Pokret Hizmet, turskog vjerskog vođe Fetulaha Gulena, jedna je od najvećih islamskih civilnih organizacija u svijetu baziranih na vjerskim uvjerenjima i ima čitavu mrežu školskih ustanova i u državama Zapadnog Balkana.
Smatra se da pokret davnog saveznika turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kojeg Erdogan sada optužuje da stoji iza pokušaja državnog udara, ima milione sljedbenika i sponzora za 1.000 obrazovnih centara zasnovanih na islamskim dogmama u 150 država.
Kako studenti u tim centrima u većini zemalja često dolaze iz siromašnih porodica, kritikovani su da su to zapravo laki regrutni centri za Gulenov pokret koji nema formalnu međunarodnu strukturu i zvanične liste članova.
Erdoganove vlasti optužuju Hizmet da kroz obrazovne institucije koje je osnovao školuje mlade koji se kasnije infiltriraju u turske institucije, a u drugim državama gdje djeluju u institucije tih država.
Među njima su i balkanske države, pa tako i Bosna i Hercegovina i Kosovo u kojima djeluje mreža predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, te univerziteta koji se povezuju sa Gulenovim pokretom, ali to vlasti, niti nadležni u tim obrazovnim institucijama nikada nisu potvrdili.
U Bosni i Hercegovini su prisutni su od 1997. godine. Ponajprije je riječ o obrazovnim institucijama pod nazivom Bosna Sema, kojih ima 15, od predškolskih ustanova do univerziteta. Djeluju u Sarajevu, Bihaću, Zenici, Tuzli i Mostaru.
Iz Bosna Seme negiraju povezanost sa Gulenom i navode kako su Bosna Sema obrazovne institucije u potpunosti bosanskohercegovačke škole".
"Svi navodi koje dovode u vezu Fethulaha Gulena s nama nisu istiniti, jer jer osnivač naših škola BiH, te zakoni BiH koji se nikako ne mogu dovesti u vezu sa terorizmom", napisali su u jednom od ranijih saopštenja.
U posljednjem saopštenju navode da navodi u kojim se njihov rad dovodi u vezu s dešavanjima u Turskoj "nema nikakve pravne ni suštinske osnove", pa to "kategorički odbijaju kao neistinito i zlonamjerno za našu zemlju".
Podsjećaju kako su 80 posto kadrova domaći i da svoj posao rade profesionalno i odgovorno.
Iz Bosna Sema su ranije odbacili i tvrdnje o propagiranju Gulenove ideologije, jer su bivši nastavnici i učenici navodili da se u okviru ovih ustanova obavezno organizira grupno čitanje Gulenovih knjiga, te provode njegove naredbe. Naveli su da se "bave isključivo odgojno obrazovnim procesima, a ne i nikako ideologijom", te da je političko djelovanje unutar njihovih institucija strogo zabranjeno.
Međutim, zastupnik Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića (SDA) u Parlamentu Federacije BiH, Salmir Kaplan, koji je imao priliku susresti se sa principima na kojima djeluju Hizmetove organizacije, kaže da BiH mora biti oprezna.
"Njihova je filozofija da u sve zemlje ulaze putem obrazovanja", počinje Kaplan svoju priču o iskustvima Gulenovih škola. U BiH su prilično, kaže jaki, upravo zbog lošeg i rascjepkanog obrazovnog sistema.
Elitizam
U Bosni i Hercegovini svako može otvoriti fakultet, a da niko ne ulazi u suštinu onoga što se zaista zbiva pod njihovim krovom, kaže za RSE profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić.
"Prvi fakulteti i škole otvarani su na benzinskim pumpama, nisu imali prostore, a sada su izbacile svoje doktore znanosti i funkcioniraju po principu u četvrtak se upišeš, a u subotu je, metaforički rečeno, promocija. Naravno da će društvo to plaćati decenijama. Neće takvi biti kadar na koji će tipovati privatni kapital. Na žalost, ti se zapošljavaju u državnim institucijama i javnim poduzećima", komentariše Kukić.
Upravo na takvim osnovama rade i sljedbenici Gulenovog pokreta, tvrdi Kaplan. Djeluju najprije polako, plaćajući putovanja uglednim članovima društva, omogućavajući im i povlastice kroz upis njihove djece u školske ustanove koje su za bh. prilike prilično elitističkog karaktera.
"Čim dođu odmah počinju uspostavljati odnose sa pravosudnim i sigurnosnim agencijama sa bitnim inspektorima. Znam masu primjera u BiH gdje su pokušali uspostaviti relaciju. Ne znam kako se to završilo i jesu li uspjeli, ali znam da na tome intenzivno rade i da ulažu u to velika sredstva. Znam i da su dosta ljudi iz politike, mojih kolega, bili gosti njihovi po Turskoj. Na isti način na koji su se bavili ljudima koji su izveli vojni udar u Turskoj bave se i ljudima u BiH", tvrdi Kaplan. OPŠRINIJE
Hiljade đaka u školama na Kosovu
Na Kosovu funkcioniše niz obrazovnih institucija koje su nadahnute, vjeruje se, pokretom Hizmet, dok u Ministarstvu obrazovanja kažu da ove škole djeluju u skladu sa kosovskim zakonima, te nemaju saznanja ko stoji iza njih.
Kosovski istraživač Jeton Mehmeti je prilikom individualnog istraživanja o prisutnosti Gulenovog pokreta na Kosovu došao da saznanja da on godinama funkcioniše širom Kosova i da je uspio da stvori reputaciju da pomaže obrazovanje mladih ljudi, doprinosi međuvjerskom dijalogu i poziva na toleranciju.
Pod obrazovnom institucijom Gulistan, "Gulistan educational institutions", djeluju predškolske ustanove, obdaništa, te privatne osnovne i srednje škole "Mehmet Akif" – u Lipljanu kod Prištine, Prizrenu, Đakovici, te naselju Marigona, takođe u blizini Prištine.
Kako za RSE kaže zamjenik ministra obrazovanja Usmen Baldži, ove škole pohađa više od 1.500 učenika.
"One sve deluju u okviru 'Mehmet Akifa', poštuju Zakon o preduniverzitetskom obrazovanju na Kosovu i uglavnom se nastavni obrazovani proces sprovodi u okviru kurikuluma, dakle nastavnog plana i programa kosovskog Ministarstva obrazovanja. Imaju uredno izdate licence, tako da je sve u najboljem redu, što se obrazovanja i obrazovanog procesa i zakona tiče", ističe Baldži.
Stroga pravila
Poput učenika u Bosni i Hercegovini, učenici koji su se na Kosovu upisivali, a kasnije ispisivali iz škola koje se povezuju sa Gulenovim pokretom, navode kako u njima važe vjerske dogme i stroga pravila.
Ajla iz Prištine pohađala je školu "Mehmet Akif" samo godinu dana. Kako navodi, obrazovanje je kvalitetno, ali od nastavnog osoblja postoji veliki pritisak na studente da klanjaju, da uče o islamu i slično tome.
"Nije nam bilo dopušteno da sedimo u istoj klupi sa drugovima. Na ekskurzijama devojke i muškarci družili su se odvojeno. Tokom predavanja nije bilo tih pritisaka, ali tokom vanškolskih aktivnosti – da. Pratili su ponašanja devojčica i onda roditelje izveštavali o tome", ističe Ajla.
"Nije mi se svidelo sve to, i napustila sam školu", objašnjava ona.
Gulenov pokret ima bliske veze sa "Mehmet Akif Koledžom" na Kosovu, iako funkcionišu odvojeno.
Ovaj koledž se pridržava državnog kurikuluma i jedina je međunarodna škola koja se zasniva na nauci, ali učenike takođe uči o etici i moralu.
U njoj nema predmeta o religiji, ali studentima se pored naučnog znanja, pruža i znanje o etičkim vrijednostima.
Na Kosovu funkcioniše i "Atmosfera fondacija za obrazovanje i kulturu" koja je pod Gulenovim pokretom, a koja je pomogla prevod 16 Gulenovih knjiga na albanski jezik. Takođe, otvorila je i studentski dom u Prištini za one koji su u teškoj finansijskoj situaciji i cilj im je, navode, da mladima pruže što bolje obrazovanje i smještaj.
Mahir Jagdžilar, lider najveće turske partije na Kosovu, KDTP, ujedno i ministar javne administracije, na pitanje da li postoji uticaj Fetulaha Gulena na Kosovu putem njegovih obrazovanih institucija, tvrdi kako sve obrazovane institucije na Kosovu funkcionišu po kosovskom obrazovanom sistemu – uz licencu i dozvolu.
"Ako se uticaj dopusti, to nije dobro ni za Kosovo, ni za jednu državu. U tom smislu, uticaj je određen kosovskim zakonima", kazao je Jagdžilar. OPŠIRNIJE
U Crnoj Gori zvanično nema Gulenovih škola
Pregledom web sajtova na kojima je spisak preko stotinu škola Fetulaha Gulena u cijelom svijetu, među kojima je i oficijelni sajt, nalazi se i Univerzitet Mediteran iz Podgorice.
Iz Rektorata ovog univerziteta za RSE je odgovoreno kako su navodi da je "Univerzitet Mediteran" jedna od škola koju je osnovao ili na neki način ima učešće Fetulah Gulen u potpunosti neistinita.
Na ovom Univerzitetu su, navode, neprijatno iznenađeni objavama u kojima se "Mediteran" dovodi u bilo kakvu vezu sa pomenutim licima i događajima u Turskoj.
"Univerzitet 'Mediteran' je jedini Univerzitet iz Crne Gore koji je prepoznat i priznat od Turskog savjeta za visoko obrazovanje, te ostvario uspješnu naučno istraživačku saradnju sa mnogim značajnim univerzitetima u Turskoj među kojima su Aydin University, Gazi University, Turgut Ozal University", navodi se u odgovoru na upit RSE.
O tome da li u Crnoj Gori postoje pristalice učenja Gulena ili škole, pitali smo i reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifata Fejzića, koji je za RSE saopštio da se radi o neuticajnim kursevima u Podgorici i Rožajama.
"U Crnoj Gori postoje neke manje institucije Fetulaha Gulena, tačnije postoje u Podgorici i Rožajama, ali nije na meni da se bavim time. Te institucije nisu tako jake kao recimo u zemljama regiona. To se više bazira na nekim kursevima i na nekim domovima u Rožajama. Shvatio sam da je njegova ekselencija ambasador Turske u Crnoj Gori javno izjavio da očekuju podršku svih zemalja u borbi protiv te terorističke organizacije, uključujući i Crnu Goru. Mislim da je na to mislio", ističe reis Fejzić. OPŠIRNIJE
Facebook Forum