„Ja živim, žalosno je reći, otac me, 82 godine ima, hrani - i mene i moju porodicu. Jedem mrtvog brata - dobija on penziju na brata, šehidsku, i ima svoju minimalnu penziju, i on meni daje taj jedan dio. To je žalosno.“
„U ratu smo živjeli bolje nego sad. U ratu smo dobivali humanitarnu pomoć, padalo je iz neba. A ovo sad je katastrofa.“
„Položaj radnika u BiH je jako, jako težak.“
Fadil, Alija i Mustafa samo su neki od bosanskohercegovačkih radnika koji su zbog kriminalne privatizacije firmi ostali bez plata. Nije im plaćeno penzijsko ni zdravstveno osiguranje. Samo na području Federacije BiH oko 60 firmi nije uplatilo doprinose za oko 45.000 radnika. Dug se procjenjuje na 250 miliona eura.
„Najčešće se dešava da onaj ko se javi da kupi neko državnopreduzeće ima druge ciljeve, a nema ciljeve da nastavi s tom proizvodnjom. Onda obeća se olako velika investicija koja se nikad ne realizuje. A ko trpi sve to? Trpe zaposleni koji godinama već nemaju penziono osiguranje, nemaju zdravstveno“, kaže ekonomski analitičar Boris Tihi.
Kako je moguće da preduzeća koja su privatizovana nisu izmirila dugovanja iako im je, zbog te obaveze u procesu privatizacije umanjena cijena preduzeća? Odgovor daje predsjednik Federalne Vlade Mustafa Mujezinović:
„Ima onih koji to nikada nisu uradili, pogotovo kada su to radili privatizacijski fondovi – jer tamo imate jednu amorfnu masu koja nikad ne može jednog feninga uložiti, niti hoće, nego samo čeka da na berzi zaradi.“
Najveći dužnici prema radnicima su nekadašnji privredni giganti - rudnici, Agrokomerc, Krivaja, Feroelektro, Energoinvest. Neke od ovih firmi više od deset godina ni feninga nisu uplatile za zdravstveno i penzijsko osiguranje radnika. Većina je ili u stečajnom procesu ili uopšte ne radi, kaže Zijad Krnjić, direktor Penzijsko-invalidskog osiguranja Federacije BiH.
„Mi tačnu evidenciju u finanskoj ne možemo imati iz razloga što iznos obaveza za PIO, kao i za ostale doprinose, se utvrđuje na osnovu stvarno isplaćene plate, a mi dok nam firme ne dostave tzv. obrazac M4 ne možemo znati koliko su stvarno isplaćene plate“, navodi Krnjić.
Ni penzije, ni zdravstvenog
Zbog neuplaćivanja doprinosa veliki broj radnika u Bosni i Hercegovini se ne može penzionisati, niti može da se liječi, kaže predsjednik Sindikata BiH Ismet Bajramović:
„Posebno su istaknuti industrija - to su tekstilci, metalci, građevinci, drvna industrija, ima i hemije“, navodi Bajramović.
Upravna zgrada Energoinvesta u Sarajevu, foto: Midhat PoturovićFederacija BiH krajem prošle godine dobila je dio „iračkog duga“ u vrijednosti od oko 43 miliona dolara. Federalna Vlada je odlučila da rasporedi taj novac i time riješi problem doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje.
U utorak je donesena i odluka na koji način će biti raspoređena sredstva, pojašnjava premijer Mustafa Mujezinović:
„Vlada je donijela odluku da se i sredstva koja su do sada raspoređena privrednim društvima knjiže kao nerspoređena sredstva do donošenja odluka privrednih društava o prihvatanju ovih sredstava kao dokapitalizacije kompanija tamo gdje je Vlada većinski vlasnik. Tamo gdje Federacija, odnosno Vlada upravlja manjim dijelom, tamo će se morati takve odluke od strane privrednih društava donijeti unaprijed kako bi se povezao staž radnicima iz perioda dok su kompanije bile u državnom vlasništvu, jer u ovom trenutku to su obaveze privrednih društava.“
Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj Sindikat je sa Vladom i poslodavcima potpisao socijalni program za zbrinjavanje radnika koji su u procesu privatizacije, stečaja ili likvidacije ostali bez posla, kaže Danko Ružičić, član Predsjedništva Sindikata tog bh. entiteta.
„Na osnovu tog socijalnog programa je u RS uplaćeno penziono-invalidsko osiguranje i osiguranje u vidu nezaposlenosti za otprilike 45.000 radnika koji su ostali bez posla procesom stečaja njihovih kompanija. I da nije bilo tog programa, za koji je izdvojeno najmanje 135 miliona maraka - i to kontinuirano od 2005. godine naovamo svake godine u budžetu je bila određena stavka namijenjena za socijalno zbrinjavanje radnika - mnogi radnici bi ostali nepovezanog staža penziono-invalidskog“, kaže Ružičić.
Radnici nekadašnjih privrednih giganata, koji su u procesu privatizacije ostali bez penzijskog i zdravstvenog osiguranja, nisu jedini u Bosni i Hercegovini koji muku muče da im budu uplaćeni doprinosi.
Iako ne postoje precizni podaci, procjene su da vlasnici na desetine malih i srednjih preduzeća ne uplaćuju penzijsko i zdravstveno osiguranje. Zbog činjenice da je posao teško naći, radnici pristaju na sve uslove, pa i te da se ne mogu liječiti jer im nije ovjerena zdravstvena knjižica.
I dok u poreznim upravama tvrde kako inspekcije rade svoj posao, ali da tužilaštva ne podižu optužnice za neplaćanje poreza, javna je tajna kako inspektori ne ulaze u objekte „poznatijih“ vlasnika.
„U ratu smo živjeli bolje nego sad. U ratu smo dobivali humanitarnu pomoć, padalo je iz neba. A ovo sad je katastrofa.“
„Položaj radnika u BiH je jako, jako težak.“
Fadil, Alija i Mustafa samo su neki od bosanskohercegovačkih radnika koji su zbog kriminalne privatizacije firmi ostali bez plata. Nije im plaćeno penzijsko ni zdravstveno osiguranje. Samo na području Federacije BiH oko 60 firmi nije uplatilo doprinose za oko 45.000 radnika. Dug se procjenjuje na 250 miliona eura.
„Najčešće se dešava da onaj ko se javi da kupi neko državno
Samo na području Federacije BiH oko 60 firmi nije uplatilo doprinose za oko 45.000 radnika. Dug se procjenjuje na 250 miliona eura.
Kako je moguće da preduzeća koja su privatizovana nisu izmirila dugovanja iako im je, zbog te obaveze u procesu privatizacije umanjena cijena preduzeća? Odgovor daje predsjednik Federalne Vlade Mustafa Mujezinović:
„Ima onih koji to nikada nisu uradili, pogotovo kada su to radili privatizacijski fondovi – jer tamo imate jednu amorfnu masu koja nikad ne može jednog feninga uložiti, niti hoće, nego samo čeka da na berzi zaradi.“
Najveći dužnici prema radnicima su nekadašnji privredni giganti - rudnici, Agrokomerc, Krivaja, Feroelektro, Energoinvest. Neke od ovih firmi više od deset godina ni feninga nisu uplatile za zdravstveno i penzijsko osiguranje radnika. Većina je ili u stečajnom procesu ili uopšte ne radi, kaže Zijad Krnjić, direktor Penzijsko-invalidskog osiguranja Federacije BiH.
„Mi tačnu evidenciju u finanskoj ne možemo imati iz razloga što iznos obaveza za PIO, kao i za ostale doprinose, se utvrđuje na osnovu stvarno isplaćene plate, a mi dok nam firme ne dostave tzv. obrazac M4 ne možemo znati koliko su stvarno isplaćene plate“, navodi Krnjić.
Ni penzije, ni zdravstvenog
Zbog neuplaćivanja doprinosa veliki broj radnika u Bosni i Hercegovini se ne može penzionisati, niti može da se liječi, kaže predsjednik Sindikata BiH Ismet Bajramović:
„Posebno su istaknuti industrija - to su tekstilci, metalci, građevinci, drvna industrija, ima i hemije“, navodi Bajramović.
U utorak je donesena i odluka na koji način će biti raspoređena sredstva, pojašnjava premijer Mustafa Mujezinović:
„Vlada je donijela odluku da se i sredstva koja su do sada raspoređena privrednim društvima knjiže kao nerspoređena sredstva do donošenja odluka privrednih društava o prihvatanju ovih sredstava kao dokapitalizacije kompanija tamo gdje je Vlada većinski vlasnik. Tamo gdje Federacija, odnosno Vlada upravlja manjim dijelom, tamo će se morati takve odluke od strane privrednih društava donijeti unaprijed kako bi se povezao staž radnicima iz perioda dok su kompanije bile u državnom vlasništvu, jer u ovom trenutku to su obaveze privrednih društava.“
Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj Sindikat je sa Vladom i poslodavcima potpisao socijalni program za zbrinjavanje radn
Za razliku od Federacije BiH, u RS Sindikat je sa Vladom i poslodavcima potpisao socijalni program za zbrinjavanje radnika koji su u procesu privatizacije, stečaja ili likvidacije ostali bez posla
„Na osnovu tog socijalnog programa je u RS uplaćeno penziono-invalidsko osiguranje i osiguranje u vidu nezaposlenosti za otprilike 45.000 radnika koji su ostali bez posla procesom stečaja njihovih kompanija. I da nije bilo tog programa, za koji je izdvojeno najmanje 135 miliona maraka - i to kontinuirano od 2005. godine naovamo svake godine u budžetu je bila određena stavka namijenjena za socijalno zbrinjavanje radnika - mnogi radnici bi ostali nepovezanog staža penziono-invalidskog“, kaže Ružičić.
Radnici nekadašnjih privrednih giganata, koji su u procesu privatizacije ostali bez penzijskog i zdravstvenog osiguranja, nisu jedini u Bosni i Hercegovini koji muku muče da im budu uplaćeni doprinosi.
Iako ne postoje precizni podaci, procjene su da vlasnici na desetine malih i srednjih preduzeća ne uplaćuju penzijsko i zdravstveno osiguranje. Zbog činjenice da je posao teško naći, radnici pristaju na sve uslove, pa i te da se ne mogu liječiti jer im nije ovjerena zdravstvena knjižica.
I dok u poreznim upravama tvrde kako inspekcije rade svoj posao, ali da tužilaštva ne podižu optužnice za neplaćanje poreza, javna je tajna kako inspektori ne ulaze u objekte „poznatijih“ vlasnika.
