Veliki broj građana, dio nevladinih i radničkih organizacija u Crnoj Gori pozvali su na bojkot velikih trgovačkih lanaca u petak 31. januara zbog, kako su naveli, enormno visokih cijena osnovnih životnih namirnica.
"Ne kupujte ništa tog dana kako bismo zajedno poslali snažnu poruku trgovcima", navodi se u jednoj od inicijativa, koja je početkom sedmice pokrenuta na društvenim mrežama.
Prethodno je u Hrvatskoj 24. januara održana ista akcija.
Među prvima akciju je u Crnoj Gori podržao premijer Milojko Spajić. Dan kasnije i njegov potpredsjednik za ekonomiju Nik Đeljošaj, koji je predložio da bojkot ne obuhvati domaće proizvođače.
Akciji se usprotivila Privredna komora, čiji su članovi vlasnici trgovačkih lanaca, kao i Crnogorsko udruženje potrošača.
Veliki trgovački lanci se ovim povodom nisu oglašavali.
U Crnoj Gori je inflacija od 2021. do 2024. godine iznosila 30,5 odsto, dok su cijene hrane porasle za čak 41 odsto, podaci su Uprave za statistiku.
S druge strane, trgovački lanci su, sudeći po poreskim prijavama, tokom 2023. zabilježili rast prometa od 40 do 50 odsto u odnosu na 2021. godinu. Neto profit im je porastao od 120 do skoro 200 odsto.
"Nikad skuplje nije bilo biti živjeti"
"Preživjećete dan bez trgovine, ali sa ovim cijenama nećete", "Milka od 300g = avionska karta do Londona", "Isplativije je letjeti preko vikenda u London i tamo obaviti kupovinu", "Veće plate - Kako čudno piše inflacija"… samo su neki od komentara na mrežama.
Portali su objavili fotografije proizvoda iz evropskih gradova čije su cijene niže nego u Crnoj Gori.
Većina građana sa kojim je Radio Slobodna Evropa razgovarala podržava akciju, smatrajući da su trenutne cijene nepodnošljive.
Iako je saglasna s akcijom, Ana iz Podgorice nije sigurna da će samo jedan protest donijeti željeni rezultat.
"Nepodnošljivo je postalo. Bojkot bi mogao biti prvi korak ali samo učestali protesti mogu imati stvarni uticaj. Ako bude sporadično, neće doći do velikih promjena."
Prema riječima Davora, veliki trgovinski lanci stavljaju previsoke marže.
"Garantujem životom često veće od 500 odsto na neki od proizvoda", kaže on, pitajući zašto država ne uđe u te trgovine i provjeri nabavne cijene.
"Čim su se podigle plate, oni su podigli cijene iako njima nabavne cijene nisu rasle. Sve ovo vide i laici", zaključuje Davor.
Za Jovana je nepojmivo što su cijene u evropskim državma niže od onih u Crnoj Gori, a plate im višestruko veće.
Bojana je jedana od onih koja neće učestvovati u akciji.
Kao razlog navodi to što su bojkot podržali premijer i dio poslanika njegovog Pokreta Evropa sad.
"Idem u prodavnicu baš zato što oni podržavaju. On priznaje da je država nemoćna. Ne vjerujem ni u šta što premijer kaže."
Limitiranim cijenama protiv inflacije
Premijer Milojko Spajić poručio je da razumije građane u bojkotu.
"Država je moćna onoliko koliko su slobodni i moćni njeni građani", napisao je Spajić na mreži X.
Očigledno Spajić ne razumije da je on premijer i da je njegova odgovornost da riješi problem inflacije, poručili su iz opozicione Demokratske partije socijallista (DPS).
"To ne možete postići populističkim bojkotom, već ozbiljnom ekonomskom politikom", naveli su iz DPS-a.
Dan uoči bojkota Spajićeva Vada, donijela je odluku o nastavku akcije "Limitirane cijene", koja podrazumijeva fiksiranje cijena određenih proizvoda, odnosno da trgovci ne mogu da podižu njihov iznos.
Njome su obuhvaćeni neke osnovne namirnice, uključujući i dio prehrambenih.
Ova akcija traje od marta prošle godine, a obuhvata 73 vrste proizvoda.
Sindikati podržali bojkot
Unija slobodnih sindikata smatra da limitirane cijene nisu dovoljne, zbog čega je pozvala članove da 31. januara učestvuju u bojkotu.
Navode da je neophodan odlučniji pristup u borbi protiv visoke inflacije.
Pozivali su Vladu da konkretnim mjerama zaštititi potrošače i smanji marže trgovaca do čijeg je uvećanja došlo, smatraju, povećanjem plata i penzija kroz programe Evropa sad 1 i 2.
Iz Spajićevog Pokreta Evropa sad kažu da su razlozi poskupljenja "alavost" trgovaca i rat u Ukrajini, a ne ekonomski programi njihove partije, koje sprovodi Vlada.
"Bojkot trgovačkih lanaca građana Hrvatske zbog visokih cijena, najbolji su dokaz da poskupljenja i u Crnoj Gori nijesu imala nikakve veze sa programima Evropa sad 1 i 2", rekao je funkcioner Boris Pejović.
Ekonomski program "Evropa sad 2" počeo je u novembru. Njime su prosječne plate sa 850 porasle na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600 za srednjoškolce, odnosno na 800 za visokoškolce.
Plate su uvećane za dio koji zaposleni i poslodavci neće, kao do tada, uplaćivati u penzijski fond.
Šta kažu protivnici bojkota?
U Privrednoj komori smatraju da je crnogorska privreda uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja.
Ukazuju da se uvećavanjem administracije i rastom plata, koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došlo do paradoksa - da su lična primanja u javnom sektoru veća od primanja u privredi koja puni budžet i finansira javni sektor.
I Crnogorsko udruženje poslodavaca je istaklo da ove inicijative mogu negativno uticati na privredu, zaposlenje i standard građana, jer trgovci i njihovi radnici pripadaju istoj zajednici.
CUP ukazuje da rast cijena nije rezultat krivice trgovaca, već drugih faktora, ne navodeći kojih.