Najviši zvaničnici Evropske unije (EU) izložili su plan za reviziju evropske odbrambene industrije koja uključuje zajedničku nabavku i povećanje proizvodnje oružja te manje oslanjanje na Sjedinjene Države, kao i smanjenje birokratije za evropske odbrambene projekte od zajedničkog interesa.
Prema planu, Ukrajina će se smatrati "kvazičlanom" EU, što će ratom razorenoj zemlji olakšati put do nabavke oružja proizvedenog u Bloku.
Planove Brisela treba da odobri Evropski parlament i države članice, među kojima su neke još uvijek oprezne po pitanju jačanje zajedničkog finansiranja odbrane, pišu svjetski mediji.
Jačanje industrije oružja
Brisel je u utorak, 5. marta, predstavio planove za jačanje industrije oružja na kontinentu, tvrdeći da je ruski rat u Ukrajini pokazao da članice EU trebaju povećati zajedničku kupovinu oružja i uložiti više sredstava u evropske firme, napisao je Reuters.
Evropska komisija, izvršno tijelo EU, predložila je potrošnju od 1,5 milijardi eura kako bi se zemlje podstakle da kupuju zajedno od evropskih firmi te kako bi podstakle vojnu industriju da poveća kapacitete i razvije nove tehnologije.
"U protekle dvije godine suočili smo se sa situacijom odbrambene industrije bez dovoljno proizvodnih kapaciteta da zadovoljimo nagli porast potražnje", rekla je novinarima u Briselu Margrethe Vestager, potpredsjednica Komisije.
Vestager je priznala da 1,5 milijardi eura "nije puno novca kada je u pitanju odbrambena industrija", ali je rekla da bi to ipak moglo stvoriti poticaje da 27 vlada članica EU, koje su odgovorne za odbranu, rade zajedno.
Zvaničnici su, dodaje Reuters, također iznijeli izglede da bi EU mogla iskoristiti profit od zamrznute ruske imovine za pomoć ukrajinskoj odbrambenoj industriji ili čak kupiti oružje za Kijev. Međutim, članice EU tek treba da se dogovore o tome kako bi se ta sredstva trebala koristiti.
Od početka rata do juna prošle godine, države EU potrošile su više od 100 milijardi eura na vojnu opremu, 80 posto izvan EU, a više od 60 posto samo u Sjedinjene Države, prema podacima Komisije.
Komisija je također predložila pilot program za stvaranje evropske verzije programa američke strane vojne prodaje, prema kojem Sjedinjene Države pomažu drugim vladama da kupuju od američkih kompanija za oružje.
Prijedlozi će također pomno proučavati NATO, koji je pozdravio veće napore EU u odbrani, ali je upozorio da ne smiju duplirati ili biti u sukobu s radom Alijanse.
Ako bude odobren, paket od 1,5 milijardi eura bi bio potrošen između 2025. i 2027. godine.
Kampanja za drugi mandat Von der Leyen
Evropska komisija je predstavila novu strategiju odbrane s planovima za stimulisanje zajedničke nabavke municije i oružja, dok predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nastoji da ta tema bude centralni dio njene kandidature za drugi mandat, ističe Euronews.
Iako prijedlog Komisije proširuje postojeće inicijative za proizvodnju municije i zajedničku nabavku oružja, plan ne predviđa direktnu kupovinu oružja niti će se uspostaviti fond od 100 milijardi eura koji je ranije obećao komesar EU za industriju Thierry Breton.
Komisija kaže da želi da njena industrijska baza bude u stanju da obezbijedi sve odbrambene proizvode pod bilo kojim okolnostima, i nada se da će članice EU do 2030. godine zajedno nabavljati najmanje 40 posto svoje odbrambene opreme.
Von der Leyen, bivša njemačka ministrica odbrane, prošle sedmice je rekla zakonodavcima da je vrijeme da Evropa "zakorači" kako bi izbjegla rusku pobjedu u Ukrajini, obećavši da će uspostaviti komesara za odbranu u okviru njenog drugog mandata i Kancelariju za odbrambene inovacije u Kijev.
Odbrambena akcija EU je, prema ocjeni Euronewsa, podstaknuta ratom u Ukrajini, mogućnošću da bi se budući američki predsjednik Donald Trump mogao vratiti iz NATO-a i odlaskom Velike Britanije, koja je dugo bila skeptična u pogledu stvaranja vojske EU.
Sve veći broj evropskih zemalja sada je spreman da ispuni ciljeve NATO-a da potroše dva posto svoje ekonomije na odbranu, a EU je prošle godine uvela nove mjere za aktivnu podršku proizvodnji municije i ohrabrila svoje članice da se udruže prilikom kupovine vojne opreme.
Ali u nastojanju da idu dalje, von der Leyen se također suočava sa značajnim pravnim izazovima, s obzirom na to da pojedine članice kao što je Irska ostaju neutralne.
Postojala je i kontroverza oko toga da li bi EU trebala tražiti oružje samo od svojih dobavljača, a ne od dobavljača u SAD, Velikoj Britaniji ili Turskoj.
"Moramo uvjeriti poreske obveznike da otvaramo radna mjesta u Evropi", rekao je anonimni evropski zvaničnik za Euronews, napomenuvši da su ciljevi da 35 posto potrošnje na odbranu bude unutar EU do 2030. godine "neobavezujući i nemaju zakonske posljedice".
Oprez pojedinih članica
Fiskalno konzervativne države EU su oprezne po pitanju plana Brisela za jačanje zajedničkog finansiranja odbrane, izražavajući sumnju u namjeru brzog širenja industrijskih kapaciteta kontinenta, ukazuje The Financial Times.
Dok većina država članica želi ojačati evropsku odbranu i smanjiti oslanjanje na SAD, list ocjenjuje da postoje velike razlike oko toga da li treba prepustiti Evropskoj komisiji nadzor nad novim zajedničkim fondovima namijenjenim odbrani.
Rezerve pojedinih članica naglašavaju poteškoće proširenja vojnih kapaciteta Evrope u vrijeme zategnutih javnih finansija, kao i podjele oko zasluga osnaživanja Brisela u odbrambenoj politici.
Međutim, ističe Financial Times, rat u Ukrajini je prepravio strateško razmišljanje EU u vezi s prijetnjom iz Moskve, podstakao je porast potrošnje na sigurnost i podstakao pozive mnogih lidera da kontinent postane samodovoljniji u proizvodnji odbrane.
Francuska se zalaže za maksimalistički pristup podršci industriji EU, koji ima za cilj minimiziranje kupovine izvan bloka i blokira kompanije koje nisu članice EU u strategijama za razvoj kritičnih tehnologija. Međutim, pojedine zemlje, uključujući Njemačku i Holandiju, nisu voljne da izdaju novi dug.
"Holandija nije za izdavanje novog zajedničkog duga. (...) Finansiranje rashoda za odbranu nije odgovor na krizu, već politički odgovor na strukturne izazove", saopštilo je holandsko ministarstvo finansija, zaključivši da "korištenje zajedničkog duga nije najočitiji način".
Konkurencija američkim kompanijama
Planove Komisije treba da odobri Evropski parlament i zemlje članice koje su kroz istoriju štitile svoj nacionalni suverenitet kada su u pitanju troškovi za vojsku i oružje, naglasio je Politico.
Usred kritika visokih diplomata EU, izvršna vlast EU željela je naglasiti da plan nije pritisak na promjenu ugovora. "Ova pitanja su u rukama država članica, a ne u Komisiji. Mi samo obezbjeđujemo alate", rekao je evropski komesar Thierry Breton.
Ideje su nastajale mjesecima, a proći će godine prije nego što budu u potpunosti realizovane, napisao je briselski portal uz ocjenu da prijedlog Brisela, u svakom slučaju, nije dobra vijest za američku industriju oružja.
Još u septembru, nekoliko zvaničnika je izjavilo da su francuski i EU birokrate bili užasnuti studijom koju je provela francuska organizacija IRIS koja pokazuje da je ogromna većina evropskih izdataka za odbranu išla izvođačima izvan Evropske unije. Ta studija se pominje u većini konsultativnih dokumenata Evropske komisije o strategiji.
Iako izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager tvrdi da da će biti "dovoljno ugovora o naoružanju za sve", Breton, Francuz koji je daleko kritičniji prema oslanjanju na Washington, odgovorio je da američka odbrambena industrija ne može zadovoljiti sve potrebe Evrope, posebno za municijom.
Komisija također želi evropskim kompanijama za oružje olakšati prodaju kopiranjem američkog sistema gdje su zalihe oružja dostupne za brže isporuke klijentima. To bi moglo stvoriti veću konkurenciju američkim kompanijama.
Jedna od ključnih tačaka Komisije je, kako ističe Politico, da će Ukrajina biti tretirana gotovo kao članica bloka, koja će moći da učestvuje u zajedničkim nabavkama EU, te će moći povećati svoje proizvodne kapacitete kao i svaka evropska kompanija.
"To je signal budućnosti Ukrajine kao članice EU", dodala je Vestager.
Facebook Forum