trebaju raditi ljudi iz struke, što do sada nije bio slučaj. Pored toga Binakaj još dodaje.
"Mi smo se kao strukovno udruženje zalagali da se napravi jedna analiza prije nego se implementira pravilnik, kako bi znali šta će se desiti na tržištu. Međutim, do toga nije došlo. Politika to odradi da vam servira gotovo, bez da zna šta će se desiti na terenu. U kabinetima ministarstava se može napisati svašta, a da li je to izvedivo u praksi - ne zna se. Naši političari nisu još došli do tog nivoa da se prvo uradi pilot projekat, a tek onda da se ide u realizaciju tako ozbiljne stvari, kao što je ova", naglasila je Binakaj.
Maloprodajne marže određuju entiteti
Cijene lijekove po važećem državnom zakonu u dijelu koji se odnose na veleprodajne i maloprodajne marže određuju i entitetska ministarstva zdravlja. U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20, a u Federaciji BiH 25 posto. Zlatan Peršić iz Ministarstva zdravstva FBiH smatra da bi građani vidljive promjene cijena lijekova osjetiti, ukoliko bi se promijenila stopa PDV-a.
"Na konačnu cijenu lijeka utiče cijena proizvođača, marža, farmaceutska naknada i visina PDV-a. Ukoliko promatrate zemlje regiona i neke europske zemlje, Bosna i Hercegovina ima najveći PDV-a", istakao je Peršić
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske priopćeno je kako poduzetnici koje se bave prometom farmaceutskih proizvoda mogu primijeniti maksimalnu veleprodajnu maržu od osam, a maloprodajnu do 20 posto.
"Cijena lijeka formira se na način da se na veleprodajnu cijenu lijeka dodaje veleprodajna marža, maloprodajna marža i PDV, ukoliko se radi o lijekovima koji se ne izdaju na teret sredstava zdravstvenog osiguranja", istakla je Jelena Vujić iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Građani Aida i Dženan u anketi koju smo snimili na ulicama Sarajeva smatraju kako su cijene lijekova u BiH dosta visoke.
"Ja sam penzioner. Lijekovi se moraju kupovati. Ovo što se dobije preko recepta dosta je slabo", kazala je Aida.
"Lijekovi su jako skupi. To je pljačka preko zavoda za zdravstveno osiguranje. Sve je uštimano. I daju neki prašak u nekoliko hiljada komada i prodaju po 20 do 30 KM", kazao je Dženan.
Zahida Binakaj iz Komore magistara farmacije FBiH također dodaje, kako u farmaceutskoj industriji BiH ima još dosta svari koje treba promijeniti, kako bi se to tržište uredilo.
"Nemamo jedinstvene cijene lijekova. Pojedine velike kompanije žele ugušiti male, tako što snižavaju cijene lijekova. Mi smo zagovornici da cijene budu identične. Kao struka, borit ćemo se da kvalitetnom uslugom čuvamo budžete zavoda zdravstvenog osiguranja. Samim tim i građani bi imali dobru farmaceutsku uslugu u smislu brige o njegovoj terapiji, alergijskim reakcijama itd", zaključila je Binakaj.
U regiji niže cijene lijekova u odnosu na Bosnu i Hercegovinu ima samo Srbija u kojoj su niže maloprodajne marže, ali i stopa PDV-a.
Facebook Forum