Nova laburistička vlada potvrdila je da će odustati od prigovora prošle britanske vlade na naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika, premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, koje je izdao Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu.
Odluka vlade Velike Britanije pokazuje promjene u inostranoj politici koje donosi liderstvo novog premijera Keira Starmera, pišu svjetski mediji.
Zaokret laburista u inostranoj politici
Downing Street je u petak, 26. jula saopštio kako nova britanska vlada neće podnositi prigovor na nadležnost Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, čiji je glavni tužilac Karim Khan tražio izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih u Pojasu Gaze.
- London neće osporiti nalog suda u Hagu za hapšenje Netanyahua
- Međunarodni tužilac zatražio hapšenje lidera Hamasa i Izraela
Ovakva odluka laburističke vlade učiniće lakšim odobravanje zahtjeva koji je u maju podnio tužilac Khan pred ICC-jem. Time bi Netanjahu bio doveden poziciju da može biti uhapšen ako putuje u instranstvo.
Takođe, odlukom se preokreće višemejsečna britanska politika nakon što je prethodna vlada bila odlučna u podršci Izraelu i želji da se čvrsto drži stava Sjedinjenih Američkih Država, napisao je Guardian.
U narednim danima se očekuje da će britanski ministri objaviti dalje promjene, uključujući i rezultate revizije usklađenosti Izraela sa međunarodnim pravom. Ministar inostranih poslova David Lammy takođe je signalizirao da razmišlja o zabrani prodaje oružja Izraelu.
Zamjenik zvaničnog portparola premijera je rekao: "Po podnesku, ovo je prijedlog prethodne vlade koji nije podnesen prije izbora. Mogu da potvrdim da vlada neće nastaviti tim putem u skladu sa našim dugogodišnjim stavom da je to stvar o kojoj odlučuje sud".
Razilaženje Britanije i SAD po pitanju Gaze
Petak, 26. juli bio je kranji rok da se podnese dokumentaciju za osporavanje potencijalne odluke ICC-ja o izdavanju naloga za hapšenje Netanjahua. Ovaj rok je ranije produžen zbog opštih izbora koji su se održavali u Velikoj Britaniji, nakon kojih je došlo do promjene vlade.
Odluka koju je donijela britanska nova, laburistička vlada, u suprotnosti je sa odlukama prethodne, konzervativne vlade koja je od Suda tražila pismene komentare o tome "da li se zakoni ICC-ja mogu implementirati na izraelske državljane" s obzirom da palestinske vlasti ne mogu da sprovode krivične zakone nad izraelskim državljanima, napisao je Politico, navodeći kako konzervativna vlada nije podnijea prigovore prije izbora održanih početkom jula.
Britanski ministar inostranih poslova, David Lammy je posjetio Izrael kao i Okupirane palestinske teritorije početkom jula, gdje se sastao sa Netanjahuom i predsjednikom palestinske uprave Mahmudom Abasom. Lammy je naglasio potrebu za trenutnim prekidom vatre i oslobađanjem svih talaca.
Premijer Starmer je navodno tražio pravni savjet od glavnog tužioca Richarda Hermera po ovom pitanju. Hermer je dio grupe jevrejskih advokata koji su potpisali otvoreno pismo objavljeno u Financial Timesu u kojem se od Izraela traži da se povinuje međunarodnim zakonima.
Velika Britanija je za razliku od Amerike obnovila finansiranje UNRWA, agencije Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice. Naime, SAD su obustavile finansiranje do sredine 2025. godine nakon što je Izrael optužio 13 zaposlenika UNRWA za direktnu uključenost u napad 7. oktobra.
Traženje strože pozicije po pitanju Gaze
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan je u maju tražio izdavanje naloga za hapšenje Netanjahua i ministra odbrane Izraela Galanta, kao i tri lidera Hamasa, koji se nalazi na listi terorističkih organizacija Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Svi se terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, napomenuo je CNN.
Međunarodni krivični sud nema sredstva da nametne odluke, međitim države članice Suda imaju obavezu da potpuno sarađuju sa njegovim odlukama. Ako se nalozi izdaju, Netanjahu i drugi mogli bi da rizikuju hapšenje ako putuju u 124 države članice Međunarodnog krivičnog suda.
Međunarodni sud i dalje mora da procijeni podneske drugih država prije nego što donese odluku da li će odobriti zahtjev tužioca za izdavanje naloga za hapšenje.
Izrael se suočava sa značajnim kritikama zbog obima svoje vojne kampanje u Gazi koja je pokrenuta nakon napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, a u kojem je poginulo najmanje 1.200 ljudi i oteto više od 250 talaca. Nakon mjeseci rata mnogi stanovnici Gaze suočili su se sa masovnim raseljavanjima, razaranjima i humanitarnom katastrofom. Od početka sukoba Izraela i Hamasa, ubijeno je više od 39.000 Palestinaca dok je više od 90.000 ranjeno u napadima, kako prenosi ministarstvo zdravstva palestinske enklave.
Vladajuća Laburistička partija u Velikoj Britaniji i njen lider, bivši advokat za ljudska prava Keir Starmer, suočili su se sa pritiskom pristalica da zauzmu oštriji stav o ratu u Gazi.
Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris obećala je prošle sedmice da "neće ćutati" o ljudskoj patnji u Gazi, obraćajući se novinarima nakon sastanka sa Netanjahuom u Washingtonu.
Bijela kuća se takođe suočila sa sve većim pritiskom da ublaži patnje palestinskih civila u napadima u kojima je korištena i američka municija.
Izrael i Sjedinjene Države nisu članice Međunarodnog krivičnog suda, ali Sud polaže jurisdikciju nad Gazom, istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom nakon što su 2015. godine palestinski lideri formalno pristali da budu vezani osnivačkim principima ICC-a.
Facebook Forum