Crna Gora između borbe protiv korupcije i EU

Ključni problemi crnogrske države i ukupnog društva su i dalje korupcija i organizovani kriminal, odnosno, nepostojanje institucija koje bi djelovale nezavisno od politike. Ovo bi mogao biti zaključak rasprave predstavnika medjunarodne zajednice i domaće društveno-političke scene koja je održana u petak u Podgorici.

Uprkos stalnim sugestijama iz najvažnijih zemalja zapadne demokratije, vlast u Crnoj Gori i dalje odbija da zaista započne borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala koji po ocjenama predstavnika medjunarodne zajednice, predstavljaju glavnu prijetnju crnogorskoj državi i cjelokupnom društvu.

Ambasador Austrije u Crnoj Gori, Johann Frohlich, umjerenim rječnikom, ukazuje na činjenicu da konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije nema, ali da će dalji napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj Uniji zavisiti upravo od toga.

“Evropska unija očekuje od Crne Gore da ojača svoje kapacitete da dobro provodi i vrši monitoring svih akcija koje su predviđene da spriječe i suzbiju korupciju. Do sada je uticaj antikorupcije i njenih mjera bio ograničen, organizovani kriminal je i dalje jedna velika bojazan za Crnu Goru. Napredak u pregovorima će zavisiti od učinka, od efikasnih i nepristrasnih istraga, tužbi i od osuđujućih presuda.“

U raspravi o evrointegracionom procesu i borbi protiv korupcije na visokom nivou učestvovao je i ambasador Holandije u Crnoj Gori, Laurent Stokvis.

“Izvještaj o napretku EU za 2013. godinu navodi nešto što je nama vrlo poznato – da korupcija predstavlja i dalje vrlo ozbiljan problem u Crnoj Gori. Naglašavam – vrlo ozbiljan problem. Takođe, potrebni su dodatni napori kako bi se dokazalo da je u tim slučajevima provedena efikasna istraga i da dolazi do presuđivanja za korupciju , naročito one na visokom nivou. Zbog toga je važno da imate pravosuđe koje je nezavisno, efikasno i odgovorno. Izvještaj EU takođe navodi da nedostaci u radu u toj oblasti sprečavaju efikasnu brobu protiv korupcije.”

Nakon pohvala koje su Crnoj Gori upućene zbog dostignutog stepena evrointegracionog procesa, ali i sasvim eksplicitnih zamjerki zbog odsustva konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije, zamjenica crnogorskog ministra pravde i pregovarač za poglavlja 23 i 24, Svetlana Rajković je istakla Akcione planove.

"Ovaj posao, definitivno više nije posao Vlade, niti Vlada može sama da ga završi", rekla je Rajković, dodajući da sada, uz svaku navedenu aktivnost stoji niz institucija, a u velikoj mjeri i predstavnici nevadinog sektora.

“Nije dovoljno samo imati zakon, imati institucije, imati ljude. Moramo te ljude promijeniti, njihovu svijest prema korupciji. Moramo se vratiti malo u nazad i zapitati se da li u nama ima malo grešaka, kao građana, nas lično i privatno.”

Predstavnica Vlade je, kao potvrdu kvaliteta akcionih planova istakla činjenicu da Evropska komisija na njihov sadržaj nije imala nijednu primjedbu.

Direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, koja je upravo to istakla kao poražavajuću činjenicu po kojoj se vidi da je i ranije bilo potpuno jasno šta treba da se preduzme, na svoj način je podvukla više puta istaknutu ocjenu da u Crnoj Gori, državne institucije predvode ljudi koji se ne rukovode zakonom i strukom već drugim - privatnim ili političkim interesima.

“Zašto uvijek o korupciji u Crnoj Gori moramo da saznamo od nekoga iz inostranstva? Zašto se već, ako su nam iz Amerike servirali taj slučaj ‘Telekom’, naš državni tužilac ne oglašava tako dugo? Svuda se na Balkanu govori o velikoj percepciji korupcije, ali se i svuda na Balkanu otišlo dalje od nas u procesuiranju te korupcije na visokom niovu. Neće biti da je samo nema u Crnoj Gori. Čak Bugarska i Rumunija, o kojima mi govorimo kao o primjerima da i u EU ima problema sa korupcijom, tamo su procesuirali 68 sudija i tužilaca koji su korumpirani, pa su i bivšeg premijera procesuriali. A šta mi imamo?”

Tea Gorjanc Prelević je u nastavku dala i odgovor na sopstveno pitanje: “Imamo slučaj koji se procesuira u Americi. Da je naš bivši vrhovni državni tužilac našao za shodno da izađe i kaže: ‘narode, izvinite što ja to nijesam prva vidjela, pa evo sada kada su nam u Americi gotovo sve servirali, sada ću ja to brzo da riješim’. Nego, moraju mediji da je ucjenjuju da bi ona nešto rekla. Postoji opravdana percepcija ljudi da mi ovdje još uvijek nemamo ljude koji bi proveli tu vladavinu prava.”