Slučaj zatvorenog dobitnika Nobelove nagrade za mir 2022. Aleša Bjeljatskog (Ales Byalyatski) poslat je sudu, a aktivista za prava i trojica njegovih kolega iz Vjasne suočavaju se sa 12 godina zatvora zbog optužbi za krijumčarenje i utaju poreza.
Njegove pristalice optužbu odbacuju kao politički motivisanu osvetu dugogodišnjeg autoritarnog vladara Aleksandra Lukašenka.
"Slučaj "Vjasna" poslat je sudu. Političkim zatvorenicima branitelja ljudskih prava uskoro bi se moglo suditi", navela je ova grupa za prava 28. novembra na Twitteru.
Šezdesetogodišnji Bjeljatski, koji se više od 16 mjesecu nalazi u pritvoru optužen je zajedno sa Valjancinom Stefanovičem, Vladimirom Labkovičem i Zmicerom Solovjevom za unošenje novca u zemlju za "ilegalne aktivnosti i finansiranje Vjasne”, najvećeg tijela za ljudska prava u Bjelorusiji i jednog od glavnih izvora informacija o političkim pritvorima i hapšenjima.
"Suočavaju se sa zatvorskom kaznom od sedam do 12 godina”, dodali su na Twitteru.
Bjaljatski, koji se cijeli život bori za demokratiju i ljudska prava u Bjelorusiji, dobio je Nobelovu nagradu za 2022. zajedno sa ukrajinskom organizacijom za ljudska prava Centar za građanske slobode i ruskom grupom Memorijal.
Osnovao je Centar za ljudska prava Vjasna, koji je prvobitno bila organizacija sa sjedištem u Minsku pod imenom Vyasna-96, no 1999. postala je nacionalna nevladina organizacija za ljudska prava.
Bjeloruski Vrhovni sud je ovu nevladinu organizaciju stavio van zakona u oktobru 2003. zbog njene uloge u praćenju predsjedničkih izbora 2001. godine. Međutim, nastavila je sa radom kao neregistrovana organizacija.
Glavni posao organizacije je odbrana i podrška političkim zatvorenicima.
Bjeloruske vlasti su se odlučile za zatvaranje nedržavnih medija i tijela za ljudska prava nakon masovnih protesta koji su izbili u augustu 2020. nakon predsjedničkih izbora za koje opozicija kaže da su namješteni.
Opozicione i zapadne vlade kažu da je na izborima pobijedila Svetlana Tihanovskaja, a Sjedinjene Države, Evropska unija i nekoliko drugih zemalja nisu priznale rezultate izbora.
Na hiljade osoba je privedeno od izbora u avgustu 2020. godine, a postojali su vjerodostojni izvještaji o mučenju i zlostavljanju zatvorenika. Nekoliko ljudi je poginulo tokom obračuna.
