Dok ih je sa zida sale za sastanke posmatrao portret Vladimira Putina, čelnici Bileće i Republike Srpske razgovarali su sredinom juna o "trasi boljeg života" ove hercegovačke općine, koja godinama njeguje simbolične veze s Rusijom, a istovremeno koristi sredstva Evropske unije za razvojne projekte.
Lokalnu vlast Bileće posjetila je prije nekoliko dana delegacija vlasti entiteta RS, a sastanak u prostorijama općine najavljen je kao prilika za razgovor o osnaživanju privrede u tom mjestu sa desetak hiljada stanovnika, na jugoistoku Bosne i Hercegovine.
Domaćin je bio Dražen Dunđer, predsjednik lokalnog parlamenta, a okačen na zidu iza njegovih leđa dominirao je veliki portret ruskog predsjednika Vladimira Putina.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dunđer nije dao konkretan odgovor zašto se u općinskoj sali za sastanke nalazi Putinov portret i ko ga je postavio.
"Putina sigurno u srcu nosim. Kako da ne podržavam takvog čovjeka", kazao je Dunđer za RSE, kritizirajući odnos Evropske unije (EU) prema zemljama Zapadnog Balkana, uz tvrdnju da je "unijela zlo među narodima".
Dunđer, iz koalicije Ujedinjena Srpska i Srpska radikalna stranka, izabran je krajem maja u skupštinsko rukovodstvo u Bileći.
On se proteklih godina isticao se po kontroverznim javnim istupima, poput 2015., kada se u sali lokalne skupštine pojavio sa šajkačom na kojoj je kokarda.
Dunđer je tada na reverima imao bedževe sa likovima Putina i Vojislava Šešelja, ultradesničarkog osnivača Srpske radikalne stranke koji je 2018. u Hagu osuđen na deset godina zatvora zbog ratnih zločina.
Veze s Rusijom
Bileća se proteklih godina isticala među gradovima u entietu RS po simboličnim vezama s Rusijom, kroz organizaciju događaja posvećenih ruskim volonterima, suradnji s ruskim organizacijama i aktivnostima koje podržavaju ruski dužnosnici.
Prema javno dostupnim podacima, nije bilo značajnijih ruskih investicija u tom mjestu, dok su istovremeno realizirani evropski projekti vrijedni oko 1,5 miliona eura, pokazuju javno dostupni podaci EU.
Adnan Kapo, direktor Insituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), smatra da da isticanje Putinovog portreta u Bileći nije pitanje samo lokalne zajednice, nego mora biti promatrano u okviru odmjeravanja suparničkih geopolitičkih sila na Balkanu, a posebno u BiH.
"U ovom slučaju snaga kolektivnog Zapada, dakle Sjedinjenih Država, Evropske unije i NATO-a i njihovih interesa, te Rusije koja projektuje moć na svoj način. I ta Putinova slika u Bileći predstavlja odraz tih odnosa i dubljih odmjeravanja na prostoru Balkana kao jedne od kritičnih geopolitičkih tačaka u svijetu", kazao je.
BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. formalno pridružila sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji, ali one nikada nisu primijenjene zbog protivljenja predstavnika vlasti iz RS.
Putin nije smetnja
Načelnik Bileće Miodrag Parežanin, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pod vodstvom Milorada Dodika, nije bio zainteresiran za razgovor o Putinovom portretu u insituciji lokalne vlasti i za RSE je kratko kazao da su to pitanja za predsjednika Skupštine opštine.
Na sastanku je sudjelovao i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne Skupštine RS, koji je za RSE kazao da ne vidi ništa sporno u Putinovom portretu.
"Ne uređujem kancelarije po Bileći i ne određujem ko će staviti koju sliku. Zam da nije ni zabrenjeno. Nije uobičajeno, ali možda bih primijetio da je bila Hitlerova slika na zidu, jer to je zabranjeno. U Bileći sam bio povodom programa čuvanja i spašavanja malih opština", kazao je Stevandić.
Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je 2023. nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina, kojeg sumnjiči za ratne zločine, uključujući i nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju. Time je postao treći šef države protiv koga taj sud podnosi optužbu dok je još na vlasti.
Tokom četverogodišnje invazije na Ukrajinu, politički vrh entiteta RS intenzivirao je kontakte s Moskvom, a Dodik, bivši predsjednik RS i lider vladajuće stranke u tom entitetu, jedan je od rijetkih evropskih zvaničnika koji nastavio sastajati s Putinom.
Dodik i Putin sastali su se od februara 2022. ukupno deset puta, a svi susreti održani su u Rusiji. Politički kontakti održavali su se i kroz službene i parlamentarne delegacije iz entiteta RS koje su posjećivale Rusiju.
Ruski simboli, evropski novac
U javno dostupnim podacima nema tragova o većim ruskim ulaganjima u Bileću. Jedno od njih je ono od Ruske humanitarne misije koja je 2018. financirala postavljanje solarnih panela na zgradu doma zdravlja.
Istovremeno, u Bileći su posljednjih godina provedeni projekti EU, vrijedni oko 1,5 miliona eura, a odnose se uglavnom na upravljanje vodama, prekograničnu suradnju i podršku civilnom društvu.
No, ti iznosi nisu potpuni, jer se dio pomoći EU provodi kroz regionalne projekte koji obuhvaćaju više lokalnih zajednica, bez precizne podjele po općinama.
Iz Delegacije EU nisu odgovorili na upit RSE o tačnom iznosu sredstava kojje je EU od 2020. usmjerila u Bileću te o ulozi lokalne vlasti u njihovoj provedbi.
Dunđer pak za RSE kaže da ne vidi ništa sporno u korištenju novca iz evropskih fondova, uz istovremeno isticanje bliskosti s Rusijom.
Također, nije mogao navesti konkretne projekte koje je Rusija financirala u toj općini.
"Ako nema, biće. Znači mi bismo sad morali ako nam daju neke fondove zaboraviti ko nam je majka, ko nam je otac, ko nam je brat, ko nam je sestra. Rusije je za svakog pravoslavca majčica. Srbija nam je majka", kazao je.
Isticanje Putinovog portreta u općinskim prostorijama nije izoliran slučaj ruskog prisustva u toj lokalnoj zajednici.
U tom mjestu su održavane manifestacije u čast Donskog kadetskog korpusa, koji je uspostavljen u carskoj Rusiji u 18. stoljeću, a prije nekoliko godina Bileća je bila domaćin manifestacije "Čečenija Fest", koja je privukla pažnju zbog promotivnih materijala u kojima je centralno mjesto imao Ramzan Kadirov, lider Čečenske Republike u sastavu Rusije.
Na bilećkom groblju nalazi se i spomenik Sergeju Velimiroviču Malešku, koji je kao ruski dobrovoljac, u redovima Vojske RS, učestvovao u ratu 90-ih godina u Bosni i Hercegovini.
Kapo kaže da su politike, koje rade na promociji ruskih interesa u BiH, jake koliko im "kolektivni Zapad dozvoli prostora za projekciju te moći i stvaranje percepcije o snazi Rusije".
"To rade lokalne politike iz vlastitih interesa čak i kad to Rusija od njih ne traži", kazao je.
Istaknuo je da takve pojave BiH ne može zaustaviti sa sistemom i instrumentima koji su joj na raspolaganju.
"Ali, znamo da u BiH EU i generalno međunarodna zajednica imaju ogroman uticaj kroz razne mehanizme. Na kraju krajeva kroz fondove koje dobija između ostalog i Bileća. Dakle, imaju mehanizme da ozbiljnije projektuju svoju moć i ozbiljnije shvate suparničke geopolitčke utjecaje u BiH. Dakle, postavlja se pitanje šta EU radi po tom pitanju. EU i dalje šalje novac, u ovom slučaju i Bileći", naglasio je.
Kapo je istaknuo da su iz EU izostale ozbiljnije diplomatske reakcije i kada je riječ o brojnim posjetama Rusiji zvaničnika entiteta RS. Lokalne politike koriste prazan prostor, a odobravanje Evrope šalje poruku da tu nema ništa sporno.
"Čak i kad su SAD i Velika Britanija ranije uvele sankcije Miloradu Dodiku, EU je tolerirala njegovu politiku i to ima refleksiju. U međunarodnim odnosima postoje mehanizmi. Zašto bi neko zaustavljao svoje ponašanje i politiku na lokalnom nivu, kada nema nikakve posljedice", naglasio je.
Evropski parlament usvojio je 17. juna rezoluciju posvećenu BiH u kojoj je, među ostalim, osudio suradnja vlasti RS sa ruskim zvaničnicima i subjektima pod međunarodnim sankcijama.
Upozoreno je da takvi odnosi predstavljaju rizik za sigurnost i stabilnost BiH.
Prethodno su Američke obavještajne agencije, u martu upozorile da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija i vanjskih utjecaja, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije.
U izvještaju "Annual Threat Assessment 2026", koji objavljuje Ured direktora nacionalne obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država, istaknuto je da je rat u Ukrajini produbio podjele između Zapada i Moskve, što se reflektira i na Balkan.
Zapadne zemlje posljednjih godina nisu imale ujednačen pristup prema vlastima RS.
Dok su Sjedinjene Američke Države od 2017. godine uvodile, a kasnije i proširivale sankcije Dodiku i njegovim suradnicima, zbog podrivanja ustavnog poretka BiH, u EU nije bilo konsenzusa o uvođenju restriktivnih mjera.