Kamionska blokada glavnih prometnih pravaca paralizirala je ekonomiju u Bosni i Hercegovini koja je za 24 sata izgubila najmanje 16 miliona eura.
Toliko se dnevno u prosjeku naplati poreza, carina i usluga prijevoza na uvoz i izvoz, prema podacima o robnoj razmjeni sa iznozemstvom Agencije za statistiku BiH za prvih šest mjeseci ove godine.
Ako se protest nastavi, za sedam dana bi po toj osnovi izgubila gotovo šestinu godišnjeg budžeta državnih institucija koji iznosi oko 750 miliona eura.
"Ako blokada traje dan-dva, kolike god da su štete, to se da nadomjestiti naknadnim isporukama. Ako je spriječena isporuka svježeg voća, mlijeka ili ribe, štete su bespovratne, jer se roba kvari", kazao je za Radio Slobodna Evropa Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Predstavnik autoprijevoznika Velibor Peulić rekao je da je 1. septembra "od Une do Drine i od Save do mora 47.000 vozača zaustavilo kamione", te da se u njima nalazi oko 20.000 tona razne robe.
Blokirali su carinske terminale i prilaze najvećim gradovima zbog, kako kažu, diskriminacije i u Evropskoj uniji, i u BiH. Traže smanjenje nameta, te jednostavnija pravila za obuku i zapošljavanje vozača, pored ostalog.
Ministar prometa BiH Edin Forto kaže da su zahtjevi autoprijevoznika, uglavnom, ispunjeni, da neke moraju ispuniti niži nivoi vlasti, dok se ključni – izuzeće vozača od EU pravila boravka 90 dana u šest mjeseci – može riješiti samo zajedničkim zahtjevom zemalja regije prema Briselu.
Kakvu štetu trpi ekonomija BiH?
Kamionski zastoj najteže pogađa industriju, trgovinu i prehrambeni sektor.
"Cisterne s mlijekom stoje na cestama i ono se kvari. Još dva puta toliko mlijeka čeka na farmama koje ga nemaju više gdje lagerovati. Znam čovjeka koji je danas trebao izvesti 50 tona kornišona (krastavaca). Morat će ih baciti. Hrana teško dolazi na farme pilića, a s pilićima nemamo kud", kazao je za RSE Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u Federaciji BiH.
Prijeti da će, ako se ništa ne riješi, i poljoprivrednici na cestu.
"Istjerat ćemo traktore pa ćemo jedni druge blokirati. Nakon suše i ovako teške godine ne znam šta treba. Da se ubijemo? Mi razumijemo njihove probleme (prijevoznika) i u pravu su, ali ne mogu zaustaviti život", dodao je Bićo.
Kamionima je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno 1,53 miliona tona robe, a uvezeno 118.600 tona ili oko 464 miliona eura vrijedne robe sedmično, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
BiH je izrazito ovisna od uvoza hrane gdje, čak, 84 posto dolazi iz inostranstva. Prijevoznici su ranije upozoravali da se između pet i 20 posto robe pokvari tokom višesatnih čekanja na granicama, dok su česti i penali zbog kašnjenja i otkazivanje narudžbi.
Ako bi blokada trajala sedam dana i ako se pokvari 20 posto prehrambenih proizvoda koje ova zemlja svakodnevno mora uvoziti, gubici bh. firmi mogli bi premašiti 90 miliona eura, ako se uzme u obzir prosjek ukupnog uvoza i izvoza hrane u prvom polugodištu 2025. godine.
Na udaru je i sam transportni sektor, čiji je godišnji promet prošle godine iznosio oko 4,7 milijardi eura. Prijevoznici su za dan protesta izgubili oko 12 miliona eura, a procjenjuje se da bi nenadoknadivi gubitak transportnog sektora mogao iznositi između 20 i 40 miliona eura ako blokada potraje sedam dana.
Kamionima je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno 1,53 miliona tona robe, a uvezeno 118.600 tona ili oko 464 miliona eura vrijedne robe sedmično. To bi značilo da trenutno do pola milijarde eura stoji na granicama BiH.
Željeznicom između BiH i inozemstva se prevozi manji udjel roba i to, uglavnom, ruda kao što su ugalj, željezo i aluminij, kao i dio naftnih derivata. Zvaničnih podataka koliko robe kamioni prevoze isključivo unutar zemlje nema.
Kakve su posljedice po državu?
Sedam dana blokade kamiondžija dovelo bi do oko 50 miliona eura manje naplaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV) u tom periodu, ako se uzme prosječan sedmični uvoz od oko 296 miliona eura u prvoj polovici ove godine.
Porez na dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto na uvezenu robu naplaćuje se, tek, nakon što ona prođe carinske kontrole koje su trenutno blokirane. Ovaj novac dijele četiri nivoa vlasti u BiH – država, entiteti, kantoni i općine.
Nijedan nivo nema gotov novac na računima.
Porezi i carina svakodnevno ili periodično uplaćuju se institucijama, koje prvo isplaćuju rate stranih kredita, invalidnine i transfere za izbjeglice, a potom plaće zaposlenih.
Primjerice, bivši ministar finansija Federacije BiH Vjekoslav Bevanda je krajem juna 2008. godine naveo da je nakon isplate svih obaveza za prethodni mjesec na računima ovog entiteta ostalo ukupno 200 eura što je nazvao "uobičajenim".
Na određenu robu plaća se i carina, što bi značilo dodatnih devet miliona eura manje prihoda za državu ako se protesti nastave u cijeloj prvoj septembarskoj sedmici u kojoj se isplaćuju plaće carinicima, policiji, vojsci, nastavnicima, ljekarima i činovnicima.
Analitičari kažu da je transport ključan za gotovo sve privredne sektore, te da je, ako blokade potraju, moguć rast cijena osnovnih namirnica i energenata poput goriva, što bi dodatno smanjilo kupovnu moć građana, dok bi kompanije iz BiH postale nepouzdane za strane partnere zbog neizvršavanja ugovora.
"Problem je što naše kompanije, uključujući i prijevoznike, i danas trpe štete, jer nemaju ravnopravan tretman u EU", kazao je za RSE Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Gavran kaže da, ako domaće vlasti i vlasti u Briselu kao jedino rješenje navode ulazak BiH u EU i niko ne zna je li to možda 2038. godine, onda to nije rješenje.
Šta traže prijevoznici, a šta kažu vlasti?
Autoprijevoznici u BiH traže izjednačavanje prava s kolegama iz Evropske unije, jer vozači iz BiH u EU mogu boraviti samo 90 dana. Zahtijevaju i financijske olakšice, kao što su 50 posto povrata akciza (poreza) na gorivo te 50 posto popusta na putarine i status izvoznika.
Glavni problem je što vozači iz BiH - kao i kolege iz drugih balkanskih zemalja - u EU mogu boraviti samo 90 dana kao da su turisti, a to ograničenje može ukinuti samo Evropska komisija.
Kažu da takve olakšice već postoje u Crnoj Gori i Sloveniji čije kompanije, također, voze robu u BiH.
Također traže izmjene pravilnika prema kojem je obuka vozača moguća samo u specijaliziranim centrima i košta oko 750 eura po kandidatu i insistiraju da se obuka omogući i u transportnim firmama.
Problem je i što BiH ne priznaje inostrane obuke, mladi vozači moraju čekati tri godine da voze kamion, a gubitak registarske tablice košta oko 2.500 eura, jer se moraju mijenjati obje pločice i dokumenti, umjesto da se odštampa nova.
Ministar Edin Forto navodi da je od 17 zahtjeva riješeno 11, te da je pet u proceduri, uključujući izmjene pravilnika koji definira obuku vozača.
Forto kaže da se problem ograničenja od 90 dana boravka u EU godišnje neće moći riješiti prije punopravnog članstva BiH, osim ako ne bude postignut regionalni dogovor Zapadnog Balkana o zajedničkom nastupu prema Briselu.
Izuzeci zasad postoje samo za avio, željeznički i pomorski transport, ali ne i za kamione i to je u isključivoj nadležnosti Evropske komisije.