Dostupni linkovi

Odgovor Brisela na Orbanovu 'mirovnu misiju'


Mađarski premijer Viktor Orban i ruski predsjednik Vladimir Putin na konferenciji za novinare nakon bilateralnih razgovora u Kremlju u Moskvi, Rusija, 5. jula 2024.
Mađarski premijer Viktor Orban i ruski predsjednik Vladimir Putin na konferenciji za novinare nakon bilateralnih razgovora u Kremlju u Moskvi, Rusija, 5. jula 2024.

Evropska komisija (EK) odlučila je bojkotovati šestomjesečno predsjedavanje Mađarske Vijećem Evropske unije (EU) kao odgovor na kontroverzna putovanja Viktora Orbana u Moskvu i Peking, koja mnogi smatraju uvredom političkom jedinstvu Unije.

Mađarska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU 1. jula, od kada je Orban posjetio Ukrajinu, Rusiju, Azerbejdžan, Kinu i Sjedinjene Države na svjetskoj turneji koju je promovisao kao "mirovnu misiju" s ciljem posredovanja u okončanju ruskog rata u Ukrajini.

To je razljutilo mnoge evropske lidere koji naglašavaju da Orban nije djelovao u ime EU tokom iznenadnih sastanaka s Vladimirom Putinom i Si Đinpingom, pišu svjetski mediji.

Sastanci bez komesara

Brisel je reagovao na "mirovnu misiju" Viktora Orbana u Moskvi saopštivši da će na sastanke Vijeća EU, kojim do kraja godine predsjedava Mađarska, slati samo više službenike a ne komesare, piše Deutsche Welle (DW).

Izvršno tijelo EU u Briselu djelimično bojkotuje šestomjesečni mandat Mađarske, kao odgovor na samozvanu "mirovnu misiju" mađarskog premijera Orbana u koju je krenuo nakon preuzimanja dužnosti predsjedavanja na početku mjeseca.

U prvim danima mađarskog predsjedavanja Orban je posjetio Kijev, Moskvu, Peking i Vašington na samitu NATO-a, a potom i Donalda Trumpa na Floridi, ističe DW dodajući da je Orbanovo putovanje u Kijev bilo prvo od početka ruske invazije, uprkos tome što Mađarska graniči s Ukrajinom.

Orban je putovanje nazvao mirovnom misijom i pokušao se prikazati kao jedan od "vrlo rijetkih" šefova vlada EU i NATO-a koji još uvijek mogu voditi produktivne razgovore u Moskvi i pregovarati sa svim stranama. Međutim, dodaje Deutsche Welle, ubrzo su uslijedile oštre kritike iz drugih država članica EU i mađarskih saveznika u NATO-u.

Evropska komisija saopštila je u ponedjeljak, 15. jula, da će na neformalne sastanke slati više zvaničnike, ali ne i bilo kojeg od 27 komesara EU, što znači predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen i njene podređene.

Portparol Von der Leyen rekao je da "u svjetlu nedavnih dešavanja" komesari EU neće prisustvovati sastancima u Mađarskoj u okviru njenog predsjedavanja.

"Komisija će biti zastupljena na nivou viših službenika samo tokom neformalnih sastanaka", napisao je portparol Eric Mamer na mreži X.

Odluka Evropske komisije od 15. jula, slijedi korake niza država članica EU, od kojih se mnoge nalaze blizu ruskih granica, ističe DW.

Prošle sedmice švedska vlada je saopštila da Finska, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska i Švedska neće slati ministre na sastanke koji su povezani s mađarskim predsjedavanjem EU tokom mjeseca jula u znak protesta zbog Orbanovih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Švedska ministrica za evropska pitanja Jessika Roswall rekla je da će zemlje predstavljati samo državni službenici te da druge članice EU razmatraju slične korake.

Odgovor Budimpešte

Mađarska je kritički odgovorila na objavu Brisela od ponedjeljka, optuživši Evropsku komisiju za prevaru nakon što je najavila da neće slati komesare na neformalne sastanke koje organizuje Mađarska, prenosi Reuters.

"EU Komisija ne može birati institucije i države članice s kojima želi sarađivati. Temelje li se sada sve odluke Komisije na političkim razmatranjima?", rekao je mađarski ministar za evropska pitanja Janos Boka.

Kinga Gal, zastupnica u EU i potpredsjednica Orbanove stranke Fidesz, rekla je da je potez Evropske komisije zapravo dio predizborne kampanje Von der Leyen.

"Navikli smo da ona koristi institucije EU, posebno protiv Mađarske, za političke ucjene i pritiske", napisala je Gal na X-u naglasivši da je to "neprihvatljivo i protivi se samoj biti evropske saradnje."

Von der Leyen će, dodaje Reuters, pokušati da osigura podršku većine zastupnika EU na glasanju u četvrtak, 18. jula kako bi osvojila drugi mandat.

Glasnogovornik mađarske vlade, Zoltan Kovacs, također je sugerisao da je odluka Evropske komisije proizvod političke pristrasnosti, prenosi Associated Press podsjetivši da je Orbanova vlada išla protiv odluka evropskih zvaničnika odbijajući da dostavi oružje Kijevu i prijeteći da će blokirati finansijsku pomoć ratom razorenoj zemlji.

U intervjuu za mađarski list Magyar Nemzet 15. jula, Orbanov politički savjetnik rekao je da je nakon svog putovanja u Moskvu, prve takve posjete šefa države ili vlade EU u više od dvije godine, premijer pismeno izvijestio čelnike drugih članica EU "o pregovorima, iskustvima prve faze mirovne misije i mađarskim prijedlozima".

"Ako Evropa želi mir i želi imati odlučujuću riječ u rješavanju rata i okončanju krvoprolića, sada mora razraditi i provesti promjenu smjera", rekao je Balazs Orban, koji nije u rodu s premijerom.

Orbanova julska turneja

Budimpešta insistira na tome da su nedavna Orbanova putovanja u Peking i Moskvu, obavljena isključivo u okviru bilateralne diplomatije. Međutim, ističe Euronews, vrijeme međunarodne turneje, odabir zemalja i korištenje službenog logotipa mađarskog predsjedništva izazvali su oštre optužbe za zloupotrebu ovlasti i nelojalnost.

Tokom posjete Moskvi Orban se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini i, prema premijerovim riječima, "započeli dijalog o najkraćem putu do mira", prenosi Euronews dodajući da su nekoliko dana kasnije, ruske trupe bombardovale dječju bolnicu u Kijevu.

Orban je u Pekingu pohvalio "kineski mirovni plan" predsjednika Si Đinpinga, koji je EU odbacila zbog selektivnog tumačenja međunarodnog prava i brisanja granice između agresora i napadnutih.

"Kina je jedina svjetska sila koja je od početka jasno predana miru", rekao je Orban, prkoseći zapadnim zabrinutostima da Peking pomaže rusku ratnu ekonomiju.

Orban je učestvovao, odvojeno od ove posjete, na neformalnom samitu Organizacije turkofonih država, koja uključuje "Tursku Republiku Sjeverni Kipar" koju priznaje samo Turska, što je izazvalo nove osude.

Spekulacije o koordinisanom bojkotu od tada se uveliko spominju u Briselu, a jedan diplomata je rekao Euronewsu da je plan "učiniti Orbana manje vidljivim".

Odluka Komisije od 15. jula, koju je donijela predsjednica Ursula von der Leyen, potvrđuje glasine da se Brisel neće uključiti u mnoge događaje koje Budimpešta planira do kraja godine. To, ukazuje Euronews, neće uticati na službene ministarske sastanke koji se održavaju u Briselu i Luksemburgu jer njihova organizacija ne ovisi o rotirajućem predsjedništvu.

Tradicionalna posjeta kolegija komesara kojim se obilježava početak novog rotirajućeg predsjedanja neće se održati niti u jednom trenutku, naglasio je evropski televizijski kanal dodajući da bi Von der Leyen ipak mogla prisustvovati neformalnom samitu lidera EU u Budimpešti koji je zakazan za novembar.

Bojkot dolazi u trenutku kada je grupa od 63 zastupnika u Evropskom parlamentu, predvođena Rihom Terrasom iz Estonije, poslala pismo u kojem zahtijevaju oduzimanje prava glasa Mađarskoj prema proceduri iz članka 7. kao odmazdu za Orbanovu "zlouporabu ovlasti".

"Ovakvo ponašanje predstavlja uzurpaciju ovlasti i prerogativa država članica EU u sferi vanjske politike", naveli su zastupnici u pismu upućenom predsjednicima Ursuli von der Leyen, Charlesu Michelu i Roberti Metsola uz ocjenu da je praksa pokazala da puke verbalne osude ovakvog stanja nemaju efekta.

Još jedan korak bez presedana

S druge strane, piše Politico, Brisel razmišlja o još jednom koraku bez presedana, da bojkotuje mađarski samit o vanjskim poslovima koji je zakazan za avgust.

Ministri vanjskih poslova EU namjeravaju ignorisati Mađarsku organiziranjem vlastitog samita vanjskih poslova u avgustu umjesto da putuju u Budimpeštu na događaj premijera Viktora Orbana.

Mađarska, koja predsjedava Vijećem EU, planira ugostiti samit o vanjskim poslovima u Budimpešti 28. i 29. avgusta, što je odlična prilika za Orbana da pokuša oblikovati agendu evropske vanjske politike i smjestiti u centar pažnje svog ministra vanjskih poslova Petera Szijjartoa.

Međutim, dodaje Politico, nakon što je Orban opstruirao pomoć Ukrajini i njegove samozvane mirovne posjete Vladimiru Putinu i Si Đinpingu, koju nije koordinisao s 26 drugih čelnika EU, mnogi ministri vanjskih poslova su tražili način kako izbjeći "da postanu rekviziti u onome što vjeruju da bi bila još jedna Orbanova propagandna predstava".

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell sazvat će ministre na "formalno" vijeće za vanjske poslove u isto vrijeme kada i Orbanov summit, tvrde trojica EU diplomata koji su direktno upoznati s planom i koji su tražili anonimnost zbog osjetljive prirode poteza.

"Ako postoji formalno vijeće za vanjske poslove, koje organizuje visoki predstavnik (Borrell) isti dan, ministri neće moći ići u Budimpeštu", rekao je jedan od diplomata.

Drugi je dodao da su bojkotom sastanka u Budimpešti ostali ministri vanjskih poslova htjeli "poslati jasan signal da Mađarska ne govori u ime EU".

Oni tvrde da se o planu već neformalno razgovaralo s nekoliko zemalja EU, uključujući Francusku i Njemačku, dok Borrellov tim namjerava predstaviti plan stalnim predstavnicima EU u srijedu, 17. jula.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG