Većina djece bošnjačke nacionalnosti iz Konjević Polja kod Bratunca, na istoku BiH, i sedmu školsku godinu bojkotovaće redovnu nastavu.
Osnovni razlog je činjenica da vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i dalje ne omogućava da se maternji jezik Bošnjaka naziva bosanski, ali i da se izučava nacionalna grupa predmeta.
Roditelji će svoju djecu slati na instruktivnu nastavu u edukativni centar u Novu Kasabu, a razlog je što se u područnoj školi „Petar Kočić“ u Konjević Polju radi po nastavnom programu u kojem nije zastupljena grupa nacionalnih predmeta.
„Mi se borimo za pravo da naša djeca izučavaju bosanski jezik i da imaju probosanski nastavni program. Ali, taj problem već šest godina se ne rješava na nivou Republike Srpske. Pošto ništa nije riješeno, više od stotinu naše djece će i ove školske godine krenuti na nastavu u improvizovani edukativni centar Nova Kasaba“, kaže roditelj Muhizin Omerović.
Roditelj Vehid Dedić dodaje:
„Mi smo bili jasni prema direktoru škole i ministarstvu. Samo tražimo da se poštuje zakonski okvir, a to je da djeca imaju pravo na izučavanje bosanskog jezika i bolje uslove u školi“, kaže Dedić.
Direktor Osnovne škole „Petar Kočić“ Stanko Tomić potvrdio je da grupa nacionalnih predmeta nije zastupljena u razrednoj nastavi od prvog do petog razreda gdje se radi po planu i programu Ministarstva prosvjete Republike Srpske.
„Ali to je moguće riješiti. Roditeljima je nuđeno da se izjasne da li žele da njihova djeca rade po programu Tuzlanskog kantona i da samostalno nabave knjige od prvog do petog razreda. Udžbenike od petog do devetog razreda za predmetnu nastavu mi koristimo izdanja iz Tuzlanskog kantona, tako da što se toga tiče, roditelji i njihova djeca nemaju razloga da bojkotuju nastavu u Osnovnoj školi 'Petar Kočić' u Konjević Polju“, kaže direktor Tomić.
„Sve to politika rješava“
Zbog nemogućnosti da im djeca uče bosanski jezik i izučavaju nacionalnu grupu predmeta i učenici u Vrbanjcima kod Kotor Varoši, oko 150 kilometara severno od Sarajeva, takođe će pohađati instruktivnu nastavu.
„Sve je pripremljeno. Ove godine šezdesetero djece će ići kao i prošle na instruktivnu nastavu. Narod u zemlji čudesa i naših političara koji nemaju uopšte sluha za ovaj obični svijet. Mi ne bi imali problema sa mještanima što se tiče bosanskog jezika, ali sve to politika rješeva kao i sve ostalo“, kaže Nedžad Smajlović.
Pravo na imenovanje jezika
Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić i pred početak ove školske godine zatražio je od Vlade Republike Srpske da riješi problem izučavanja bosanskog jezika i prekine praksu njegovog negiranja.
Salkić ističe da Bošnjaci kao konstitutivni narod nisu ravnopravni u obrazovnom procesu, a to se, kaže, ogleda u činjenici da se srpskom narodu omogućava da imenuje svoj jezik onako kako želi, a s druge strane, to pravo se oduzima bošnjačkom narodu ili im se nameće neprihvatljivo rješenje da svoj jezik zovu bošnjačkim.
„Sve je ovo po meni jedan pritisak na Bošnjake u ovom dijelu BiH da u nemogućnosti da obezbijede svojoj djeci obrazovanje onako kako oni žele i uz činjenicu da ne mogu obezbjediti egzistenciju kroz zapošljavanje, napuštaju ove prostore kako bi se na takav način dovršilo etničko čiščenje. A, imajući u vidu da je presuđen genocid nad Bošnjacima u ovom djelu naše zemlje na ovaj način provodi se i završna faza tog progona i etničkog čišćenja“, objašnjava Salkić.
Vlada RS: Sve po entitetskom Ustavu
Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a tvrdnje potpredsjednika Republike Srpske vezane za bosanski jezik, kojim prema popisu iz 2013. godine govori 52,86 posto stanovnika Bosne i Hercegovine, smatra neosnovanim.
Službenik za odnose s javnošću Ministarstva prosvjete i kulture Branka Rogač navodi da se poštuju entitetski Ustav i zakoni kojima je uređena ova oblast i da se nijednom narodu ne umanjuje pravo na jezik.
„Učenicima bošnjačke nacionalnosti upisuje se u pedagošku dokumentaciju, evidenciju i obrasce javnih isprava naziv jezika u skladu s Ustavom Republike Srpske. Kada su u pitanju jezici konstitutivnih naroda, Ustavom je propisano da su službeni jezici u RS jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda, pri čemu se ne favorizuju niti jedan od tri konstitutivna naroda, pa stoga smatramo da ovakvim definicijama nije povrijeđen princip konstitutivnosti naroda, koji spada u zaštitu kolektivnih ljudskih prava i sloboda“, uverava Rogač.
Umesto da ih zaobilaze, podjele u bh. društvu produbljuju se i u školama. Volja za njihovo prevazilaženje se ne uočava, dok se nove teme za produbljivanje jaza otvaraju.
Nedavni primjer je i diskusija o odluci da učenici devetih razreda u Republici Srpskoj, od septembra 2018. godine, istoriju izučavaju iz udžbenika u kom je jedna od tema rat 90-tih na postjugslovenskim prostorima. Ta istorijska lekcija biće identična onima iz udžbenika u Srbiji, te različita od udžbenika koji su u upotrebi u školama u Federaciji BiH.
Facebook Forum