Kao prilog najnovijem broju tjednika srpske manjine “Novosti” izišao je prvi broj časopisa “Nada”, što ga izdaje Srpski demokratski forum, prva i najstarija nevladina udruga srpske manjine u Hrvatskoj.
Časopis koji svojim temama planira, kako navode, iskoračiti iz sfere dnevne ne krije svoju feminističku usmjerenost.
“Sve je krenulo kada je nedavno najstarija nevladina udruga srpske manjine u Hrvatskoj, Srpski demokratski forum (SDF), na skupštinu uz 30 godina postojanja izabrala novo vodstvo”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) glavna urednica novog časopisa Tamara Opačić.
“Za razliku od ostalih srpskih organizacija koje trenutno postoje u Hrvatskoj, članstvo SDF-a sada čine većinom mlađi ljudi, a ono što je svojevrsna revolucija je – da je na čelo te organizacije izabrana mlada žena koja se zove Jelena Nestorović. U sklopu te reorganizacije pokrenuta je 'Nada', koja će se dominantno baviti temama kojima se većina manjinskih medija u Hrvatskoj do sada nije bavila”, kaže Opačić.
RSE: O kojim temama je riječ?
Opačić: Većina manjinskih problema u Hrvatskoj potječe od državne politike i stoga ne čudi da većina takvih medija u najvećem broju slučajeva prati događaje koji su vezani uz “visoku politiku”.
Za razliku od toga, “Nada” je zamišljena kao društveni magazin koji će pokrivati teme kao što su pop-kultura, znanost, umjetnost, medicina pa i neke promjene koje se tiču kako većinskog stanovništva, odnosno općeg društva, pa tako utječu i na manjinsku zajednicu. Tu bih izdvojila kao primjer klimatske promjene.
RSE: Možete li nam predstaviti sadržaj prvog broja '"Nade'"
Opačić: Ono što je u prvom broju zanimljivo je da uredništvo i redakciju za sada čine žene. To će se ubuduće promijeniti angažiranjem i naših muških kolega, no za početak smo baš htjeli krenuti tim putem, kako bi naglasili svojevrsnu feminističku usmjerenost tog magazina.
U prvom broju čitatelji mogu pročitati intervju sa glumicom Tihanom Lazović koja je, osim što je dobitnica brojnih nagrada, također vrlo angažirana na polju zaštite ženskih prava i borbe protiv govora mržnje. Zatim imamo tekst o osobama koje koriste društvene mreže za aktivistički angažman i edukaciju.
Tu je također portret književnice Milke Žicine koja je djelovala u razdoblju između dva svjetska rata i također se svojim djelovanjem priključila narodnooslobodilačkoj borbi. Imamo također tekst naše kolumnistkinje Mire Bićanić, koja je ujedno i profesorica u Pravoslavnoj gimnaziji u Zagrebu, i ono što je također vrlo zanimljivo je da smo pokrenuli sportsku rubriku koju već piše – žena.
RSE: Kakva je bila atmosfera u kojoj se stvarao prvi broj "Nade", jer “Novosti” su ipak većinski muška redakcija?
Opačić: Kao što je Jelena Nestorović prva žena koja je na čelu jedne srpske organizacije u Hrvatskoj, tako smo odlučili da većinu redakcije “Nade” čine žene. To je zapravo svojevrstan kontrapunkt “Novostima” u kojima – kao što ste i sami rekli – dominiraju muškarci. To je dobra promjena.
Nadam se da će se ona preliti na ostatak manjinskih medija, i upravo zbog te činjenice smo odabrali i sam naziv ovog društvenog magazina. Znači, s jedne strane riječ je o nadi u promjene, nadi za ravnopravnim društvom u kojem će, osim što će doći do smanjenja međunacionalnih tenzija, doći i do veće spolne, odnosno rodne ravnopravnosti.
A također je to svojevrstan hommage partizanki Nadi Dimić, koja je cijeli svoj život posvetila borbi za zajedničko dobro Srba i Hrvata.
