Vijeće ministara BiH osnovalo je Vijeće za nauku na državnom nivou. Biće to savjetodavno i stručno tijelo koje bi trebalo da doprinese uspješnijem korištenju kapaciteta kojih u oblasti nauke BiH već ima. Međutim, pitanje je kojim novcem - jer je jedva 10 miliona KM, koliko za nauku izdvajaju entiteti i država, malo u usporedbi sa stotinama miliona koje za nauku izdvajaju susjedne zemlje.
BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema državno ministrastvo za istraživanje, nauku i tehnologiju. Međutim, kako bi iole sačuvalo dignitet naučne djelatnosti i naučnih radnika, Vijeće ministara BiH formiralo je Vijeće ili Savjet za nauku. Ovo savjetodavno tijelo je pri državnom Ministarstvu civilnih poslova, kaže predsjednik Vijeća, prof.dr. Nikola Mojović:
„Nadležnosti Savjeta za nauku su uglavnom propisane zakonom. Recimo, to je stvaranje mogućnosti za intenzivni i usklađeni razvoj nauke i tehnologije, stvaranje uslova za podsticanje naučnoistraživačkog rada koji je u funkciji tehnološkog, inovacionog i ukupnog društevo-ekonomskog razvoja.“
Šaćir Filandra, arhiv, foto; Midhat PoturovićČlan Vijeća, profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Šaćir Filandra kaže kako je želja svih da vrati nauci mjesto koje joj pripada u društvu:
„Ono što je do sada definirano zajednički jeste da je želja svih pojedinačnih članova Savjeta i Savjeta kao grupe da se u našem društvu, bez obzira na sve njegove heterogenosti, pokuša povratiti dignitet nauke, naučnih radnika i, zapravo, dignitet jednog duha argumentovanog, odnosno osnovanog razgovora i uređenja društva.“
Vijeće nema ovlasti
Vijeće za nauku BiH je savjetodavno i stručno tijelo koje bi trebalo da doprinese uspješnijem korištenju kapaciteta koje BiH ima u oblasti nauke. Dekan Mašinskog fakulteta u Sarajevu Ejub Džaferović ističe kako se bez naučnoistraživačkih instituta niko ozbiljan ne može baviti naukom:
„Mi nemamo te kapacitete koje smo imali prije rata. To treba razviti, to treba osposobiti, uspostaviti. Imamo dobre potencijale, prije svega kadrovske, imamo nešto infrastrukturnih kapacita. Ja podržavam ovaj potez ako bude išao u tom pravcu.“
Profesorica Lamija Tanović kaže da je bolje imati nešto nego ništa:
Božidar Matić, arhiv„Ako već nemamo ministarstvo, nije loše da imamo makar takvo tijelo - ukoliko njegov mandat i ljudi koji budu u tom Savjetu, ili koji jesu u tom Savjetu, budu znali da odrade tu savjetodavnu ulogu.“
Davanje stručnih preporuka i mišljenja sa ciljem razvoja nauke i tehnologije u BiH jedina je funkcija Vijeća. Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić ističe da Vijeće ne može doprinjeti razvoju nauke, jer nema nikavih ovlasti:
„Svako ko samo savjetuje, a nema nikakvu izvršnu funkciju, u velikoj je opasnosti da ostane u zraku. I s te tačke gledišta vidi se, ako iščitate zadatke koje ima taj savjet, da on predlaže ministarstvu. Drugim riječima, Ministarstvo, a to znači činovnici, administracija je ostavila sebi izvršne i odlučujuće upravljačke funkcije.“
Izdvajanja za nauku i razvoj tehnologija u BiH, nažalost, mjeri se u promilima. Primjera radi, bruto i neto plata u BiH su veće nego u Bugarskoj, ali su izdvajanja za nauku po stanovniku pet puta manja. Ukupna izdvajanja za nauku svih nivoa vlasti u BiH ne prelaze 10 miliona KM, a toliko otprilike iznosi budžet jednog evropskog naučnoistraživačkog projekta. Slijedeći korak trebao bi biti osnivanje fonda za nauku, kaže ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović:
„Mislim da ovaj fond za razvoj nauke je mnogo važniji od bilo kog drugog fonda, jer ako tu ne budemo uradili korak naprijed, onda ne možemo očekivati da budemo paralelno sa svijetom.“
BiH se ne može porediti ni sa susjedima. Vlada Republike Srbije će u narednih pet godina u ove svrhe izdvojiti 800 miliona eura, a Hrvatska oko 11 miliona kuna. Evropska unija od zemalja u tranziciji traži da izdvajanja za nauku iznose 1 odsto od ukupnog brutu društvenog proizvoda. Visokorazvijene države zarađuju na visokoj tehnologiji, odnosno prodaju pamet. Krajnje je vrijeme da i BiH krene tim putem.
BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema državno ministrastvo za istraživanje, nauku i tehnologiju. Međutim, kako bi iole sačuvalo dignitet naučne djelatnosti i naučnih radnika, Vijeće ministara BiH formiralo je Vijeće ili Savjet za nauku. Ovo savjetodavno tijelo je pri državnom Ministarstvu civilnih poslova, kaže predsjednik Vijeća, prof.dr. Nikola Mojović:
„Nadležnosti Savjeta za nauku su uglavnom propisane zakonom. Recimo, to je stvaranje mogućnosti za intenzivni i usklađeni razvoj nauke i tehnologije, stvaranje uslova za podsticanje naučnoistraživačkog rada koji je u funkciji tehnološkog, inovacionog i ukupnog društevo-ekonomskog razvoja.“
„Ono što je do sada definirano zajednički jeste da je želja svih pojedinačnih članova Savjeta i Savjeta kao grupe da se u našem društvu, bez obzira na sve njegove heterogenosti, pokuša povratiti dignitet nauke, naučnih radnika i, zapravo, dignitet jednog duha argumentovanog, odnosno osnovanog razgovora i uređenja društva.“
Vijeće nema ovlasti
Vijeće za nauku BiH je savjetodavno i stručno tijelo koje bi trebalo da doprinese uspješnijem korištenju kapaciteta koje BiH ima u oblasti nauke. Dekan Mašinskog fakulteta u Sarajevu Ejub Džaferović ističe kako se bez naučnoistraživačkih instituta niko ozbiljan ne može baviti naukom:
„Mi nemamo te kapacitete koje smo imali prije rata. To treba razviti, to treba osposobiti, uspostaviti. Imamo dobre potencijale, prije svega kadrovske, imamo nešto infrastrukturnih kapacita. Ja podržavam ovaj potez ako bude išao u tom pravcu.“
Profesorica Lamija Tanović kaže da je bolje imati nešto nego ništa:
Davanje stručnih preporuka i mišljenja sa ciljem razvoja nauke i tehnologije u BiH jedina je funkcija Vijeća. Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić ističe da Vijeće ne može doprinjeti razvoju nauke, jer nema nikavih ovlasti:
„Svako ko samo savjetuje, a nema nikakvu izvršnu funkciju, u velikoj je opasnosti da ostane u zraku. I s te tačke gledišta vidi se, ako iščitate zadatke koje ima taj savjet, da on predlaže ministarstvu. Drugim riječima, Ministarstvo, a to znači činovnici, administracija je ostavila sebi izvršne i odlučujuće upravljačke funkcije.“
Izdvajanja za nauku i razvoj tehnologija u BiH, nažalost, mjeri se u promilima. Primjera radi, bruto i neto plata u BiH su veće nego u Bugarskoj, ali su izdvajanja za nauku po stanovniku pet puta manja. Ukupna izdvajanja za nauku svih nivoa vlasti u BiH ne prelaze 10 miliona KM, a toliko otprilike iznosi budžet jednog evropskog naučnoistraživačkog projekta. Slijedeći korak trebao bi biti osnivanje fonda za nauku, kaže ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović:
„Mislim da ovaj fond za razvoj nauke je mnogo važniji od bilo kog drugog fonda, jer ako tu ne budemo uradili korak naprijed, onda ne možemo očekivati da budemo paralelno sa svijetom.“
BiH se ne može porediti ni sa susjedima. Vlada Republike Srbije će u narednih pet godina u ove svrhe izdvojiti 800 miliona eura, a Hrvatska oko 11 miliona kuna. Evropska unija od zemalja u tranziciji traži da izdvajanja za nauku iznose 1 odsto od ukupnog brutu društvenog proizvoda. Visokorazvijene države zarađuju na visokoj tehnologiji, odnosno prodaju pamet. Krajnje je vrijeme da i BiH krene tim putem.