Širom Bosne i Hercegovine razasuto je više od 170.000 mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, prema procjeni Centra za uklanjanje mina (BHMAC).
Prema prvoj procjeni BHMAC-a iz 1998. godine, znakovima za minirana područja bilo je ograđeno 4.200 kvadratnih kilometara ili 8,2 posto od ukupne površine BiH koja iznosi oko 51.000 kvadratnih kilometara.
Tri decenije kasnije "sumnjiva opasna površina na mine" iznosila je 822,87 kilometara kvadratnih ili 1,60 ukupne površine, prema procjeni BHMAC-a iz januara 2025. godine.
Najrizičnija područja i danas su Zeničko-dobojski, Srednjobosanski i Hercegovačko-neretvanski kanton u Federaciji BiH u kojoj se nalazi četiri puta više minski sumnjivih područja nego u entitetu Republika Srpska.
Prema zvaničnim podacima, trenutno je ugroženo 264.011 domaćinstava u BiH, od čega je 32.109 domaćinstava izloženo direktnom riziku.
Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163, od oko 3,5 miliona stanovnika koliko je popisano 2013. godine.
Direktno su ugrožena 132.803 stanovnika.
Koliko je ljudi stradalo od mina?
Od 1992. godine do danas, od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u Bosni i Hercegovini je stradala 8.471 osoba.
U ratnom periodu od 1992. do 1995. godine stradalo je 6.690 osoba, dok je u poslijeratnom periodu stradala 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno.
Tokom razminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega 53 deminera smrtno.
Nijedna nesreća uzrokovana minama nije zabilježena u 2024. godini.
Posljednja žrtva mina bio je muškarac iz Doboja u sjevernoj Bosni koji je u martu 2023. godine prikupljajući ogrjev smrtno stradao nakon što je stao na protupješadijsku minu.
Bosna i Hercegovini je u 2024. godini imala akreditirane 22 organizacije za protuminsko djelovanje, od čega deset komercijalnih organizacija, sedam nevladinih organizacija i pet vladinih organizacija – uprave civilne zaštite entiteta i Brčko distrikta BiH, Oružane snage BiH i Crveni križ BiH.
Ukupno 1.009 osoba posjeduje akreditaciju za obavljanje poslova protuminskog djelovanje, među kojima je 584 deminera, 328 rukovoditelja (vođe timova i radilišta, trenera, kerovođa i slično) te 97 medicinara.
Kad će BiH biti očišćena od mina?
Prva strategija protuminskog djelovanja iz 2002. godine predviđala je da će se BiH očistiti od mina do 2009. godine.
Prema posljednjoj strategiji iz 2018. godine, Bosna i Hercegovina je trebala biti očišćena od mina do 2025. godine, ali će i ovaj rok biti prolongiran budući da je ukupna minski sumnjiva površina u januaru 2025. godine iznosila 822,87 kvadratnih kilometara.
Planom deminiranja za 2023. godinu planirano je smanjenje sumnjive površine od 126,40 kvadratnih kilometara, a izvršenje plana bilo je 25 posto odnosno očišćena su 32 kvadratna kilometra.
Planom deminiranja za 2024. godinu planirano je smanjenje sumnjive površine od 145,40 kvadratnih kilometara, ali je izvršenje plana za prošlu godinu bilo 11 posto, odnosno očišćena su 15,42 kvadratna kilometra minski sumnjivog područja.
Od ukupnog iznosa, domaće institucije Bosne i Hercegovine su za proces razminiranja u 2024. godini izdvojile oko 9,5 miliona eura, a strani donatori oko 9,8 miliona eura.
Najveći strani donatori bili su Njemačka sa 2,1 milion eura, Sjedinjene Američke Države koje su donirale 1,8 miliona eura te Norveška s oko 1,5 miliona eura.