"Nemamo partnera za tango, još uvijek", kaže premijer Hristijan Mickoski govoreći o mogućim razgovorima s Republikom Bugarskom za napredak eurointegracija Sjeverne Makedonije.
No, koliko je Sofija spremna za "tango" sa Skopljem u situaciji kada se suočava s unutrašnjim problemima – masovnim protestima i pritiskom za ostavku Vlade?
Upravo situacija u Bugarskoj mogla bi dovesti makedonsku stranu u poziciju da nema s kim razgovarati, smatra univerzitetski profesor Vasko Naumovski, bivši ambasador u Vašingtonu i nekadašnji potpredsjednik Vlade za eurointegracije.
On ističe da su i ranije postojale inicijative s makedonske strane za jačanje povjerenja i održavanje više sastanaka na visokom nivou, ali one nisu bile prihvaćene.
"Sada ostaje otvoreno pitanje hoće li Bugarska u narednim mjesecima imati stabilnu političku scenu i biti pouzdan partner s kojim se možemo upustiti u suštinske razgovore. Znajući da, ako se politička scena tamo nastavi destabilizirati, ne bismo imali s kim da se dogovorimo ili ono što dogovorimo ne bi opstalo u Bugarskoj na duži rok", kaže Naumovski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Bugarska se 1. decembra suočila s jednim od najvećih protesta od 1990-ih, izazvanih budžetom koji je predložila vlast.
Vlada ga je povukla, ali demonstranti su tražili i ostavku, na što je pozvao i predsjednik Rumen Radev. Osim budžetskih planova, među faktorima koji izazivaju gnjev građana na ulicama i trgovima, kako sami kažu, jeste korupcija.
U kontekstu Sjeverne Makedonije, Bugarska je važna jer makedonske vlasti žele garancije da nakon eventualnih ustavnih izmjena neće biti novih uslova za eurointegracije zemlje.
Ustavnim izmjenama Sjeverna Makedonija treba da uvrsti bugarsku zajednicu u preambulu Ustava. To je obaveza koju je zemlja preuzela 2022. godine nakon što je Bugarska dvije godine ranije stavila veto na početak pregovora s EU.
Njemačka ambasadorica smatra da postoji politička volja
Kada je riječ o odnosima između dvije zemlje, ambasadorica Savezne Republike Njemačke u Skoplju, Petra Dreksler, u intervjuu za RSE ocjenjuje da "u skorijoj prošlosti mogu da se prepoznaju dobri primjeri" kako ih dodatno ojačati.
Kao primjer navodi sporazum o Koridoru 8 koji su u novembru potpisali makedonski potpredsjednik Vlade i ministar transporta Aleksandar Nikoloski i bugarski ministar za regionalni razvoj Grozdan Karadžov. Sporazum se odnosi na izgradnju zajedničkog pograničnog tunela za potrebe željezničkog saobraćaja.
"To je investicija od koje će profitirati cijela Evropa kada se kompletira naša evropska mreža željezničkog saobraćaja. To je nešto od čega će snažno profitirati obje zemlje, ojačati naše ekonomije, nešto što može pokrenuti i integraciju Zapadnog Balkana u EU. Po mom mišljenju, svakako postoji interes i politička volja za napredak i to Njemačka u potpunosti podržava, kao i Evropska unija", rekla je Dreksler za RSE u intervju 7. decembra.
Aktivnosti na dva fronta
Ali kako nastaviti dalje, uzimajući u obzir trenutnu situaciju u Bugarskoj?
Prema Naumovskom, aktivnosti makedonske strane treba da se nastave kroz predstavljanje svojih stavova pred institucijama EU, uz očekivanje da će "evropske institucije ili države članice podstaći Bugarsku da se uzdrži od korištenja prava veta".
"Paralelno s tim treba nastaviti i s inicijativama za bilateralni pristup rješavanju ovog problema preko institucija koje su za to nadležne u susjednoj Bugarskoj. Kroz ta dva paralelna procesa možemo očekivati da napravimo neki iskorak tokom naredne godine", kaže Naumovski.
Dok ostaje otvoreno pitanje hoće li se i šta uopšte promijeniti u narednom periodu, bugarska strana dosad je stalno ponavljala stav da Sjeverna Makedonija mora ispuniti svoje obaveze.
Bugarski predsjednik Rumen Radev jučer je izjavio da će upisivanje Bugara u Ustav značajno ubrzati pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
"Nadam se da će naš jugozapadni susjed to učiniti što je prije moguće kako bi otvorio vrata za pregovore o punopravnom članstvu", rekao je Radev na prijemu za predstavnike organizacija Bugara iz Sjeverne Makedonije.
Mickoski: Nemamo informacije od bugarske strane
S druge strane, premijer Hristijan Mickoski na brifingu s novinarima 4. decembra ponovio je svoje stavove da će eventualne ustavne izmjene u Sjevernoj Makedoniji dovesti do novih zahtjeva, zbog čega su potrebne garancije.
"Ustavne izmjene su samo početak. I sutra da unesemo Bugare u Ustav, pitanje je samo hoćemo li za tri, šest ili devet mjeseci imati novi uslov", rekao je Mickoski.
On navodi da je postojala inicijativa "nekih uticajnih zemalja" u EU za sastanke s Bugarskom na visokom nivou, ali tvrdi da do sada nema informacija od bugarske strane o spremnosti za razgovore.
Za Mickoskog je dilema i kako bi eventualno Sofija željela da se vode razgovori. Ako s jedne strane, kaže on, Bugarska tvrdi da "ovo više nije bilateralno pitanje", prema njemu je logično da se razgovara s Briselom.
"E tu bugarska strana kaže, to možemo sami da riješimo. Neka se odluče… Ako je bilateralno, mi smo spremni da razgovaramo s njima, ako nije, onda da razgovaramo s Briselom", rekao je Mickoski na brifingu s novinarima.
Opozicija, pak, kritikuje. SDSM proziva vlast tvrdeći da svjesno blokira evropski put, ne želi reforme i funkcionisanje pravne države.
Vlast iz Brisela će čuti poruke o ustavnim izmjenama
U međuvremenu, Vijeće Evrope se priprema da usvoji zaključke o proširenju. Očekuje se da će to biti učinjeno 16. decembra, u periodu kada će premijer Mickoski i drugi predstavnici Vlade boraviti u Briselu, gdje će se održati i samit EU – Zapadni Balkan.
Kako je već objavio RSE, u nacrtu zaključaka, u koji je redakcija imala uvid, predviđeno je da Vijeće još jednom pozove Sjevernu Makedoniju da ispuni obavezu i izvrši ustavne izmjene.
S druge strane, kako stoji u nacrtu, Vijeće "potvrđuje svoju spremnost da sazove još jednu međuvladinu konferenciju, bez daljih odlaganja ili dodatnih političkih odluka".
Dalje se naglašava u prijedlogu zaključaka da je "Vijeće spremno da otvori prvi pregovarački klaster što je prije moguće, u skladu s Pregovaračkim okvirom".
Takvi zaključci praktično se zasnivaju na izvještajima Evropske komisije objavljenim u novembru o napretku zemalja kandidata za članstvo.