Nakon velikih prodemokratskih protesta koji su izbili nakon osporavanih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020., vlada je sprovela nemilosrdni obračun protiv neslaganja koja je uključivala zatvaranje aktivista, gašenje nezavisnih medija i generalno razbijanje civilnog društva.
Među onima koji su ostali potpuno izolovani bile su hiljade siročadi i djece čiji su roditelji lišeni starateljstva, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Ranije su postojale organizacije koje su nudile alternative za integraciju i socijalizaciju takve djece", rekla je za Current Time Volha Vialička, bjeloruska dječja psihologinja i aktivistica za prava koja je pobjegla u Poljsku nakon što je njen dom za nezbrinutu djecu u Hrodnu zatvoren sredinom 2021. "Sada samo država obraća pažnju na njih i ima svoju agendu."
Sve više, a naročito nakon ruske invazije Ukrajine u februaru 2022., ta agenda se fokusira na vojno-patriotske aktivnosti. Siročad iz državnih i bjeloruskih pravoslavnih crkvenih institucija poslana su u kampove u vojnim postrojenjima, podučavana vojnim vježbama i naoružanju, obučavana od strane plaćenika iz zloglasne ruske grupe Wagner i ohrabrena su da pišu pisma ruskim vojnicima koji su okupirali dijelove Ukrajine.
Državne "patriotske" obrazovne napore zajednički koordinišu ministarstva obrazovanja, odbrane, unutrašnjih poslova i ministartstva za vanredne situacije. Iako se takvi kampovi za ranjivu djecu vode najmanje od 2007., rat u Ukrajini i rastući autoritarizam u Bjelorusiji učinili su te napore prioritetom vlade.
'Topla, porodična atmosfera'
Na primjer, u decembru 2020. Ministarstvo unutrašnjih poslova i interventna policija iz Minska OMON ugostili su grupu siročadi na izložbi oružja i vozila. Prema izvještaju državnih medija, jedan 12-godišnji dječak obukao je pancirni prsluk i kacigu za suzbijanje nereda, što je navelo drugo dijete da uzvikne kako izgleda kao "pravi pukovnik!"
Navodi se da je šef jedinice Minsk OMON rekao da su učinili sve što su mogli "kako bi se djeca osjećala kao da su u toploj, porodičnoj atmosferi".
Ovakva dešavanja postala su uobičajena. U aprilu je Ministarstvo obrazovanja izvijestilo o nizu događaja u kojima je učestvovalo više od 100 djece s posebnim potrebama i siročadi koji su se susreli s padobrancima i bili ohrabreni da pišu pisma vojnicima. Prema izvještaju, "padobranci su razgovarali s djecom, upoznali ih s modernim oružjem i fotografisali" u sklopu projekta Ljubaznost+Hrabrost.
Broj kampova za siročad i drugu socijalno ugroženu djecu koji ugošćuju vojne jedinice u stalnom je porastu od 2020. godine. U periodu 2021.-22. bilo ih je oko 480, javljaju državni mediji. Dok su 2023. godine organizovana 583 ovakva kampa u kojima je učestvovalo "skoro 6.000 djece".
Vlada je za 2024. planirala da ugosti 14.000 djece - uključujući mnogu siročad i drugu djecu u državnom sistemu socijalnih usluga - u ljetnim kampovima "u bazama struktura i jedinica oružanih snaga", javila je državna novinska agencija Belta. Kampove vode veterani, plaćenici i aktivno osoblje.
U julu 2023. komentatorka na državnoj televiziji Ksenia Lebedeva objavila je video na Telegramu na kojem se vidi kako Wagnerovi plaćenici podučavaju grupu male djece u "vojno-patriotskom klubu".
"Ovo nije Mary Poppins, znate", napisala je Lebedeva. "Naša djeca biraju prave igračke i prave učitelje."
'Radi se o lojalnosti'
Univerzitet Ministarstva za vanredne situacije vodi srednju školu za siročad, djecu u nepovoljnom položaju i djecu iz problematičnih porodica. Ove godine 93 posto maturanata planiralo je školovanje na vojno-tehničkim institutima.
"Došlo je do promjene u konceptu patriotizma", rekla je Katjarina Deikalo na junskom okruglom stolu o pravima djece u Bjelorusiji čiji je domaćin bio nacionalni parlament Litvanije. "Sada se ne radi o ljubavi prema Bjelorusiji, već prije svega o lojalnosti aktuelnoj vlasti."
Deikalo je posebno istakla aktivno učešće vojske i Bjeloruske pravoslavne crkve koja je povezana s Moskvom u obrazovnom procesu. Novinska web stranica Mediazona objavila je 2023. da crkva vodi oko 20 vojno-patriotskih klubova širom zemlje. U maju je Ministarstvo obrazovanja ovlastilo pravoslavne manastire da otvore skloništa za ugroženu djecu.
Otkako je Rusija počela podsticati separatističku pobunu u dijelovima istočne Ukrajine 2014. godine, nekoliko bjeloruskih vojno-patriotskih klubova poslalo je djecu u paralelne kampove u Rusiji, gdje su ih ruski plaćenici iz sukoba u ukrajinskom Donbasu podučavali o "vojnim praksama", objavila je bjeloruska državna televizija 2016.
Dječja psihologinja Vialička kaže da siročad i djeca u nepovoljnom položaju nemaju uzore odraslih koji bi im pomogli da shvate jako ideologizirano i militarizirano okruženje u kojem se nalaze.
"Ideologizacija koju bjeloruska vlada ulijeva u obrazovanje dovodi do specifičnih obrazaca ponašanja kod djece", rekla je za Current Time.
"Iako djeca s roditeljima često mogu da se nose s tim, vojno-patriotski odgoj je mnogo lakši kod djece bez roditelja."
Osim toga, stroga ograničenja na internetu i pristup informacijama u sirotištu čine ovu djecu još ranjivijom.
"Siročad su traumatizirana djeca koja su izgubila svoju glavnu vezanost za podršku", dodala je Vialička. "Stoga svaka odrasla osoba koja im da slatkiše ili kaže neku ljubaznu riječ doživljava se kao vid zaštite. Ova djeca će ih doživljavati kao pozitivnog heroja i uzora."
Na sjednici Vijeća UN za ljudska prava u martu 2023. godine, Međunarodna stipendija za pomirenje (IFOR) izrazila je uznemirenost zbog "programa bjeloruske vojne obuke djece", rekavši da je 2022. više od 18.000 djece "sa šest godina" prošlo kroz obuku koja je uključivala upotrebu vatrenog oružja.
Facebook Forum