Dostupni linkovi

Vlasti Srbije ćute, Jovanović ih optužuje da zataškavaju pokušaj ruskog trovanja


Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije
Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije

Lider opozicione Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović kaže za RSE da ga ne iznenađuje što Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije i domaći zvaničnici nisu reagovali ni posle četiri dana od kako je optužio ruske diplomate za navodni pokušaj trovanja njegove ćerke.

Niko od institucija i zvaničnika nije reagovao na navode Jovanovića.

On kaže da ne samo MUP, već i Bezbednosno-informativna agencija (BIA), znaju o čemu on govori.

„Taj slučaj je zatvoren tako što smo mi kao roditelji nekoliko dana posle tog događaja dali izjave, ti ljudi nisu nikada odgovarali, a poslednjih nekoliko dana MUP na zahtev ruske ambasade vršlja po dokumentaciji pokušavajući sve to da zakopa negde zajedno sa njima duboko u prošlosti i da na takav način stavi tačku na sve to“, rekao je Jovanović.

Jovanović je 14. maja za dnevni list „Blic“ izjavio da su ruski agenti pokušali da otruju njegovu ćerku 2019. godine, ali da je u policiji zamoljen da o tome ćuti.

Kako je objasnio 14. maja, s obzirom na to da je policija odlučila da ukine obezbeđenje za njegovu porodicu i da je tražio potom da se obezbeđenje ukine i za njega, više nije imao razloga da ćuti.

"U leto 2019. godine Jana (Jovanović) je bila u tržnom centru sa drugaricom. Nakon bioskopa sele su u 'Mek' (McDonalds), a onda su im prišla trojica muškarca", rekao je Jovanović.

Kako je naveo, drugaricu su odgurnuli, a njegovoj ćerki su sipali prah u sok i terali je da popije.

"To je video gost koji je pitao da li je sve u redu, a zatim ga je jedan od trojice udario i oborio na zemlju. Drugarica je pozvala moju suprugu, a ona policiju. Kada su došli, trojica muškaraca su izvadili ruske diplomatske pasoše, a zatim je po njih došao neko iz ruske ambasade i izveo ih", naveo je Jovanović.

On je dodao i da je kasnije utvrđeno da je prah koji su sipali u sok droga MDMA, odnosno ekstazi.

Ruski ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko je istog dana negirao navode za ruski Sputnjik i nazvao ih "zlonamernim izmišljotinama".

„Jedino je reagovao Bocan-Harčenko i time sve rekao“, kaže za RSE Jovanović.

Ruska ambasada nije odgovorila na upit RSE o Jovanovićevim navodima.

Policija ćuti, šef policije se vratio iz Moskve

MUP nije odgovorio na upit RSE od 14. maja o postupanju u ovom slučaju, kao ni BIA.

Međutim, ministar policije Aleksandar Vulin je, u vreme kada je Jovanović izneo ove optužbe, dogovarao u Moskvi saradnju sa ruskim bezbednosnim institucijama.

Zajedno sa komandantom Ruske nacionalne garde Viktor Zolotovom dogovorio je održavanje zajedničke antiterorističke vežbe specijalnih jedinica Srbije i Rusije na jesen 2021.

Vulin je tokom obilaska baze Rosgvardije rekao i da Srbija ostvaruje dobru saradnju sa svim bezbednosnim službama Ruske Federacije, navedeno je u saopštenju MUP-a.

Dan kasnije, sa sastanka Vulina sa ruskim ministrom za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Jevgenijem Ziničevim poručeno je da će se i dalje razvijati Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu na jugu Srbije.

Jovanović: Neće me zaustaviti

Jovanović ocenjuje da slučaj iz 2019. godine predstavlja posredan način ucene kako bi on bio zaustavljen u svojoj regionalnoj politici.

„Ali ako svi oni zajedno misle da me na takav način posredno ucene, da me zaustave u onome što radim u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i celom regionu onda su pogrešili. Pre svega tu mislim na ruskog ambasadora“, rekao je Jovanović.

On navodi da je Bosna i Hercegovina poslednji prostor na kome su se ozbiljno konfrontirali.

Tada im je, kako je rekao, u izbornoj kampanji 2018. pokvario plan koji je napravljen sa ciljem da se „praktično politički u mrtvilo sateraju“ i premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsednik Srbije Aleksandar Vučić kroz koaliciju Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata i aktuelnog srpskog člana Predsedništva BIH i Dragana Čovića, predsednika Hrvatske demokratske zajednice BIH, „koja bi demolirala Bosnu i Hercegovinu.

„To nije bio plan napravljen ni u Beogradu ni u Zagrebu nego plan napravljen u Moskvi“, kaže Jovanović.

„Na isti način na koji su iste planove pravili pred svake izbore u Crnoj Gori ili pred izbore u Makedoniji“, dodao je.

U martu 2019. godine hrvatski član Predsedništva BIH Željko Komšić imenovao je Čedomira Jovanovića za savetnika najavljujući da će taj posao obavljati bez naknade.

Jovanović je sa Komšićem 17. decembra 2020. godine posetio Mostar kako bi pružili podršku Koaliciji za Mostar unutar koje je Komšićeva Demokratska fronta nastupala na lokalnim izborima u ovom gradu.

Dva dana pre toga članovi Predsedništva BIH Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili su sastanak sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovim koji se nalazio u poseti BiH zbog, kako su naveli, "nipodaštavanja i negiranja BiH".

Članovi Predsedništva naveli su da su nedostatak zastave BiH na sastanku Lavrova i predsedavajućeg Predsedništva BiH Milorada Dodika, te podrška Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske razlozi za odbijanje susreta sa Lavrovom.

“Oni koji su ponižavali Bosnu i Hercegovinu pre dva dana treba da dobiju vašu poruku“, rekao je Jovanović 17. decembra u Mostaru.

Jovanović je 14. maja za Blic rekao i da njegovo dete "nije prvo dete koje su u Srbiji pokušali da iskoriste kako bi disciplinovali očeve".

„Mislim i na drugu decu, a neka njihovi roditelji o tome govore ili neka njihovi roditelji o tome ćute. Ja to neću da radim. Ali svi koji treba da znaju, znaju o čemu ja pričam“, rekao je Jovanović za RSE upitan da pojasni svoju izjavu.

On je 18. maja uputio zvaničan dopis Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi za obezbeđenje objekata i ličnosti od značaja sa zahtevom za objašnjenje zašto je njegovoj deci ukinuto obezbeđenje.

Kako je objasnio reč je o jednoj osobi koja se nalazila za vreme časova ispred škole u kojoj se njegova deca školuju.

'Bratski odnosi Srbije i Rusije'

Zvaničnici Srbije i Rusije tradicionalno održavaju bliske odnose.

Rusija podržava napore Srbije da blokira članstvo bivše pokrajine Kosovo u međunarodnim organizacijama. Zauzvrat, Srbija odbija da ujednači svoju spoljnu politiku sa evropskim blokom, uprkos mnogobrojnim apelima iz Brisela.

Zvaničnici dve države imaju i česte bilateralne susrete, koji su nešto manjeg intenziteta od početka pandemije.

Od početka pandemije Rusija nije bila u vrhu država koje su se takmičile da pomognu Srbiji. Najveći broj pomoći i vakcina Srbija je kupila i dobila iz Kine. Najavljeno je i da će se u Srbiji izgraditi fabrike kineskih vakcina.

Ipak, Srbija je početkom 2021. godine najavila i da će državni institut "Torlak" krenuti da pakuje rusku vakcinu. Kako su zvaničnici rekli, očekuje se da bi Srbija mogla i samostalno početi sa proizvodnjom ruske vakcine u budućnosti.

Turbulencije u odnosima

Najnovije optužbe na račun ruske diplomatske misije u Beogradu nisu prve.

Upravo je jedan od zaposlenih u ruskom vojnom izaslanstvu u Beogradu u novembru 2019. bio u centru špijunske afere, kada se u javnosti pojavio snimak pripadnika Ruske vojno obaveštajne službe (GRU) koji daje novac „srpskom agentu“.

U pitanju je bio potpukovnik Georgi Kleban, koji je, kako je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije potvrdilo za RSE bio na poziciji pomoćnika izaslanika odbrane pri Ambasadi Rusije u Beogradu.

Sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na konferenciji za medije 21. novembra 2019. tim povodom izjavio da Srbija „samo za Klebana ima dokumentovanih deset kontakata sa tri konspirativna izvora“.

Javnost u Srbiji epilog špijunske afere nije saznala do danas, a Kleban je neposredno pred otkrivanje afere napustio Srbiju. U nadležnom tužilaštvu se ne vodi nijedan postupak zbog te afere.

Vučić je početkom decembra 2019. u Sočiju, pred susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, izjavio da je što se njega tiče, afera s ruskim obaveštajcem u Srbiji zatvorena.

Retka zemlja koja nije proterivala ruske diplomate

Zvaničan Beograd odbijao je da se priključi i akcijama proterivanja ruskih diplomata.

Nakon slučaja Sergeja Skripalja - bivšeg ruskog špijuna koji je 2018. godine u Velikoj Britaniji otrovan sa ćerkom, zbog čega je međunarodna zajednica optužila Rusiju, koja je opet te navode negirala, SAD, Kanada i još 14 zemalja EU, među kojima su Nemačka i Francuska, doneli su odluku o proterivanju ruskih diplomata.

Hrvatska, Crna Gora i tada Makedonija su takođe proterale po jednog diplomatu u znak solidarnosti, Albanija je proterala dvoje ruskih diplomata zbog slučaja Skripalj i jednog zbog nepoštovanja mera protiv epidemije korona virusa.

Severna Makedonija je proterala jednog ruskog diplomatu 18. maja ove godine. U saopštenju Ministarstva spoljnih poslove Severne Makedonije se ne precizira koji je ruski diplomata proteran i zbog čega.

U aprilu 2021. godine vlasti Rumunije objavile su video koji navodno prikazuje ruskog diplomatu nedavno proteranog zbog špijunaže tokom sastanka sa izvorima radi prikupljanja poverljivih podataka.

Na snimku se vidi bivši zamenik atašea ruske ambasade, koga su rumunske vlasti proterale u utorak sa obrazloženjem da njegove aktivnosti krše Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima, naveo je portal Balkan Insight.

U decembru 2020, bugarske vlasti su saopštile da proteruju jednog ruskog diplomatu zbog bavljenja šijunažom. U martu 2021. ta država je dala rok od 72 sata još dvojici ruskih diplomata da napuste Bugarsku, nakon istrage o navodnoj špijunaži.

Srbija nije proterala nijednog ruskog diplomatu ni nakon najnovijeg apela, koji je stigao u aprilu iz Češke, koja je pozvala na solidarnost usred diplomatske prepirke između Praga i Moskve zbog tvrdnji da ruski vojni agenti stoje iza smrtonosne eksplozije u češkom skladištu oružja.

Rusija je i te optužbe negirala.

Ogranci ruskih institucija u Srbiji

U Nišu na jugu Srbije od 2012. godine postoji predstavništvo ruskog Ministarstva za vanredne situacije “Rusko-srpski humanitarni centar” za upravljanje u kriznim situacijama.

Centar je formiran na osnovu sporazuma vlada Srbije i Rusije i u zajedničkoj je nadležnosti Ministarstva za vanredne situacije Rusije i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Sam centar se u više navrata našao u centru pažnje javnosti, pre svega, zbog insistiranja ruske strane da se zaposlenima u centru dodeli diplomatski status, što Srbija do danas nije učinila.

U oktobru 2020. godine Ministarstvo odbrane Rusije najavilo je da će otvoriti svoje predstavništvo u Srbiji.

Ministarstvo odbrane Srbije je navelo u saopštenju tada da je procedura o otvaranju predstavništva Ministarstva odbrane Rusije u Srbiji pokrenuta u skladu sa sporazumom Vlade Srbije i Vlade Rusije.

Ministarstvo je navelo i da je cilj osnivanja predstavništva Ministarstva odbrane Rusije pružanje podrške i brže rešavanje pitanja u vezi sa vojnotehničkom pomoći, vojnom i vojno-tehničkom saradnjom.

Srbija je u fokusu zapada kada je reč o vojnoj saradnji sa Rusijom i nabavci naoružanja iz te države. Zvanični Beograd i Moskva su sporazum o vojnoj saradnji potpisali još 2013. godine, a od tada Srbija je od Rusije kupovala helikoptere, avione, rakenti sistem i tenkove.

XS
SM
MD
LG