Četiri su godine otkako je u Cetinjskom manastiru, septembra 2021. godine, Joanikije ustoličen za mitropolita Crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.
Ustoličenje, koje je obavio patrijarh srpski Porfirije, izazvalo je masovne proteste koje je vlast ugušila jakom policijskom intervencijom.
Porfirije i Joanikije u manastir su doveženi helikopterom Vojske Crne Gore, dok su demonstranti poručivali da Cetinje - kao istorijska prijestonica i simbol državnosti - nije mjesto za inauguraciju mitropolita srpske crkve.
Godinu ranije, na vlast u Crnoj Gori došla je prosrpska koalicija bliska SPC-u, a tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je ustoličenje opisao kao odbranu države.
SPC, koja je bila u sukobu sa bivšom vlašću Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, presudno je uticala na rezultat izbora i tijesnu pobjedu proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i URA.
U njenoj režiji je dogovarana prva Vlada nakon izbora 2020. Njen ogroman uticaj doveo je do klerikalizacije društva i države, koja je po Ustavu sekularna.
Joanikije je na to mjesto izabran nakon smrti mitropolita Amfilohija, koji je preminuo oktobra 2020.
Šta je obilježilo Joanikijevu službu u Crnoj Gori protekle četiri godine ?
Spoljna politika sa oltara – o Ukrajini i Rusiji
Mjesec dana nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu, Joanikije je marta 2022. izjavio da su "događaji u Ukrajini posledice bezbožništva koje se bilo ukorijenilo" kao i da je i Crna Gora projektovana da bude "mala Ukrajina."
Sa druge strane, za Rusiju je imao riječi hvale.
"Crna Gora i Mitropolija opstale su zahvaljujući vezama s Rusijom… zahvalio sam se ruskom narodu za ljubav i otvoreno srce koje su nam pokazali…", poručio je Joanikija iz Moskve, oktobra 2022.
Tada je rekao da se moli "za mir i pravedno rešenje u iskušenjima kojima je zahvaćena Ruska pravoslavna crkva i ruski narod i ruska država".
Od Velimlja do Cetinjskog manastira -
Joanikije rođen je 1959. u selu Velimlje kod Nikšića. Deset godina je studirao teologiju u Beogradu. Diplomirao 1990, a potom upisao i filozofiju, ali je nije završio.
Tokom litija 2020. uhapšen je zbog organizovanja liturgije uprkos zabrani okupljanja zbog korona virusa. Pušten je nakon 72 sata.
Šest mjeseci nakon smrti Amfilohija, zvanično je izabran za njegovog naslednika.
Njega je na čelu budimljansko nikšićke eparhije naslijedio Metodije.
Poručivao je da se SPC moli za "kanonsku crkvu" u Ukrajini, koja je pod kontrolom Kremlja.
Moskva je uputila čestitku povodom njegovog ustoličenja.
Joanikije je protivnik i NATO članstva Crne Gore, koje je formalizovano 2017.
Godinu prije prijema on je ocijenio da je Crnoj Gori "data sramna uloga da postane antisrpska i antiruska država" , da NATO nije dobrodošao i da "može doći samo kao okupator".
"Ali su zato protiv narodne volje priznali Kosovo i Srbiji zadali duboku ranu", kazao je Joanikije 2016. godine o odluci vlasti Mila Đukanovića da 2008. prizna nezavisnost Kosova.
Unutrašnja politika– od zločinaca do kapele na Lovćenu
"Pavle Đurišić je bio veliki junak nepobjedivog karaktera", kazao je Joanikije 3. maja 2025. na liturgiji u selu Razboj kod Srpca, u Bosni i Hercegovini.
Pavle Đurišić je zločinac iz Drugog svjetskog rata, čije su jedinice ubile 8.000 muslimana. Sarađivao je i sa nacistima, za šta je nagrađen Hitlerovim gvozdenim krstom.
Statua u prirodnoj veličini Đurišića čuva se u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama, na sjeveru Crne Gore.
Joanikije u besjedama često govori i o daljoj prošlosti.
Tako je u manastiru Ćelija piperska jula 2023. kazao da su Crnogorci bili "lakomi na sječenje turskih glava" i da je "to negdje i danas prisutno u nama".
Često pokreće još jednu temu koja duboko dijeli crnogorsko društvo.
SPC se, naime, zalaže da se na mjesto Njegoševog mauzoleja na Lovćenu kod Cetinja podigne - obnovi kapela koju je 1925. izgradio srpski kralj Aleksandar Karađorđević.
Za suveriniste je kapela simbol okupacije Crne Gore iz 1918. Poručuju da će Lovćen braniti životima.
Prognozirajući kada će se to desiti, Joanikije je rekao je da će se kapela obnoviti tek kada dođe do "opšeg pokajanja" i čišćenja od "ustašluka" i komunističkog kulta ličnosti.
Joanikije je izjavio da je "srpski jezik treba da bude službeni".
Po njemu moguć je dualni identitet - može biti i Crnogorac i Srbin istovremeno, kao što se, kako kaže, može biti stric i ujak. Uz to smatra da mladi treba da se vaspitavaju u duhu srpske kulture.
Joanikije je u obračunu sa neistomišljenicima koristio i kletve.
Uoči usvajanja za SPC spornog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Joanikije je upozorio donosioce Zakona da će kletva Svetog Vasilija Ostroškog stići svakoga ko "udari na hramove".
"Upozoravamo ih da to zlo ne čine, da ne navlače prokletstvo na svoje domove, porodice i na svoje potomstvo", poručio je Joanikije ispred Sabornog hrama u Nikšiću decembra 2019.
Ugovor koji je temeljno potresao Crnu Goru
Joanikije je nedavno odlikovao Milorada Gogića, nekadašnjeg predsjednika i sudiju Ustavnog suda, a sada savjetnika predsjednika Skupštine Andriju Mandića, najvećim crkvenim Ordenom- Svetog Petra Drugog.
Gogić je bio na čelu Ustavnog suda kada se odlučivalo o žalbama na Temeljni ugovor potpisan između Crne Gore i SPC-a. Sve žalbe su odbačene, što je išlo u korist SPC-a.
Temeljni ugovor, kojim se regulišu odnosi Crne Gore i SPC-a, potpisali su avgusta 2022. - uz prisustvo Joanikija - tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije.
Ugovor, između ostalog, SPC-u priznaje pravni subjektivitet šest vjekova duži nego što ga ima u matičnoj Srbiji, obavezuje državu da uknjiži nepokretnosti na eparhije SPC-a bez dokaza o vlasništvu, zabranjuje državnim organima preduzimanje bezbjednosnih mjera u crkvenim objektima bez prethodnog odobrenja crkvenih organa.
Ugovor je urađen bez stručne rasprave a potpisan bez najave. Abazovićevoj Vladi je zbog njega izglasano nepovjerenje.
Optužbe za zataškavanje pedofilije
Kao episkop, Joanikije je bio na čelu komisije SPC koja je 2012. godine razmatrala navode o pedofiliji među sveštenstvom.
Prema tvrdnjama bivšeg đakona Bojana Jovanovića, koji je napisao knjigu o tim dešavanjima, i nevladinih organizacija, istraga nije dala rezultate.
Na osnovu prijave da je Mitropolija prikrivala slučajeve seksualnog zlostavljanja, crnogorsko tužilaštvo je 2022. otvorilo izviđaj
Advokat Aleksandar Olenik, koji zastupa monaha Jovanovića, potvrdio je da je tužilaštvu dostavio dokaze za navodnu pedofiliju u SPC (od 1978. do 2015.)
Joanikije je pred tužilaštvom, negirao odgovornost. Postupak još uvijek nije okončan.
Veza sa Beogradom: Komplikovana
Mitropolija u Crnoj Gori je dio SPC sa sjedištem u Beogradu.
Iako ga je Sabor SPC prije četiri godine izabrao za mitropolita a patrijah Porfirije bio čest gost ovdašnje mitropolije, stvari su se zakomplikovale zbog studentskih protesta u Srbiji.
U martu 2025. Joanikije je sa grupom mitropolita SPC potpisao pismo u kojem se odbacuju parole o studentima koji protestuju kao o "srpskim ustašama".
Mediji bliski vlastima u Beogradu protumačili su ga kao udar na jedinstvo SPC, napad na patrijarha Porfirija i otklon od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Gotovo svi srbijanski mediji bliski Vučiću, prenijeli su tekst malo poznatog portala Sunčanik, bliskog SPC-u, u kojem se tvrdi da se Joanikije priključio "onima koji ne žele dobro srpskom narodu i Srbiji".
U tekstu Joanikija podsjećaju i na Porfirijeve zasluge u dva slučaja - da se njegova inauguracija obavi na Cetinju i doprinos potpisivanju Temeljnog ugovora.
Ko je vjerski vladar u Crnoj Gori
Reakcija crkve uslijedila je dva mjeseca kasnije.
Sabor SPC u maju 2025. unaprijedio je episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija u rang mitropolita, iako njegova eparhija nije formalno uzdignuta na taj nivo.
Time je Crna Gora prvi put u istoriji dobila dva mitropolita SPC. Zvanično objašnjenje glasi da je riječ o ličnom unapređenju.
Jula ove godine Metodije je odlikovao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića a priznanje je u njegovo ime primio njegov specijalni izaslanik, bivši premijer Miloš Vučević.
I dok Metodije trenutno ima bolji odnos sa zvaničnim Beogradom, Janikije je blizak sa funkcionerima dijela crnogorskih vlasti – posebno sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Skupštine, koji je više puta primao u parlamentu i darivao simboličnim poklonima.