Razgovarao Hari Tamnazijan, priredila Ajla Obradović
Savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD Džon Bolton u intervjuu za Armenski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) kaže kako SAD smatraju Južni Kavkaz strateški jako važnim područjem, te da je zato poboljšanje odnosa sa Armenijom visoko na listi prioriteta američke administracije. Navodi i kako će SAD "maksimalno pritisnuti Iran".
RSE: Kakav je Vaš stav o baršunastoj revoluciji koja se dogodila ovdje u Armeniji? Ima li ona budućnost? Znamo da Rusija ima veliki uticaj u regiji. Postoji zabrinutost o suverenitetu nacija u regiji - uključujući Armeniju, Gruziju i druge.
Bolton: Mislim da su izgledi za stabilniju demokratiju ovdje odlični. I mislim da je od ključne važnosti za Armeniju da koristi svoj puni suverenitet i ne ovisi i ne postane predmet prevelikog vanjskog uticaja. Mislim da je bolje, za ljude ovdje, da imaju više mogućnosti na međunarodnom nivou i da se ne ograničavaju historijskim obrascima. Iz perspektive SAD-a, što je izraženija demokratija veća je šansa za kontakt sa Sjedinjenim Državama i drugim zemljama koje njeguju iste vrijednosti.
RSE: Pitanje o sigurnosti u regiji. Znamo da Rusija igra veliku ulogu ovdje, u smislu sigurnosti. Ali koje su alternative za ove nacije? Da li je to članstvo u NATO savezu? Šta je to? Čvršće veze sa NATO savezom ili vojna saradnja sa SAD-om? Koje su alternative?
Bolton: Mislim da postoji mnogo alternative, uključujući oblast prodaje oružja. Imamo restrikcije koje je Kongres uveo za SAD u smislu prodaje oružja Azerbejdžanu i Armeniji zbog konflikta. Ali, ima izuzetaka. I, kao što sam rekao premijeru, ako je dilema kupovina oružja od Rusije ili od SAD-a, preferiramo ovo drugo. Mislimo da je naša oprema bolja od ruske. I mislim da to povećava mogućnosti i opcije Armenije, ako nije u potpunosti zavisna o jednoj velikoj sili. Razumijem i geografski položaj i historijski kontekst ovoga. Ali mislim da je vrijeme za optimizam, da Armenija može napraviti veći iskorak na svjetskoj sceni. SAD smatraju Južni Kavkaz strateški jako važnim područjem. I zato, poboljšanje naših odnosa sa Armenijom je visoko na listi prioriteta ove administracije.
RSE: Sa druge strane, okruženi smo državama koje i danas blokiraju Armeniju. Znamo da je odnos takav sa Azerbejdžanom zbog konflikta (oko Nagorno Karabaha). Turska takođe blokira Armeniju, jer su bliski sa Azerbejdžanom. Iran je naš najveći susjed, ali su SAD nametnule sankcije Iranu. Rusija je takođe meta sankcija, ali Rusija je veliko tržište rada za Armeniju. Koje su opcije Armenije?
Ovo nije Obamina administracija. Pritisnut ćemo Iran zato što mislimo da njihovo ponašanje na Bliskom istoku i, generalno u svijetu, treba da se promijeni.
Bolton: Mislim da, ono na što ukazuju trenutne okolnosti je važnost pronalaženja zadovoljavajućeg sporazuma za obje strane o Nagorno-Karabahu, jer jednom kada se to desi otvorila bi se armensko-azerbejdžanska granica. Mislim da bi se turska granica skoro sigurno otvorila. I vjerujem da bi granica sa Gruzijom mogla uzrokovati manje briga, bez obzira na to kakav pritisak Rusi budu vršili na njih. Granica sa Iranom će biti veliki problem jer, kako sam objasnio premijeru, želimo izvršiti maksimalan pritisak na Iran jer nisu odustali od nuklearnog oružja. Ostaje najveći svjetski finansijer terorizma. I mi smo zabrinuti zbog projektila i njihovih konvencionalnih vojnih operacija u Siriji, Iraku i na drugim mjestima. Naravno, ne želimo da naudimo našim prijateljima u ovom procesu. Tako da mislim da će razgovor između vlada Armenije i Sjedinjenih Država biti jako važan. Ali, kao što sam naglasio premijeru, mi ćemo vrlo snažno provoditi ove sankcije. Ovo nije Obamina administracija. Pritisnut ćemo Iran zato što mislimo da njihovo ponašanje na Bliskom istoku i, generalno u svijetu, treba da se promijeni.
RSE: Nedavno ste se sastali sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Kako je prošao taj sastanak? Ima li napretka u odnosima SAD i Rusije ili ćete u potpunosti implementirati sankcije?
Bolton: Razgovarali smo o velikom broju problema. To je bio nastavak sastanka kojeg su predsjednik Tramp i predsjednik Putin imali u Helsinkiju, u julu. Sastao sam se sa svojim ruskim kolegom u Ženevi u avgustu. Posljednja posjeta bila je u Moskvi, tako da sam imao priliku sastati se i sa ministrom vanjskih poslova, ministrom odbrane i, naravno, sa predsjednikom Putinom, imali smo razgovor od nekih sat i po. Bilo je vrlo profesionalno, vrlo opširan razgovor. Predsjednik Putin je ekspert za kontrolu naoružanja. Tako da smo imali dug razgovor o Sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja srednjeg dometa (INF) i razlozima povlačenja SAD-a iz Sporazuma, koje je naveo predsjednik Tramp. Razgovarali smo o sporazumima o kontroli naoružanja, strateškom odnosu dvije države. Pokrili smo nekoliko aspekta sukoba na Bliskom Istoku, Iranu i nuklearnom programu Sjeverne Koreje. Mislim da su to stvari koje su korisne jer sam uvjeren da Rusija pristupa vanjskoj politici na osnovu svojih nacionalnih interesa.
Mislim da ostvarujemo uspjeh sa Rusijom kada obje strane kažu jasno šta su njihovi nacionalni interesi. Nekada jednostavno nećemo biti u mogućnosti da postignemo dogovor. Ali nekada, kada razgovaramo o nekim problemima, to možemo. Tako da se nadamo da će sljedeći sastanak dva predsjednika biti u Parizu, za vrijeme parade za Dan primirja (11. novembar, 2018.). Postoje i druge prilike. Produžio sam ponudu predsjednika Trampa predsjedniku Putinu za posjetu Vašingtonu nakon prvog iduće godine.
RSE: Znamo da je vaša supruga radila za RSE i da ste, na neki način, dio RSE porodice. Šta znate o RSE? Kakav je Vaš stav o našoj misiji?
Bolton: Mislim da misija i danas ostaje ključna u mnogo, mnogo aspekata. Mislim da bismo mogli posvetiti više resursa za to. Jako je važno da se širi svijest o poziciji SAD-a o raznim problemima i da se stvori ideja šta se dešava u Sjedinjenim Državama i kako to utiče na druge krajeve svijeta. Suočeni smo, u mnogim oblastima, sa veoma aktivnim propagandnim kampanjama drugih nacija. To nije ono što je RSE. U duhu je američkih medija da sagledaju sve strane priče. Takvi smo i kao država. Mislim da to pokazuje ljudima širom svijeta da se ne bojimo diskusije i debate. Ali smo odlučni da se suprotstavimo propagandi.