Crnogorski ribari i ronioci su prethodnih dana u Bokokotorskom zalivu primijetili uginule i bolesne jedinke više vrsta kernje i brancina.
Takvoj ribi su oštećene oči, koža i drugi djelova tijela.
Institut za biologiju mora (IBM) kod Kotora je 18. oktobra saopštio da su gotovo sigurni da je riječ o VER virusu iz roda Betanodavirusa.
Deset dana kasnije to su potvrdile analize dvije uginule kernje koju je uradila Specijalistička veterinarska laboratorija, saopštila je Uprava za bezbjednost hrane.
Naveli su da se bolest ne prenosi na ljude.
Deset dana ranije Institut je preporučio da se zaražena riba iz preventivnih razloga ne konzumira.
Istovjetan apel uputio je 23. oktobra i Direktorat Ministarstva poljoprivrede.
To je zabrinulo dio ribara u Boki.
Kotoranin Mladen Živković kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da lično nije vidio uginulu ribu ali da prati dešavanja:
"Zabrinut sam jer kažu da ako temperatura mora pređe 23 stepena za brancin a 28 za kernju, možemo očekivati da će biti desetkovane".
On će ipak i danas jesti ribu, koju je juče ulovio.
Ribari iz Boke
Živković kaže da je dio mještana u dilemi - je li ovih dana ulovljena riba jestiva?
Zbog toga je, smatra, važno da se nadležni oglase.
"Institut kaže da ne prelazi na ljude, ali postoji strah i treba objasniti radi trgovaca i ribara. Nadam se da će ove naše kiše i izvori učinjeti da to prođe", kaže Živković.
Dio ribara zamjera Institutu što je izdao saopštenje o mogućoj pojavi virusa prije sprovedene analize.
Jedan od njih je Kotoranin Dragan Srdoč, koji živi isključivo od ulova ribe.
"Prvo neka urade analize. Sad ljudi koji hoće da kupe ribu ne pričaju samo o te dvije vrste, već misle da je sva riba zaražena i samo o tome pričaju. A tu kernju je u našem dijelu mora skoro nemoguće uloviti".
Srdoč smatra da je kiša koja je padala i od koje prorade izvori u Boki već rashladila i pročistila more.
Naglašava da kao registrovani ribar nema podršku ni zaštitu države.
Smatra i da su nebriga nadležnih i nepoštovanje zakona već uništili "ribanje" u Boki.
"To je jedan haos. Kruzeri, pa brodovi i gliseri umjesto dozvoljenih 8 čvorova brzine razvijaju i 150, pa vezovi kojima se uništavaju mjesta za bacanje mreža...".
Srdoč koji je među malobrojnim registrovanim ribarima, ističe da ga je i sama priča o virusu kod riba već ugrozila.
"A malo je ko ostao da samo ribari. Neko ima kafanu, restoran ili izdaje apartmane. Ja sam među malobrojnim što prodaje ribu i tako živi, a oni su me bacili na koljena. I sama priča nas ugrožava".
Adžić: Nema mjesta panici
Prethodno su iz nacionalne Specijalističke veterinarske laboratorije su za RSE saopštili da "nema mjesta panici".
"Bolest se ne prenosi na ljude", kaže za RSE doktor Bojan Ažić, koji je doktorirao na bolestima marikulture.
"Pokazano je da se virus može vezati za ljudsku ćeliju, ali ne i ući u nju. U skladu sa tim, smatra se da betanodavirus u svom trenutnom obliku ne može inficirati ljudske ćelije", saopštio je Institut za biologiju mora.
I Ilija Ćetković iz Instituta navodi da je pojava virusa kod riba prirodnom procesu .
"Virusi i drugi patogeni su sastavni dio svakog ekosistema".
Da li se moglo spriječiti i kako liječiti
Stručnjaci su saglasni da se virus nije mogao spriječiti.
"Sprječavanje ove infekcije ribe u moru nije moguće. Jako je teško kontrolisati virusne bolesti čak i u kavezima (koji su u moru). A u otvorenoj morskoj vodi - prevencija je nemoguća", kaže Adižić.
Sličan stav iznosi i Ćetković.
"Nemoguće je preventivno djelovati na ove pojave u morskom ekosistemu, zbog njegove veličine. Moguće je da će doći do smanjenja brojnosti kernji, ali je teško utvrditi u kojoj mjeri ".
Šta se sada može preduzeti ?
Ćetković naglašava da je važno ukloniti uginulu ribu:
"I oboljele jedinke, zbog smanjenja mogućnosti širenja oboljenja".
Adžić ističe da je važno da se eventualna bolest ne prenese na ribu u kavezima.
"Zato pozivamo uzgajivače da se u slučaju pojačanog uginuća riba gajenih u kavezima obavezno jave veterinarskoj službi, koja će dostaviti uzorke u laboratoriju", zaključuje Adžić.
Šta se zna o za ribu fatalnom virusu
A Uprava za veterinu je saopštila da za sada nema simptoma virusa kod ribe koja se uzgaja u kavezima.
"Jako je bitno pojačati sanitarne mjere kako se bolest ne bi prenijela na ribu u kavezima, pošto je brancin veoma osjetljiv na ovu bolest".
Ćetković kaže je virus posljednjih decenija više puta zabilježen u vodama Mediterana, a ovih dana duž obale Italije.
Prema njegovim riječima oboljenje se javlja pri povišenoj temperaturi mora i to u područjima gdje je veća koncetracija kernje.
"U prošlogodišnjem slučaju iz Španije, broj viđenih oboljelih jedinki dostigao je vrhunac u prvim sedmicama oktobra.
A značajno je opao početkom novembra, sa padom temperature mora za oko 10 stepeni, kada je viđena i posljednja (oboljela) jedinka", objašnjava Ćetković.
Institut je ranije saopštio da brancin strada kada temperatura mora pređe 23 stepena Celzijusa a kernja kada je viša od 28.
Temperatura mora u Bokokotorskom zalivu od 18. oktobra do danas nije prelazila 22 stepena.
