Dan poslije lokalnih izbora u BiH , za koje analitičari kažu da su najvažniji nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je zemlja dovedena do krajnje mogućnosti održivosti, malo je čelnika partija koji žele i koji mogu priznati poraz.
Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica su proglasile pobjedu, što je očigledno i prema nezvaničnim rezultatima Centralne izborne komisije.
Analitičar Enver Kazaz posebno analizira rezultate SDP-a , navodeći da je ova partija izgubila vlast u tradicionalno sdpovskim sredinama kao što su sarajevska opština Novi grad, Bihać, Vareš, navodeći da je su izgubili najmanje 100.000 glasova dok je Stranka demokratske akcije dobila 300.000 glasova.
Na pitanje šta su razlozi, Kakaz kaže: „SDP je napravio krizu u redovima partije, krizu u državi i to su glasači kaznili.“
Analitičar Mile Lasić smatra da bi predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija trebao podnijeti ostavku, a kada god do toga dođe to se mora pozdraviti, ako ne bude prekasno.
„To bi bio pokušaj ozdravljena socijaldemokartije, koja je bolesna i u Federaciji i u RS. Socijaldemokratija je potrebna BiH, ali ne „honekereovskog“ ili „neojakobinskog “ tipa, nego uistinu evropskog karaktera, koja razumije socijalna pitanja, koja ima kulturu uvažavanja – dakle jednu potpuno novu političku kulturu, a to nećemo dočekati s Lagumdžijom“, smatra profesor Mostarskog sveučilišta dr Mile Lasić.
Komentarišući savez SDP-a BiH i Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića Lasić kaže:“ Ima neke kosmičke pravde u tome da se koalicija, s jedne strane partije neostaljinističkog, a s druge strane, i tajkunskog koncepta, saveznicima razbija o glavu“.
Zlatko Lagumdžija, pak ističe da je SDP zadovoljan izbornim rezultatima. Od osam načelnika koliko su imali 2008 godine, sada su osvojili 11 načelničkih mandata.
"Mi smo svjesni činjenice da svaka vlast koja pokuša da krene u reformske korake, na sredini svog reformskog mandata ima najniži procenat popularnosti. Znamo da smo ove dvije godine pokušali da uđemo u srž problema u društvu, ekonomskih i socijalnih problema, i očigledno je da su gospoda iz SDA su odlučili da prave kampanju za lokalne izbore, da nas spriječavaju da ne vodimo reforme, koje su očigledno takve da će, prije svega, oni morati da se uklone s tog mjesta, jer njih nismo uspjeli da reformiramo. Mi želimo, koliko je moguće, već sutra da svi izabrani načelnici i vijećnici krenu raditi svoj posao".
SDA je osvojila 38 načelničkih mjesta i prema izbornim rezultatima najača je partija u zemlji. Bakir Izetbegović, potpredsjednik stranke i član Predsjedništva BiH, kaže:„Mislim da je SDA dobila oko 70 posto bošnjačkih načelničkih pozicija i općenito vijećnika na lokalnom nivou.To će se reflektirati u odnosu na sve nivoe vlasti u BiH i može biti od pomoći da konačno stabiliziramo stanje, da nastavimo unutarnju integraciju zemlje i put ka evroatalnskim integracijama“.
Adis Arapović, iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, ističe da su oponenti SDA napravili neke greške, dok je ova stranka povukla taktički dobre poteze, uglavnom na višim nivoima vlasti.
“Čini mi se da se SDA mnogo više potrudila da pristupi glasačima sa relevantnim predizbornim programima, sa konkretiziranim predizbornim obećanjima, to su neka empirijska istraživanja čak i potvrdila i naravno uslijedila je nagrada”, kaže Arapović.
HDZ u hrvatskom glasačkom tijelu je apsolutni pobjednik ovih izbora, iz svega se vidi da su Hrvati isključivo ostali uz HDZ BiH i HDZ 1990-.dok su se druge hrvatske stranke „negde izgubile“.
Analitičarka Tanja Topić smatra da je u RS došlo o do tektonskih poremećaja.
„SNSD je sam iznenađen neuspjehom, jer su planirali najmanje 45 načelničkih mjesta. Međutim, SDS je preuzeo veliki broj glasova posebno u istočnom dijelu BiH, što je sasvim sigurno fijasko Milorada Dodika. Pretpostavljam da će doći i do pada broja glasova i u skupštinama opština što se može predvidjeti i za naredne opšte izbore, i sve to govori da Dodik gubi moć. SDS se vratila na velika vrata, iako ni oni, ni ukupna opozicija nije ponudila ništa novo ni drugačije. Ali, uprkos tako slabašnoj opoziciji SNSD je izgubio veliki dio opština“, ističe Topić.
U Republici Srpskoj je posebno zanimljiva situacija u dvije opštine – u Foči i u Bijeljini, kao dva uporišta opozicije. Dosadašnji načelnik Foče, Zdravko Krsmanović, inače predsjednik Nove socijalističke partije, jedan je od najvećih protivnika Milorada Dodika izbore je izgubio od zajedničkog kandidata SNSD-a i SDS-a.
Krsmanović kaže: „Imali smo dvije velike partije zajedno protiv nas, to se nigdje nije dogodilo i, nažalost, uz nekoliko procenata više, uspjeli su pobijediti. Apsurdno je što stanovnici Foče, u prethodnim raspravama nisu podržavali projekte Vlade RS u elektroenergetskoj oblasti, ali su ipak glasali za SNSD. Biračko tijelo je prepolovljeno, a pobjedan naših protivnika tijesna“.
SNSD nije uspio osvojiti Bijeljinu pa će i u novom mandatu načelnik će biti kandidat SDS-a Mićo Mićić.
Zbog čega su za političke partije u RS Bijeljina i Foča tako bitna mjesta? Na to pitanje odgovara analitičar iz Banjaluke Vlado Simović:
„Bijeljina je vjerovatno ekonomski najzdravija lokalna zajednica u RS i tu snagu ne crpi iz administracije, nego iz realne privrede i realne trgovine koja se odvija na tom prostoru. Kontrola Bijeljine, uz Banjaluku, naprimjer, podrazumijeva kontrolu 40 – 50 odsto najznačajnijih ekonomskih tokova u entitetu. S druge strane, Foča ima ogroman energetski potencijal i najavljuje se izgradnja nekoliko novih hidroeletrana. A to je ideja SNSD- a, dok je njen glavni protivnik upravo Krsmanović, kao dosadašnji načelnik opštine. Eto, to su razlozi zbog kojih je SNSD želio preuzeti Foču – u čemu je uspio, kao i Bijeljinu, gdje mu to nije pošlo za rukom“.
Mun: Vrijeme za izlazak BiH iz ćorsokaka
Ambasador SAD u BiH Patrik Mun izjavio je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, kako se nada da će nakon završenih lokalnih izbora, bh. političari rješavati neka od ključnih pitanja koja stoje pred njima.
„Mislim da je ovo pravo vrijeme za bh. lidere da počnu rješavati pitanja koja se tiču, kako državnog nivoa vlasti, tako i Federacije BiH. Mi smo svjedoci da je u Federaciji BiH već duži period jedan politički ćorsokak, a sada je pravo vrijeme da sjednu i i da počnu rješavati pitanja koja će ovu zemlju odvesti dalje“, kazao je Mun.
Američki ambasador je obećao i pomoć svoje zemlje na rješavanju otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini, te potvrdio najave da SAD pokreću pitanje ustavnih promjena u Federaciji BiH.
„Ja sam već razgovarao sa svim političkim liderima o toj inicijativi da se reformiše Ustav Federacije BiH, a oni su se složili da treba doći do promjena, da postoji višak institucija, da postoji previše prostora za korupciju, te da takav Ustav ne služi na najbolji način interesima građana u Federaciji BiH. Razgovaraćemo i sa stručnjacima, predstavnicima akademske zajednice , nevladinim organizacijama- da oni dođu do nekih prijedloga kako reformisati Ustav. SAD neće davati svoje prijedlog. Mi želimo da građani Bosne i Hercegovine daju svoje prijedloge kako to uraditi, jer smatramo da je to najbolja osnova. Kada budemo imali te prijedloge od stručnjaka, onda ćemo se angažovati sa političkim liderima i tražiti njihovu podršku“, izjavio je ambasador SAD-a u BiH Mun.
Što se tiče mogućnosti promjene u odnosu političkih snaga u BiH nakon lokalnih izbora, analitičari su podijeljeni u komentarima. Nail Kurtić, politolog, smatra da nema mnogo izgleda da će se desiti promijena, insistirajući da se jasno razgraniče lokalni od opštih izbora.
„Nema razloga da očekujemo da se na osnovu lokalnih izbora dobije nova vladajuća većina, jer, ako imamo u vidu unutrašnje animozitete, ko s kim hoće a s kim neće, bojim se da ćemo još dvije godine voditi mrtvu trku, a to je ključni problem i to nije dobro. Takođe, nije dobro da stavljamo lokalne izbore u državni ili entitetski okvir , u okvir opštih izbora. Lokalne izbore su neke partije pokušale da podignu na državna ili generalna pitanja, koristeći slogane i programska opredjeljenja kako se na lokalnim izborima rješava sudbina BIH. To apolutno nije nije istina“, kaže Kurtić.
Analitičarka Svjetlana Marković očekuje da na narednim izborima u BiH neće biti kandidata koji ističu „mene u mojoj opštini znaju kao lopova, meni je nadimak važniji od imena“!
Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica su proglasile pobjedu, što je očigledno i prema nezvaničnim rezultatima Centralne izborne komisije.
Analitičar Enver Kazaz posebno analizira rezultate SDP-a , navodeći da je ova partija izgubila vlast u tradicionalno sdpovskim sredinama kao što su sarajevska opština Novi grad, Bihać, Vareš, navodeći da je su izgubili najmanje 100.000 glasova dok je Stranka demokratske akcije dobila 300.000 glasova.
Na pitanje šta su razlozi, Kakaz kaže: „SDP je napravio krizu u redovima partije, krizu u državi i to su glasači kaznili.“
Analitičar Mile Lasić smatra da bi predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija trebao podnijeti ostavku, a kada god do toga dođe to se mora pozdraviti, ako ne bude prekasno.
„To bi bio pokušaj ozdravljena socijaldemokartije, koja je bolesna i u Federaciji i u RS. Socijaldemokratija je potrebna BiH, ali ne „honekereovskog“ ili „neojakobinskog “ tipa, nego uistinu evropskog karaktera, koja razumije socijalna pitanja, koja ima kulturu uvažavanja – dakle jednu potpuno novu političku kulturu, a to nećemo dočekati s Lagumdžijom“, smatra profesor Mostarskog sveučilišta dr Mile Lasić.
Komentarišući savez SDP-a BiH i Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića Lasić kaže:“ Ima neke kosmičke pravde u tome da se koalicija, s jedne strane partije neostaljinističkog, a s druge strane, i tajkunskog koncepta, saveznicima razbija o glavu“.
Zlatko Lagumdžija, pak ističe da je SDP zadovoljan izbornim rezultatima. Od osam načelnika koliko su imali 2008 godine, sada su osvojili 11 načelničkih mandata.
"Mi smo svjesni činjenice da svaka vlast koja pokuša da krene u reformske korake, na sredini svog reformskog mandata ima najniži procenat popularnosti. Znamo da smo ove dvije godine pokušali da uđemo u srž problema u društvu, ekonomskih i socijalnih problema, i očigledno je da su gospoda iz SDA su odlučili da prave kampanju za lokalne izbore, da nas spriječavaju da ne vodimo reforme, koje su očigledno takve da će, prije svega, oni morati da se uklone s tog mjesta, jer njih nismo uspjeli da reformiramo. Mi želimo, koliko je moguće, već sutra da svi izabrani načelnici i vijećnici krenu raditi svoj posao".
SDA je osvojila 38 načelničkih mjesta i prema izbornim rezultatima najača je partija u zemlji. Bakir Izetbegović, potpredsjednik stranke i član Predsjedništva BiH, kaže:„Mislim da je SDA dobila oko 70 posto bošnjačkih načelničkih pozicija i općenito vijećnika na lokalnom nivou.To će se reflektirati u odnosu na sve nivoe vlasti u BiH i može biti od pomoći da konačno stabiliziramo stanje, da nastavimo unutarnju integraciju zemlje i put ka evroatalnskim integracijama“.
Adis Arapović, iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, ističe da su oponenti SDA napravili neke greške, dok je ova stranka povukla taktički dobre poteze, uglavnom na višim nivoima vlasti.
“Čini mi se da se SDA mnogo više potrudila da pristupi glasačima sa relevantnim predizbornim programima, sa konkretiziranim predizbornim obećanjima, to su neka empirijska istraživanja čak i potvrdila i naravno uslijedila je nagrada”, kaže Arapović.
HDZ u hrvatskom glasačkom tijelu je apsolutni pobjednik ovih izbora, iz svega se vidi da su Hrvati isključivo ostali uz HDZ BiH i HDZ 1990-.dok su se druge hrvatske stranke „negde izgubile“.
Analitičarka Tanja Topić smatra da je u RS došlo o do tektonskih poremećaja.
„SNSD je sam iznenađen neuspjehom, jer su planirali najmanje 45 načelničkih mjesta. Međutim, SDS je preuzeo veliki broj glasova posebno u istočnom dijelu BiH, što je sasvim sigurno fijasko Milorada Dodika. Pretpostavljam da će doći i do pada broja glasova i u skupštinama opština što se može predvidjeti i za naredne opšte izbore, i sve to govori da Dodik gubi moć. SDS se vratila na velika vrata, iako ni oni, ni ukupna opozicija nije ponudila ništa novo ni drugačije. Ali, uprkos tako slabašnoj opoziciji SNSD je izgubio veliki dio opština“, ističe Topić.
U Republici Srpskoj je posebno zanimljiva situacija u dvije opštine – u Foči i u Bijeljini, kao dva uporišta opozicije. Dosadašnji načelnik Foče, Zdravko Krsmanović, inače predsjednik Nove socijalističke partije, jedan je od najvećih protivnika Milorada Dodika izbore je izgubio od zajedničkog kandidata SNSD-a i SDS-a.
Krsmanović kaže: „Imali smo dvije velike partije zajedno protiv nas, to se nigdje nije dogodilo i, nažalost, uz nekoliko procenata više, uspjeli su pobijediti. Apsurdno je što stanovnici Foče, u prethodnim raspravama nisu podržavali projekte Vlade RS u elektroenergetskoj oblasti, ali su ipak glasali za SNSD. Biračko tijelo je prepolovljeno, a pobjedan naših protivnika tijesna“.
SNSD nije uspio osvojiti Bijeljinu pa će i u novom mandatu načelnik će biti kandidat SDS-a Mićo Mićić.
Zbog čega su za političke partije u RS Bijeljina i Foča tako bitna mjesta? Na to pitanje odgovara analitičar iz Banjaluke Vlado Simović:
„Bijeljina je vjerovatno ekonomski najzdravija lokalna zajednica u RS i tu snagu ne crpi iz administracije, nego iz realne privrede i realne trgovine koja se odvija na tom prostoru. Kontrola Bijeljine, uz Banjaluku, naprimjer, podrazumijeva kontrolu 40 – 50 odsto najznačajnijih ekonomskih tokova u entitetu. S druge strane, Foča ima ogroman energetski potencijal i najavljuje se izgradnja nekoliko novih hidroeletrana. A to je ideja SNSD- a, dok je njen glavni protivnik upravo Krsmanović, kao dosadašnji načelnik opštine. Eto, to su razlozi zbog kojih je SNSD želio preuzeti Foču – u čemu je uspio, kao i Bijeljinu, gdje mu to nije pošlo za rukom“.
Mun: Vrijeme za izlazak BiH iz ćorsokaka
Ambasador SAD u BiH Patrik Mun izjavio je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, kako se nada da će nakon završenih lokalnih izbora, bh. političari rješavati neka od ključnih pitanja koja stoje pred njima.
„Mislim da je ovo pravo vrijeme za bh. lidere da počnu rješavati pitanja koja se tiču, kako državnog nivoa vlasti, tako i Federacije BiH. Mi smo svjedoci da je u Federaciji BiH već duži period jedan politički ćorsokak, a sada je pravo vrijeme da sjednu i i da počnu rješavati pitanja koja će ovu zemlju odvesti dalje“, kazao je Mun.
Američki ambasador je obećao i pomoć svoje zemlje na rješavanju otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini, te potvrdio najave da SAD pokreću pitanje ustavnih promjena u Federaciji BiH.
„Ja sam već razgovarao sa svim političkim liderima o toj inicijativi da se reformiše Ustav Federacije BiH, a oni su se složili da treba doći do promjena, da postoji višak institucija, da postoji previše prostora za korupciju, te da takav Ustav ne služi na najbolji način interesima građana u Federaciji BiH. Razgovaraćemo i sa stručnjacima, predstavnicima akademske zajednice , nevladinim organizacijama- da oni dođu do nekih prijedloga kako reformisati Ustav. SAD neće davati svoje prijedlog. Mi želimo da građani Bosne i Hercegovine daju svoje prijedloge kako to uraditi, jer smatramo da je to najbolja osnova. Kada budemo imali te prijedloge od stručnjaka, onda ćemo se angažovati sa političkim liderima i tražiti njihovu podršku“, izjavio je ambasador SAD-a u BiH Mun.
Što se tiče mogućnosti promjene u odnosu političkih snaga u BiH nakon lokalnih izbora, analitičari su podijeljeni u komentarima. Nail Kurtić, politolog, smatra da nema mnogo izgleda da će se desiti promijena, insistirajući da se jasno razgraniče lokalni od opštih izbora.
„Nema razloga da očekujemo da se na osnovu lokalnih izbora dobije nova vladajuća većina, jer, ako imamo u vidu unutrašnje animozitete, ko s kim hoće a s kim neće, bojim se da ćemo još dvije godine voditi mrtvu trku, a to je ključni problem i to nije dobro. Takođe, nije dobro da stavljamo lokalne izbore u državni ili entitetski okvir , u okvir opštih izbora. Lokalne izbore su neke partije pokušale da podignu na državna ili generalna pitanja, koristeći slogane i programska opredjeljenja kako se na lokalnim izborima rješava sudbina BIH. To apolutno nije nije istina“, kaže Kurtić.
Analitičarka Svjetlana Marković očekuje da na narednim izborima u BiH neće biti kandidata koji ističu „mene u mojoj opštini znaju kao lopova, meni je nadimak važniji od imena“!