Dostupni linkovi

Posljedice okupljanja u doba korone u Crnoj Gori


Protest u Podgorici 6. septembra
Protest u Podgorici 6. septembra

Prethodnih su dana i vlast i opozicija kršili mjere Nacionalnog kordinacionog tijela Crne Gore, a policija i tužilaštvo koji treba da kontrolišu poštovanje mjera nijesu radili svoj posao, ocjenjuje Zoran Vujićić iz Građanske alijanse za Radio Slobodna Evropa (RSE) i dodaje da se plaši da će se to svima obiti o glavu za nekih desetak dana.

Porast broja inficiranih doveo je Crnu Goru sa 203 oboljela na 100 hiljada stanovnika, na prvo mjesto u regionu po broju aktivno oboljelih. Slijedi Bosna i Hercegovina sa 176 oboljelih, dok na Kosovu taj broj iznosi 162.

Epidemiolog i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić, za RSE kaže da je porast broja inficiranih očekivan.

„Svjedočili smo masovnim skupovima prije i nakon izbora. Ako smo u epidemiji, svi javni skupovi i masovna okupljanja morali su biti zabranjeni. Dvostruki aršini nisu dobri i ne mogu postojati i to je nešto što će se odraziti na broj inficiranih“, kaže Popović Samardžić i precizira na koje dvostruke aršine misli:

„Na početku pandemije, negdje u aprilu i maju, imali smo ljude koji su krivično gonjeni zato što su u 19 sati bili na klupama ili negdje izvan svog stambenog prostora, a danas imamo masovna okupljanja od desetine hiljade ljudi bez maski i za to nema restrikcija. To nije dobro.“

Šta kaže policija?

Zbog poslednja dva skupa u Pogorici kojima je, uprkos mjeri NKT o zabrani okupljanja više od 100 lica na otvorenom, prisustvovao veliki broj građana, policija se do sada nije oglašavala.

Prvi veliki skup održan je u Podgorici dan poslije izbora, u noći 31. avgusta na 1. septembar ispred Hrama u Podgorici gdje su opozicione partije slavile izbornu pobjedu. Drugi skup, koji su organizatori nazvali patriotski, upriličen je 6. septembra na Trgu nezavisnosti i za sada nije poznato ko su njegovi organizatori.

Policija nije odgovoriila RSE na pitanje, zašto nije spriječila kršenje mjera NKT o okupljanju više od 100 lica na javnom mjestu, koje su na snazi, u ova dva slučaja.

“Nakon izbora nadležni državni organi, posebno policija i tužilaštvo, posebno u ovom vakum periodu kada se ne zna ko će biti vlast a ko opozicija, državni organi se ponašaju onako kako ne bi smjeli, a to je da prosto ne rade svoj posao”, kaže za RSE Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.

Policija nije reagovala dan poslije izbora, 31. avgusta povodom okupljanja više hiljada pristalica opozicije koji su slavili izbornu pobjedu ispred Hrama u Podgorici iako im je sedmicu ranije (23.08) onemogućila dolazak u Podgoricu. Naime, u cilju spriječavanja narušavanja javnog zdravlja zbog masovnog okupljanja duže od tri sata obustavila saobraćaj na putevima koji iz Nikšića i Kolašina vode ka Podgorici.

Protest posle crnogorskih izbora u Podgorici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:48 0:00

Reakcija policije je izostala 6. septembra kada su u automobilima iz svih gradova Crne Gore pristizali građani u Podgoricu da prisustvuju patriotskom skupu na Trgu nezavisnosti.

Iako se nije oglasila povodom kršenja mjera NKT, policija se oglasila procjenom da je skupu prisustvovalo 50 hiljada ljudi. Trg je površine šest hiljada metara kvadratnih.

Kako je reagovalo Tužilaštvo?

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je RSE rečeno da je već formiran predmet povodom pozivanja na okupljanje i organizacije okupljanja na Trgu nezavisnosti u Podgorici, u nedjelju, 6. septembra 2020. godine. Nije nam potvrđeno da li je sličan predmet formiran i za skup ispred Hrama.

„Državni tužilac će preduzeti sve mjere i radnje kako bi se utvrdilo postojanje elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti u radnjama bilo kog lica“, piše u odgovoru na upit RSE.

Zašto NKT ćuti?

Na propuste i selektivnost u radu državnih organa, policije, tužilaštva i inspekcije, koji su zaduženi za kontrolu primjene propisanih mjera NKT upozoravaju i Popović Samardžić i Vujičić.

Popović Samardžić kaže da NKT više ne radi na fonu principa koji su ih ujedinili zbog borbe za zdravlje građana, „i voljela bih da su predstavnici medicine bili iznad političkih previranja i dosljedni principima struke“.

„Ne vidim dosljednost NKT-a, ne vidim niti da reaguju dovoljno glasno povodom poslednjih skupova. Ako planiraju da reaguju, onda moraju upućivati konkretne, nedvosmislene i jasne poruke“, dodaje Popović Samardžić.

Na selektivnost ukazuje i Vujičić.

„Mi smo svjedoci da je prethodnih dana selektivnost u velikoj mjeri izražena. Nije dobro posebno nakon održanih izbora da se nadležne državne institucije ponašaju na način na koji ne bi trebalo. To znači da, u određenom broju slučajeva, apsolutno ne postupaju u skladu sa zakonom. Tu prije svega mislim na policiju, a boga mi i na tužilaštvo“, rekao je Vujičić uz podsjećanje da je vladavina prava oblast na čiju problematičnost u izvještajima upozorava i međunarodna zajednica

Iz opozicione koalicije Za budućnost Crne Gore je ocijenjeno da je NKT izgubio svaki kredibilitet i da ga treba rasformirati. U saopštenju su pozvali vodeće ljekare da napuste to tijelo.

“Treba da iniciraju njegovo ukidanje i formiranje novog tijela koje će rukovoditi odbranom društva od epidemije koja se ponovo razbuktava“, poručuju iz koalicije Za budućnost Crne Gore.

Ostavke i propusti

U ponedjeljak, 7. septembra, dan nakon protesta na Trgu nezavisnosti, ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu NKT je podnio pomoćnik direktora Kliničkog centra Nemanja Radojević zbog, kako je obrazložio, ponašanja ljudi sedam mjeseci prije i u perodu nakon izbora. Ostavku je podnio i šef Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović zbog drugih profesionalnih obaveza.

Institut za javno zdravlje nije RSE odgovorio na pitanje zašto je došlo do ovakvog porasta broja oboljelih od COVID 19, kao i čiji su propusti su doveli do toga.

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je na konferenciji za medje 7. septembra da se epidemiološka situacija u Crnoj Gori sve više usložnjava i da se infekcija zbog nepoštovanja mjera povećala.

„Zbog dešavanja u posljednjih deset, 20 dana, sa masovnim okupljanjima koja se i dalje nastavljaju, imaćemo trend porasta i strah me je da će biti sve veći“, kazao je Mugoša i apelovao na sve da se uzdrže od masovnih okupljanja.

Prema riječima Milene Popović Samrdžić opšti je utisak da da je nakon izbora sve stalo.

„Kao da smo u nekom vakuum prostoru u kojem je sve zamrznuto. Završeno je poglavlje izbora i sada poruke moraju biti jednake za sve. Sve mjere koje su donijete, s druge strane, moraju biti racionalne i moraju biti srazmjerne riziku koji trenutno postoji“, poručuje Popović Samardžić.

Upitana u čemu vidi izlaz iz situacije, odgovara da je neophodno odvojiti struku od politike.

„Da se stručnjaci ne biraju na bazi političke pripadnosti. Tamo gdje date priliku da struka govori imaćete drugačiji rezultat. Tamo gdje se bavimo populizmom a to nazivamo strukom imaćete rezultat koji se ogleda u porastu broja inficiranih“, zaključuje Popović Samardžić.

Podsjetimo, u Crnoj Gori od početka epidemije COVID 19 na snazi je bilo restriktivno sprovođenje mjera NKT, uz hapšenja za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima, što je dovelo do potpunog pada broja inficiranih a zemlja je 2. juna proglašena za korona free destinaciju.

Crna Gora i COVID-19: Od sjaja do očaja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Međutim, sredinom juna ponovo dolazi do porasta broja inficiranih a NKT je u cilju očuvanja javnog zdravlja reaktiviralo određene restriktivne mjere. Od 21. jula je u Crnoj Gori obavezno nošenje maski na otvorenom i zatvorenom, poštovanje fizičke distance od dva metra, i zabrana javnog okupljanja više od 100 lica na otvorenom i 50 lica u zatvorenom.

Ukupan broj inficiranih Crnoj Gori trenutno iznosi 1.451. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 5.875. Od početka je umrlo 112 osoba od posljedica COVID-a 19.

XS
SM
MD
LG