Centralna banka BiH smanjila je stopu obavezne rezerve kako bi komercijalnim bankama dala mogućnost da smanje kamatne stope kredita i plasiraju novac na tržište. Međutim, banke oklijevaju. Smatraju da se u ovaj proces treba uključiti i država ili subvencijama ili na drugi način kako bi obezbijedila sigurniji ambijent poslovanja.
Niske i neredovne plate, uz visoke troškove egzistencije, većinu građana BiH primorali su na kreditno zaduživanje kod komercijalnih banaka. Prema podacima iz 2010. godine, kreditna zaduženost u BiH iznosila je oko 15 milijardi konvertibilnih maraka (KM), a prosječna zaduženost po stanovniku je oko 1.700 maraka. Iako većina građana uredno otplaćuje kredite, nezadovoljni su visinom kamatnih stopa:
„Kamatne stope su jako visoke u svim bankama, naročito oko stanova.“
„Nepovoljne su, veoma visoke.“
„Baš sad iz banke izlazim - i trebale bi biti daleko manje. U svijetu su manje.“
„Ne da su visoke, to je blago rečeno. Treba biti dobro bogat da bi digao kredit!“
S druge pak strane, u odnosu na zemlje jugoistočne Evrope BiH ima najniže kamatne stope, tvrdi Samir Lačević iz Udruženja bankara BiH.
„U BiH, u odnosu na okruženje, imamo najniže kamatne stope koje se tiču kamatnih stopa na kredite. To je po metodologiji MMF-a za zemlje u tranziciji, i tu zaista BiH ima najniže kamatne stope“, kaže Lačević.
Efektivna kamatna stopa, koja pokazuje koliko klijenta zaista košta kredit, u silaznoj je putanji, kaže glasnogovornica Agencije za bankarastvo BiH Željka Stanić.
„U 2010. godini zabilježen je pad kamatnih stopa. Ukupne efektivne kamatne stope na kraju 2009. iznosile su 9,66 posto, a na kraju 2010. godine iznosile su 8,33 posto. Dakle, došlo je do pada efektivnih kamatnih stopa za 1,33 procentna nivoa“, navodi Stanićeva.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Mirko Puljić ističe kako visina kamatnih stopa nikada ne odgovara građanima.
„Nikada kamatne stope ne mogu biti dovoljno niske onima koji se zadužuju, s jedne, niti dovoljno visoke onima koji odobravaju sredstva, s druge strane“, smatra on.
Rigidna regulacija bankarskog sektora
Primjera radi: kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj iznose oko pet odsto uz subvencioniranje države na godinu dana ukoliko zaduženi ostane bez posla. Kamatna stopa na stambeni kredit u BiH kreće se od 7 do 11 odsto, dok je u Srbiji 9,5 odsto. Visinu kamata stručnjaci pravdaju nizom otežavajućih faktora bh. bankarskog sistema.
Ilustracija
Pored obaveznih rezervi, banke moraju odvojiti 10 odsto depozita za rezervaciju, kaže Samir Lačević.
„Ko god od nas uzme kredit u banci, dva posto je ugrađena unutra u kamatnoj stopi ta rezervacija, koju nameće regulator. Poređenja radi: u Hrvatskoj je to od 0,85 do 1,20, a u Srbiji je nula - samo privredu gledamo, da ne gledamo građane, znači u startu smo nekonkurentni za dva posto“, rekao je Lačević.
Regulacija bankarskog sistema je previše kruta, smatra profesor Puljić.
„Rigidna je regulacija bankarskog sektora kod nas. Taj režim regulacije bankarskog sektora koji provodi Agencija za bankarstvo FBiH je relativno krut. Znate čime se to može ilustrirati? Upravo evo ovim rezerviranjima koja su kod nas daleko zahtjevnija ili veća nego što su, recimo, u Hrvatskoj i u Srbiji“, navodi Puljić.
Dok vlade drugih država poduzimaju mjere kojim bi omogućile komercijalnim bankama da snize kamatne stope, dosadašnja vlast u BiH nikada nije dala niti jedan prijedlog kojim bi se omogućile povoljnije kreditne linije za građane. Kako bi dala šansu komercijalnim bankama da snizi kamatne stope, Centralna banka BiH smanjila je stopu obavezne rezerve.
Međutim, prema riječima glasnogovornice Željke Stanić, ovaj potez Centralne banke neće utjecati na kamatne stope.
„Smanjenje stope obavezne rezerve sa 14 na 10 posto neće bitnije utjecati na promjenu kamatnih stopa budući da se ova mjera više odnosi na visinu likvidnosti nego na cijenu izvora kapitala“, kazala je ona.
Manja stopa obavezne rezerve za komercijalne banke neće utjecati na smanjenje kamatnih stopa, međutim, to nisu željeli komentarisati u Centralnoj banci BiH.
Niske i neredovne plate, uz visoke troškove egzistencije, većinu građana BiH primorali su na kreditno zaduživanje kod komercijalnih banaka. Prema podacima iz 2010. godine, kreditna zaduženost u BiH iznosila je oko 15 milijardi konvertibilnih maraka (KM), a prosječna zaduženost po stanovniku je oko 1.700 maraka. Iako većina građana uredno otplaćuje kredite, nezadovoljni su visinom kamatnih stopa:
„Kamatne stope su jako visoke u svim bankama, naročito oko stanova.“
„Nepovoljne su, veoma visoke.“
„Baš sad iz banke izlazim - i trebale bi biti daleko manje. U svijetu su manje.“
„Ne da su visoke, to je blago rečeno. Treba biti dobro bogat da bi digao kredit!“
S druge pak strane, u odnosu na zemlje jugoistočne Evrope BiH ima najniže kamatne stope, tvrdi Samir Lačević iz Udruženja bankara BiH.
Puljić: Nikada kamatne stope ne mogu biti dovoljno niske onima koji se zadužuju, s jedne, niti dovoljno visoke onima koji odobravaju sredstva.
„U BiH, u odnosu na okruženje, imamo najniže kamatne stope koje se tiču kamatnih stopa na kredite. To je po metodologiji MMF-a za zemlje u tranziciji, i tu zaista BiH ima najniže kamatne stope“, kaže Lačević.
Efektivna kamatna stopa, koja pokazuje koliko klijenta zaista košta kredit, u silaznoj je putanji, kaže glasnogovornica Agencije za bankarastvo BiH Željka Stanić.
„U 2010. godini zabilježen je pad kamatnih stopa. Ukupne efektivne kamatne stope na kraju 2009. iznosile su 9,66 posto, a na kraju 2010. godine iznosile su 8,33 posto. Dakle, došlo je do pada efektivnih kamatnih stopa za 1,33 procentna nivoa“, navodi Stanićeva.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Mirko Puljić ističe kako visina kamatnih stopa nikada ne odgovara građanima.
„Nikada kamatne stope ne mogu biti dovoljno niske onima koji se zadužuju, s jedne, niti dovoljno visoke onima koji odobravaju sredstva, s druge strane“, smatra on.
Rigidna regulacija bankarskog sektora
Primjera radi: kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj iznose oko pet odsto uz subvencioniranje države na godinu dana ukoliko zaduženi ostane bez posla. Kamatna stopa na stambeni kredit u BiH kreće se od 7 do 11 odsto, dok je u Srbiji 9,5 odsto. Visinu kamata stručnjaci pravdaju nizom otežavajućih faktora bh. bankarskog sistema.
Pored obaveznih rezervi, banke moraju odvojiti 10 odsto depozita za rezervaciju, kaže Samir Lačević.
„Ko god od nas uzme kredit u banci, dva posto je ugrađena unutra u kamatnoj stopi ta rezervacija, koju nameće regulator. Poređenja radi: u Hrvatskoj je to od 0,85 do 1,20, a u Srbiji je nula - samo privredu gledamo, da ne gledamo građane, znači u startu smo nekonkurentni za dva posto“, rekao je Lačević.
Regulacija bankarskog sistema je previše kruta, smatra profesor Puljić.
„Rigidna je regulacija bankarskog sektora kod nas. Taj režim regulacije bankarskog sektora koji provodi Agencija za bankarstvo FBiH je relativno krut. Znate čime se to može ilustrirati? Upravo evo ovim rezerviranjima koja su kod nas daleko zahtjevnija ili veća nego što su, recimo, u Hrvatskoj i u Srbiji“, navodi Puljić.
Dok vlade drugih država poduzimaju mjere kojim bi omogućile komercijalnim bankama da snize kamatne stope, dosadašnja vlast u BiH nikada nije dala niti jedan prijedlog kojim bi se omogućile povoljnije kreditne linije za građane. Kako bi dala šansu komercijalnim bankama da snizi kamatne stope, Centralna banka BiH smanjila je stopu obavezne rezerve.
Međutim, prema riječima glasnogovornice Željke Stanić, ovaj potez Centralne banke neće utjecati na kamatne stope.
„Smanjenje stope obavezne rezerve sa 14 na 10 posto neće bitnije utjecati na promjenu kamatnih stopa budući da se ova mjera više odnosi na visinu likvidnosti nego na cijenu izvora kapitala“, kazala je ona.
Manja stopa obavezne rezerve za komercijalne banke neće utjecati na smanjenje kamatnih stopa, međutim, to nisu željeli komentarisati u Centralnoj banci BiH.