Ništa od popisa stanovništva 2011. godine

Već godinama u BiH traju politička ubjeđivanja o tome da li se može izvršiti popis stanovništva, ukoliko nije u potpunosti ostvaren Anex 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno nisu se vratile sve izbjeglice i raseljeni koji to žele. Nakon što je postignuta načelna saglasnost da "popisa ipak bude", i to 2011. godine kao i u zemljama EU, predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić je izjavio da će ministri u Vijeću ministara i poslanici u Parlamentu BiH glasati protiv Zakona o popisu stanovništva. Tako će biti uzvraćen udarac predstavnicima srpskog naroda u vlasti, koji su glasali protiv Strategije za konačno dovršenje procesa povratka. Inače, posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je 1991. godine, i od tada se u mnogome promijenila demografska i svaka druga slika o ovoj zemlji.

Popis i povratak su međusobno uvjetovani

Sulejman Tihić

Dugo čekani popis stanovništva u BiH možda neće biti održan 2011. godine kako je to planirano. Stranka demokratske akcije najavila je da će u državnom Parlamentu blokirati donošenje zakona koji bi omogućio organizovanje popisa. Ovaj zakon neće podržati ni ministri i poslanici Stranke za BiH. Predsjednik SDA Sulejman Tihić kao razlog za takvu odluku navodi to što delegati Srbi u Domu naroda nisu podržali Revidiranu strategiju povratka. Tihić podsjeća da je Prudskim dogovorom bio prihvaćen popis stanovništva uz uslov da se ubrza povratak izbjeglih i raseljenih, te da se za taj proces osiguraju dodatna novčana sredstva:

„Nakon tog dogovora kojeg smo mi postigli, prvo Vijeće ministara ništa nije učinilo u pravcu izrade programa, nije ništa učinilo kad je u pitanju osiguranje nekog povoljnog kredita i, na kraju, evo šta se desilo neki dan u Domu naroda BiH – Revidirana strategija povratka – poslanici SNSD-a su to zaustavili i ta Strategija je pala. Znači da SNSD, ovi iz Republike Srpske, odustaju od dogovora koji se tiče povratka, čim odustaju od dogovora koji se tiče poticaja povratku. Normalno, nema više ni razgovora o popisu stanovništva, jer su te dvije stvari međusobno uvjetovane.“

"Zar je samo Srbima stalo do popisa?"

Blokiranje popisa stanovništva zbog toga što su srpski delegati glasali protiv strategije o povratku, za Dušanku Majkić iz SNSD-a je neopravdano:

„SDA je time poslala poruku koja kaže: ako tražite da budete ravnopravni, o nećete biti ravnopravni, jer u tom slučaju ćemo glasati protiv nečeg drugog, do čega je vama stalo. Pa nije valjda da je u BiH samo Srbima stalo da se napravi popis, nije valjda da je samo Srbima stalo do strategije koja treba da obuhvati i povratak, i kompenzaciju, i pravičnu nadoknadu. Ja bih voljela kad bi počeli na te stvari da gledamo kao na stvari koje su od interesa za sva tri naroda.“

Popis stanovništva u BiH je apsolutno potreban, s obzirom da je bez podataka koje on nosi nemoguće bilo kakvo racionalno planiranje, kaže profesor Šaćir Filandra. Nažalost, to pitanje je u BiH politizirano, dodaje Filandra:

„Politizacija tog pitanja prijeti da pravu svrhu popisa zapravo dovede u pitanje i da se on izvodi u nekom obliku koji nije cjelovit. Ja osobno, bez obzira na sva politička dešavanja, smatram da bi popis trebao biti cjelovit, sa svim, znači i sa onim etno-kulturnim obilježjima, koja mnoge bošnjačke stranke nastoje da izbjegnu. Smatram da ne bi bilo nikakve štete da ide popis sa svim etno-kulturnim obilježjima: nacija, jezik, religija. Da bude cjelovit i potpun, kao u svim demokratskim evropskim društvima.“

"Ne želimo legalizovati etničko čišćenje"

U isto vrijeme, iz Stranke za BiH saopšteno je da je neprihvatljiv popis stanovništva koji će da sadrži obavezu nacionalnog izjašnjavanja građana. Smatraju takođe da je odbacivanje stretegije povratka ili opstrukcija njenog usvajanja kršenje ljudskih prava. Suprotno tome, Ivo Miro Jović, iz kluba hrvatskih delegata u Domu naroda, poručuje da je bilo kakva blokada razvoja BiH nedopustiva:

„Ne možemo, niti smijemo blokirati daljnji razvoj BiH i da smo izvan suvremenih tijekova koji su u drugim zemljama. Mislim da ne treba puno pameti i vidjeti da je to

Ustav je na snazi i primjenjuje se popis stanovništva 1991. godine dok se ne uradi novi popis stanovništva. Mi ne želimo da legalizujemo na ovaj način etničko čišćenje.

kočenje razvoja BiH. Ima puno načina za dogovor i napraviti ono što nam je učiniti – a to je izvrštiti popis 2011. godine, tako da SDA i Stranka za BiH, ili bilo tko drugi, nema pravo kočiti Bosnu i Hercegovinu u tom njenom razvoju.“

U SNSD-u smatraju da najava blokade popisa stanovništva u BiH predstavlja direktno kršenje Ustava. Predsjednik SDA – Sulejman Tihić odgovara:

„Ustav je na snazi i primjenjuje se popis stanovništva 1991. godine dok se ne uradi novi popis stanovništva. Mi ne želimo da legalizujemo na ovaj način etničko čišćenje. Željeli smo da damo svoj doprinos da se napravi jedan snažan poticaj povratku i da onda uradimo i popis stanovništva. Međutim, iz RS – oni hoće popis stanovništva, hoće da se legalizuje etničko čišćenje, a ne žele povratak. Mi nećemo moći glasati za taj zakon. Evo, i visoki predstavnik, ovom zadnjom odlukom je rekao ko se antidejtonski ponaša.“

SDA i Stranka za BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH ukupno imaju 17 poslanika i bez njihove podrške nijedan zakon ne može biti usvojen. U Vijeću ministara BiH svi ministri iz bošnjačkog naroda su pripadnici ove dvije stranke. Odluke i zakone, koji idu u Parlament, Vijeće ministara donosi prostom većinom, odnosno glasovima većine prisutnih ministara.