Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk pozvao je lidere 28 članica Unije na jedinstvo kako bi se riješila izbjeglička kriza.
U pismu koje je uputio predsjednicima i premijerima je istaknuo da postoji “duga lista stavri oko kojih bi se mogli međusobno optuživati, ali to nam neće pomoći da nadjemo zajedničko rješenje. ”
Tusk je uputio pismo uoči izvanrednog samite koji počinje večeras (18 sati po srednjevropskom vremenu) i na kojem se očekuje konačnni dogovor o raspodjeli 120 tisuća izbjeglica koji su sada u Grčkoj i Italiji.
Predsjednik Evropske komisije Jean- Claude Juncker izjavio je da je komisija od početka krize u maju 2015., udvostručila sredstva i povećala ih na 9,5 milijardi eura.
“Danas ćemo dodati još 100 milijuna eura za pomoć državama koje su najugroženije; 600 milijuna evropskim agencijama u 2016., 200 dodatnih milijuna za Svjetski program hrane; 300 milijuna za humanitarnu pomoći više sredstava za stabiliziranje evropskog susjedstva. Planiramo do milijardu eura izdvojiti za Tursku,” rekao je Juncker na konferenciji za novinare u Briselu.
Na službenom sajtu Evropske komisije stoji i da će EU osigurati 17 miljuna eura za Srbiju i bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju.
Lideri Unije trebali bi se dogovoriti i kako osigurati vanjske granice EU kako bi oni kojima azil nije odobren bili vraćeni u matične zemlje.
Sa samita bi trebala stići jasan odgvor kako će se pomoći zemljama koje su do sada udomile veliki broj izbjeglica iz Sirije, kao što su Turska, Libanon i Jordan.
Po svemu sudeći očekuje se burna večer u Briselu.
Slovački premijer Robert Fico u Bratislavi je izjavio da sve dok je on premijer, obavezne kvote se neće primjenjivati na teritoriju Slovačke. „Poduzet ćemo sve potrebne korake, ali odgovorni su oni koji su odlučili progurati većinskomišljenje na ovaj način. Oni su namjerno i besmisleno stvorili dubokiraskol oko ovako ključnogpitanja kao što su migracije."
Fico je rekao da je njegova zemlja spremna ponuditi 20 milijuna eura za Frontex kako bi se osigurale vanjskeschengenskegranica EU. Takodjer je najavio tužbu u Luksemburgu.
Njegov češki kolega Bohuslav Sobotka kazao je kako nema namjeru podići medjunarodnu tužbu dodajući da “se Evropa ne smije raspasti zbog izbjegličke krize”.
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis takodjer smatra da obavezne kvote nisu rješenje krize.
Madjarski premijer Viktor Orban je poručio da se Mađarska zbog izbjeglica neće mijenjati i da ostale članice to moraju prihvatiti.
Na konferenciji za novinare u Kloster Banzu koju je održao zajedno s bavarskim premijerom Horstom Seehofererom je predložio “specijalno partnerstvo za zemljema bez kojih je nemoguće cijelu situaciju staviti pod kontrolu” te dodao da “ želi posebno u tom kontekstu istaknuti Rusiju iTursku”.
Ipak, luksemburški šef diplomacije Jean Asselborn vjeruje da će i one članice koje su na ministarskom sastanku bile protiv izbjegličkih kvota, ipak, prihvatiti izbjeglice.
Vlade zemalja koje ne private dogovor mogle bi se suočiti sa financijskim penalima zbog neprovođenja evropskih zakona.
Ujedinjeni narodi su upozorili da razmještaj izbjeglica neće biti dovoljan za stabilizaciju situacije.
Samo od početka godine morem je u Evropu stiglo oko 480 tisuća izbjeglica. Dnevno na obale Meditarena stiže oko 6 tisuća izbjeglica.
Prema dogovoru ministara unutarnjih poslova trebalo bi raspodjeliti oko 15,600 izbjeglica izItalije, 50,400 iz Grčke u prvoj godini, a daljnjih 54 tisuće kasnije, ovisno o daljnjem razvoju situacije.
Provjera tražitelja azila trebala bi se obavljati u Grčkoj i Itailiji, a proritet bi trebali imati Sririjci, Iračani i Eritrejci.
BBC piše da bi one članice Unije koje odbiju primiti izbjeglice mogle biti financijski kažnjene i to sa 0.002%BDP-a.
Koliko će neka država udomiti izbjeglica ovisi o ekonomskoj snazi i broju stanovnika svake od članica.
Evropska komisija u srijedu je donijela 40 odluka vezanih uz postupak protiv 19 zemalja članica zbog propusta u provedbi zakona o zajedničkom evropskom sustavu azila.
Devetnaest zemalja članica dobilo je pisma s formalnim upozorenjem zbog propusta u transponiranju direktive o uvjetima za prihvat tražitelja azila. Tom se direktivom definiraju minimalni zajednički standardi za humani prihvat tražitelja azila, poput pružanja krova nad glavom, osiguranja hrane i zdravstvene zaštite.
Među 19 zemalja nalaze se Grčka, Italija i Mađarska, ali Grčka je posebno apostrofirana zbog kršenja nekih direktiva o azilu i uvjetima za prihvat tražitelja azila te je dobila dodatno pismo upozorenja.
EK je poslala Španjolskoj i Bugarskoj obrazloženo mišljenje zbog toga što su propustile obavjestiti Komisiju o nacionalnim mjerama koje su bile dužne unijeti u svoje zakonodavstvo iz direktive, kojom se usklađuje minimum standarda kojima se definira pravo na međunarodnu zaštitu državljanima trećih država i osobama bez državljanstva.
