Strategija proširenja EU za Zapadni Balkan nije ponudila detaljnije viđenje procesa integrisanja za BiH, ali se ova zemlja može prepoznati u brojnim, posebno naglašenim oblastima u kojim se očekuje napredak, kao i u svih šest inicijativa koje će, kako je rekao komesar za proširenje Johannes Hahn, biti upućene u zemlje regije. Za BiH je ipak ključni preduslov da u Evropsku komisiju konačno stignu odgovori na Upitnik, na koje se još čeka i koji su bitni za odluku da li će ova zemlja steći statusa kandidata.
Specijalni predstavnik EU i šef delegacije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, komentaršišući Strategiju, u Sarajevu je naglasio kako je utakmica otvorena i bez konkretnih rokova, uz objašnjenje da su bitni rezultati a ne kalendarski termini.
"To je ono što je značajna razlika koju ova Strategija donosi: svi će biti jednako tretirani. Naravno da su neke zemlje dalje odmakle, ali što se tiče sustizanja i ostvarivanja napretka, znamo iz ranijih iskustava da se te stvari itekako mogu promijeniti. Bivša jugoslovenska republika Makedonija već jako dugo ima status kandidata, ali do nedavno nije napravila značajniji napredak. Bosna i Hercegovina je prije deset godina bila u situaciji da ostvari pravi napredak, ali je došla do zastoja. Dakle, svaki dan vam je nova utrka, i to utrka ka vrhu a ne prema dnu", rekao je Wigemark.
I politički analitičar Ibrahim Prohić podsjeća da je nekada BiH prednjačila u procesu integrisanja u cijeloj regiji.
"Najkraće rečeno, BiH je od lidera na putu ka Evropskoj uniji, gdje je bila 2006. godine došla na status fenjeraša. Da nije Kosova, bila bi na posljednjem mjestu.To je logična konsekvenca. Temeljni cilj BiH nije članstvo u EU, nego ono što do toga dovodi: demokratizacija, reforme, promjene, prihvatanje standarda i principa koji u EU važe. Ali, procesi idu u suprotnom smjeru i od 2006. na ovamo imamo naglašeno izražene retrogradne procese u svim segmentima, u svim oblastima", ocjenjuje Prohić.
Razlozi za hod unazad, dodaje, su prvo ti što BiH nije riješila temeljna ustavna pitanja, pitanja uređenja i pitanje ideologije.
"Zato se sukobljavaju dva temeljna principa – princip etničkog i princip građanskog predstavljanja, ali je puno veći problem karakter etabliranih političara. To znači da na sceni imamo politike, bez obzira na ideologiju i političke programe, koje nisu sposobne riješiti nijedan problem, a žele ostati na vlasti. Zato su pronašle svoj, vrlo specifičan, ali za građane poguban modus vivendi - proizvodnja straha i konflikata. Na tome se održavaju", kaže Prohić.
Za balkanske zemlje važna je i preporuka da zemlje članice, kao ni zemlje kandidati, neće moći koristiti međusobne nesuglasice za blokiranje napretka u pregovorima. Takođe, za blokade se ne smiju korisiti neriješena granična pitanja, koja, naprimjer, postoje između BiH i Hrvatske.
"Evropska unija ima mogućnosti, ima poluge sa kojima može držati stvari pod kontrolom kada to želi. U BiH imamo, po mom mišljenju, sporove koji su potpuno nepotrebni, kao ti oko granica, koji se zaista mogu jako brzo regulisati", smatra donedavni ambasador BiH u Briselu, a sada potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Draško Aćimović.
Nažalost, navodi Aćimović, Bosna i Hercegovina je na začelju puta prema EU.
"I ako se ne uradi nešto što se očekuje nakon izbora 2018. godine, da se napravi jedna vlast na novoj platformi, koja bi uključivala intenzivan rad na procesu EU integracija, ako se to ne uradi i ako se ne krene tim putem, onda će BiH, kako se već često kaže, ostati crna rupa na Zapadnom Balkanu", ističe Aćimović.
Međunarodni Institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane – IFIMES objavio je analizu pod nazivom "EU pred još jednom istorijski pogrešnom i nepravednom odlukom", u kojoj navodi da se BiH i Makedoniji postavljaju najteži uslovi za članstvo, iako je ovim državama najpotrebnija pomoć i podrška EU.
Jedan od direktora Instituta Zijad Bećirović smatra da su, u odnosu na BiH, Srbija i Crna Gora bezrazložno nagrađene zemlje, posebno Srbija.
"Srbija je najodgovornija za situaciju u pojedinim državama regiona, a između ostalog i za samu Bosnu i Hercegovinu, jer situacija u Bosni i Hercegovini nije posljedica samo njenih unutarnjih odnosa nego se zna, povijesno, kakva je bila uloga Srbije u Bosni i Hercegovini od devedesetih godina na ovamo i kakva je sada. Jednostavno, EU nagrađuje Srbiju i Crnu Goru, koje su uzrokovale sve te nedaće, i u Bosni i Hercegovini i u nekim drugim državama regiona. Oni dolaze u fokus evropskih integracija", kaže Bećirović.
Ibrahim Prohić naglašava da treba imati na umu kako se geostrateška situacija na Balkanu promijenila, što traži i drugačiji angažman EU.
"Nikada nije bio ovako izražen interes Rusije, ali i Turske za Zapadni Balkan, interes jedne sile svjetskog a druge srednjeg ranga. Znači, postoji i problem EU koja nije pronašla najbolji metod u interakciji s BiH. Njihova mantra – ovo je vaš put, vaš mir, vaše obaveze, mi smo tu da pomognemo…. ne pije vode, ne daje rezultate. Nije riječ samo o BiH nego i o EU. Ukoliko to u Briselu ne shvate , ukoliko žele i sebi dobro, moraju se drugačije odnositi prema BiH. Krivica je i do partnera BiH u Briselu", smatra Prohić.
A bh. građani su već izabrali EU - prema nekim podacima, 150.000 državljana BiH već se nastanilo u nekoj od zemalja članica. Istovremeno, sve je više onih koji se odriču bh. državljanstva. Samo u prošloj godini to je uradilo 4.365 osoba, a do sada ukupno oko 80.000 građana BiH se odreklo svog matičnog državljanstva.
Facebook Forum