Mogli ste posthumno nagraditi Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića ili Adolfa Hitlera, jer je nagrada Peteru Handkeu nagrada njima i svim drugim fašistima koji su planski uništavali civilizaciju, stoji u protestom pismu koje će devet udruženja koja okupljaju žrtve genocida i rata u BiH uputiti Nobelovom komitetu zbog dodjele Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu.
Dodjelu Nobelove nagrade Handkeu, koji je, kako kažu, podržavao politiku koja je dovela do genocida u Srebrenici, vide kao uvredu cijelom svijetu.
Istovremeno, Udruženje građana Istočna alternativa zatražilo je od Općine Srebrenica odobravanje lokacije za postavljenje biste Handkeu u tom gradu.
"Peter Handke je svoj doprinos dao po pitanju dokazivanja o stradanju uopšte naroda i jednih i drugih i znamo da je bio, ne mislim na strani Srba, bio je na strani istine i da je jedini imao hrabrosti u vrijeme kada su Srbe optuživali da priča istinu o stradanju Srba", ovim riječima predsjednik Udruženja građana Istočna alternativa Vojin Pavlović opravdava inicijativu da se u Srebrenici podigne spomenik Handkeu.
Pavlović tvrdi da već ima zainteresovanih da za tu namjenu, u centru Srebrenice, poklone zemlju.
"Mislim da taj Vojin Pavlović ne želi ništa dobro ni svom narodu, niti bošnjačkom. To je čovjek koji nema veze sa Srebrenicom osim kada treba dizati tenzije i praviti probleme", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Alija Tabaković, predsjednik Opštinskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) u Srebrenici.
Sličan revolt Istočna inicijativa izazvala je i prije dvije godine, kada su imali namjeru postaviti spomenik bivšem ruskom ambasadoru pri UN Vitaliju Čurkinu, po uzoru na onaj kakav su postavili u Istočnom Sarajevu, kako su rekli, u znak zahvalnosti zbog toga što je u ime Rusije stavio veto na izglasavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Ipak, Pavlović kaže kako ne misli odustati.
"Ako želimo mir i suživot da mora da se prizna da je bio zločin i nad Srbima. Mi ne odustajemo od te ideje. Pored biste Handkeu, sigurno ćemo podići Čurkinu spomenik", kategoričan je on.
Spomenik Oriću zauzvrat
Usledila je najava Bošnjaka u Srebrenici kako će, ako bude postavljen spomenik Handkeu, podići spomenik ratnom komandantu Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću, kojem se sudilo za ratne zločine nad Srbima u Srebrenici i u Haškom tribunalu, ali i na Sudu BiH.
Orić je oslobođen optužbi za stradanja Srba u srebreničkim zaseocima Kunjerac, Zalazje i Lolići.
Oni koji žive u Srebrenici smatraju da se dizanjem tenzija ne postiže ništa sem pojačanog straha na obje strane.
"Mislim da nije korektno da se ide ovdje tuk na utuk, dakle, to nam ne treba. Nama treba da živimo ovdje svi zajedno i tražimo zajednička rješenja. Da vidimo šta će biti zajednički imenilac svima i Bošnjacima i Srbima u Srebrenici. To nas nikako neće odvesti u dobrom i u pozitivnom pravcu", smatra Tabaković.
U Srebrenici, u Istočnoj Bosni, je prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, jula 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima iz ove tadašnje zaštićene zone UN.
Tada je ubijeno oko 8.000 muškaraca i dječaka, a njihova tijela zakopavana u masovne grobnice, te po nekoliko puta premještana, tako da nikada nisu nađeni kompletni posmrtni ostaci velikog broja njih.
Za genocid je pred Tribunalom u Hagu osuđen najviši vojni i politički vrh Republike Srpske. I presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu potvrđeno je da su vojne snage Republike Srpske počinile genocid u Srebrenici, te da je odgovorna i Srbija koja je prekršila Konvenciju o genocidu jer nije spriječila masakr u Srebrenici.
'Treba svijet da se osvijesti'
Kada Hotić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa kaže kako su žrtve sahranjene u Potočarima svjedoci istine koja se ne može i ne smije negirati, te se protivi gradnji spomenika Handkeu.
Ona je i jedna od potpisnica protestnog pisma koje će devet udruženja koja okupljaju žrtve genocida i rata u BiH uputiti Nobelovom komitetu za književnost. Za nju je dodjela Nobelove nagrade Handkeu, koji je, kako smatra, podržavao politiku koja je dovela do genocida, uvreda cijelom svijetu.
"Treba svijet da se osvijesti i da svako ko je čuo za to da bude protiv takve nagrade takvim osobama. Svaka čast umjetnosti, ali na temelju istine. Okretati stvari kako se nekome sviđa izmišljati, podržavati zločince, pa to je prijetnja svijetu, prijetnja miru, prijetnja pravdi. To treba osuditi. Mi iz Pokreta majki enklava Srebrenica i Žepa smo jako ogorčeni", kazala je Hotić.
'Treba svijet da se osvijesti'
Mada su iz Nobelove fondacije naveli da nagrada ne može biti oduzeta, jer se u statutima ne spominje takva mogućnost, udruženja žrtava smatraju kako bi najmanje što mogu uraditi bilo da osude Handkeove stavove o ratnim zločinima u BiH.
Predstavnici udruženja žrtava smatraju da se ne mogu odvojiti umjetnički rad od političkih stavova bilo kog autora, jer ih on kroz svoje djelovanje širi, a s tim podržava i one koji su odgovorni za genocid.
Irfan Ajanović, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ocijenio je kako su sudovi rekli svoje kada je u pitanju genocid u Srebrenici, te da je stoga neprihvatljivo nagraditi osobu koja je gorljivo opravdavala zločine, ubistva, silovanja i torture, te negira sudske činjenice o genocidu. Cilj je da se čuje glas žrtava, kaže Ajanović, iako je svjestan da se odluka o dodjeli neće povući.
"Ove godine je 80 godina kada su, da li iz ironije ili nečega drugog, htjeli Nobelovom nagradom nagraditi Hitlera. Sreća pa se to nije desilo, ali evo, vidite da se ponavlja ono što se činilo prije 80 godina. I onda ne možemo prihvatiti, jer prihvatamo Nobelovu nagradu, da se valoriziraju zločini, da se valorizira zlo", kaže Ajanović.
Udruženja traže da Komitet osudi Handkeove stavove o ratnim zločinima u BiH, jer, kako navode, ideologija Radovana Karadžića i Ratka Mladića koju njihov "laureat promoviše inspirisala je brojne ekstremiste, a među njima Andresa Breivika i Brentona Tarranta, čime se ugrožava sigurnost nevinih ljudi širom svijeta".
Švedska akademija brani svoju odluku o dodeljivanju Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, tvrdeći dodajući da je davao prokovativne izjave, ali da nije podržavao krvoproliće.
Priznanje Handkeu, koji je govorio 2006. na sahrani Slobodanu Miloševiću, nekadašnjem lideru Srbije, koji je preminuo u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala tokom procesa protiv njega po optužbi za ratne zločine na Balkanu 1990-ih, izazvalo je mnoštvo kritika.
Nobelovom komitetu pisao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, a reagovao je i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
"Iznenađeni smo izborom pisca koji je svojim javnim glasom potkopavao istorijsku istinu i ponudio javnu podršku počiniocima genocida, poput bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića", navedeno je saopštenju koje u ime američkog PEN centra potpisao romanopisac Jennifer Egan.
Osudama se pridružio i hrvatski PEN centar, te Hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova, a o dodjeli Nobelove nagrade Handkeu pisao je za New York Times i književnik Aleksandar Hemon.
Facebook Forum