O izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, koje su predviđale zabranu blokada saobraćajnica kao vid protesta građana, Skupština Crne Gore nije glasala iako je to predviđao dnevni red za 31. jul, poslednji dan rada prije ljetnje pauze.
Niko iz parlamenta nije objasnio da li je usvajanje samo odloženo za jesen, ili je povučen zbog brojnih kritika. Nezvanično - čeka se stav Evropske komisije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je "povlačenje" ovih zakonskih izmjena važna i ohrabrujuća vijest.
"Rezultat je pritiska građana, civilnog društva i evropskih partnera koji su jasno poručili da se temeljna prava ne smiju ugrožavati", naveo je Milatović na mreži X.
Izmjene zakona su predložile partije parlamentarne većine: Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrate, bivši proruski Demokratski front, Bošnjačka stranka i Albanski forum.
Ove partije su u Vladi čije poteze Milatović, od političkog razlaza sa premijerom Spajićem, kontinuirano kritikuje.
Prethodno su iz Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope upozorili vlasti da generalno ograničavanje protesta na saobraćajnicama nije u skladu sa ljudskim pravima i demokratskim standardima.
U obrazloženju zakona predlagači iz vladajućih partija su naveli da se blokadama ugrožava svakodnevni život.
Predvidjeli su i sankcije od 500 do 10.000 eura za one koji se ipak odluče na ovaj vid protesta.
Izražavanje nezadovoljstva blokadom ulica
Ovaj vid blokada učestao je posljednjih godina.
Najduže blokade, od januara ove godine su na ulazu u Cetinje, u kome su u dva odvojena masovna ubistva stradale 23 osobe. Oni traže odgovornost nadležnih za bezbjednosne propuste koji su doveli do tragedija.
Blokiraju magistralu Podgorica - Cetinje pod dva sata dnevno. To je jedina aktuelna blokada u Crnoj Gori.
Ranije su mještani blokirali magistralu Kolašin- Mojkovac, zbog nemogućnosti da pristupe imanjima u zakonom zaštićeno područje Biogradska gora.
Opozicija Šavnika je blokirala magistralu zbog trogodišnje izborne krize u tom gradu. Prošle godine je bio blokiran ulaz u tunel Sozina kod Bara, kada su mještani tražili besplatan prolaz kroz tunel.
Mještani Tuzi su blokirali put prema Podgorici zbog dvoipomjesečnog nestanka vode, dok su u Ulcinju bivši radnici Solane blokirali put zahtijevajući isplatu zaostalih zarada.
Argumenti vladajuće većine za zabranu blokada
Iz vladajuće većine su konstatovali da aktuelna javna okupljanja ugrožavaju saobraćaj, bezbjednost i "paralizuju hitne službe, privredu"...
Tvrdili su da izmjenama Zakona ne žele da ospore pravo građana da mirnim okupljanjima izraze stavove i zahtjeve, već da je cilj da se "onemogući zloupotreba prava na okupljanja".
Zabrane su se odnosile na autoput, brze ceste, magistrale i granične prelaze.
"Pravo na protest ne smije da ugrožava prava drugih", saopštio je poslanik Pokreta Evropa sad, Seid Hadžić.
On je naveo da u većini evropskih zemalja blokade autoputeva i magistrala kao vid protesta nisu dozvoljene bez posebnog odobrenja.
Od blokada ulica do osvajanja vlasti
Potpisnici izmjena Zakona su iz partija vladajuće većine koje su došle su na vlast izborima 2020. godine.
Dok su bili u opoziciji u više navrata su blokirali saobraćajnice, uključujući višemjesečne litije predvođene Srpskom pravoslavnom crkvom, zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti 2019. koji je crkva smatrala diskriminatornim.
Tim protestima su gotovo svakodnevno blokirani putevi i ulice širom Crne Gore.
Partije proruskog Demokratskog fronta koje su danas na vlasti, su 2015, dok su bili opozicija, mjesec dana blokirale glavni bulevar u Podgorici ispred Skupštine Crne Gore, tražeći formiranje prelazne vlade i raspisivanje izbora.
Tada su na tom mjestu postavili šatorsko naselje.
Opozicija ne prihvata ukidanje 'prava na protest'
Na te činjenice su ih podsjetili iz Demokratske partije socijalista(DPS).
"Svježe su nam slike kada su bili blokirani magistralni putevi i uža jezgra gradova tokom litija", naveli su iz DPS.
Oni su oštro kritikovali izmjene Zakona.
"Isti akteri koji sada žele da zabrane proteste su ih koristili kao glavno sredstvo političke borbe, pekli prasad na ulici i puštali nacionalističku muziku tražeći pravdu", rekao je poslanik DPS Andrija Nikolić.
On je podsjetio da je u to vrijeme, njegova stranka bila na vlasti, ali da nije donosila zakone kojima bi spriječila blokade kao način izražavanja nezadovoljstva:
"Ovo je zakon o zabrani bunta i institucionalizaciji straha."
UN: Ne zabranjivati javna okupljanja
I međunarodne organizacije su izrazile zabrinutost zbog predloženih zabrana.
Ujedinjene nacije su predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima uputile pismo, u kome tvrde da zabrana nije kompatibilna sa Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
Prema međunarodnom pravu, podsjećaju iz UN-a, ograničenja u korišćenju javnih prostora za protest ne smiju biti dio opšte zabrane, već se samo mogu nametati u pojedinačnim slučajevima uz jasna obrazloženja i legitimne razloge.
Takođe u pismu, koje potpisuje Diego Sorilja rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, se navodi da predložene izmjene "nisu kompatibilne sa članom 21 o mirnom okupljanju koji garantuje Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima".
Taj dokument je Crna Gora potpisala 2006. godine.
Iz UN su naveli i da nesrazmjerno visoke novčane kazne mogu imati odvraćajući efekat, i tako ograničiti ostvarivanje prava na slobodu okupljanja.
Zabrinutost iskazao i Savjet Evrope (SE)
Komesar SE Majkl O'Flaherti(Michael O'Flaherty) je rekao da predložena opšta zabrana predstavlja "pretjerano ograničenje i podriva samu suštinu prava na mirno okupljanje".
I on je kritikovao i predložene novčane kazne:
"Prekomjerne finansijske sankcije mogu imati efekt 'hlađenja' i obeshrabriti građane da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama."
O'Flaherti je pozvao poslanike da ne usvoje predložene izmjene Zakona.
I nevladine organizacije u Crnoj Gori pridružile su se kritici ocjenjujući da predložene izmjene predstavljaju ozbiljan korak unazad za evropski put Crne Gore.
Ustav Crne Gore garantuje slobodu okupljanja, uz prethodnu prijavu skupa policiji.