Nakon što su Socijaldemokratska partija (SDP), Stranka demokratske akcija (SDA), Narodna stranka Radom za boljitak i Hrvatska stranka prava (HSP) predstavili platformu, odnosno programske ciljeve u naredne četiri godine u Federaciji BiH i BiH, reagovale su obje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), tvrdeći kako taj dokument ignoriše volju hrvatskog biračkog tijela u toj državi, jer nije dobio „zeleno svjetlo“ te dvije stranke.
To je povod zbog kojeg je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, sazvao sastanak u srijedu u Mostaru na koji je pozvao Milorada Dodika, Mladena Bosića - koalicione partnere na državnom nivou iz Republike Srpske, te Božu Ljubića, predsjednika HDZ 1990.
Istovremeno, još ranije za isti dan je zakazana i sjednica Parlamenta BiH na kojoj bi trebalo da se izabere novo rukovodstvo Doma.
Kako je u Bosni i Hercegovini neizvjesnost u svakom smislu te riječi prisutna, u ovom trenutku ne može se prognozirati šta će u srijedu od dva najavljena događaja biti otkazano - mostarski susret Dragana Čovića, Milorada Dodika, Bože Ljubića i Mladena Bosića ili sjednica Parlamenta BiH, na kojoj bi trebalo da bude izabrano novo rukovodstvo.
Zahtjev za odlaganje sjednice uputile su tri stranke, sve tri pozvane u Mostar, a prema poslovniku da bi sjednica i bila otkazana, to moraju tražiti više od 22 poslanika.
Solomonsko rješenje nudi Adnan Bašić, privremeni predsjedavajući državnog parlamenta:
„U srijedu moramo nastaviti rad konstituirajuće sjednice, a najvjerovatnije izlaz iz svega toga će biti da će se prolongirati termin narednog nastavka sjednice.“
Organizator sastanka u Mostaru je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, a kao odgovor na predstavljanje platforme koju su potpisale SDP, SDA, HSP i Stranka Radom za boljitak. Njome se, podsjetimo, nude rješenja za ustavna pitanja, evropske integracije, ekonomsko stanje, kako na području Federacije, tako i na državnom nivou.
„Mi sad idemo sa jednom potpuno novom inicijativom da okupimo jedan broj stranaka koje imaju mnogo veću paralamentarnu većinu nego što je ova i da jednostavno pokažemo što je pravi put za BiH“, kaže Dragan Čović.
Druga alijansa
Zvonko Jurišić, Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija i Mladen Ivanković na sastanku u Sarajevu, decembar 2010Čovićev potpredsjednik Marinko Čavara za naš radio kaže kako bi se na sastanku u srijedu trebalo raspravljati o formiranju vlasti stranaka koje čine konstitutivne narode.
Na pitanje znači li to da je HDZ-ov program drugačiji od platforme četiri političke partije, odgovara:
„Ne radi se o različitim programskim načelima, nego se radi o želji da se potpuno upravlja procesima u Federaciji, o želji da se ponudi jedna druga alijansa, koju mnogi naslućuju, da bi se realizirali rani ciljevi fundamentalista i nekih drugih koji nisu to uspjeli u ratu. Pokušavaju to u miru.“
U HDZ 1990 nemaju tako optužujuće riječi upućene SDP-u, SDA, HSP-u i Stranci Radom za boljitak. Potpredsjednik te stranke Martin Raguž kaže kako će se o svemu odrediti u četvrtak na Glavnom odboru, kao i da se njihova komunikacija nastavlja sa strankama u Sarajevu i Banjoj Luci.
„Koncenzus, razgovor, dijalog, argumenti, popuštanje svih - i fokus na prioritete, a ne da sada određujemo ko je podoban, ko nije“, navodi Raguž.
Inače, HDZ 1990 uoči izbora bio je dio koalicije u kojoj je bio i HSP, potpisnik SDP-ove platforme, a nakon izbora Božo Ljubić se okrenuo dojučerašnjem ljutom protivniku Draganu Čoviću, sa kojim je dogovorio zajednički nastup na federalnom i državnom nivou.
HDZ-ovska ljubav mogla bi uskoro pući, posebno nakon izbora Vilima Primorca, kadra HDZ BiH, za predsjednika Uprave HT Mostar. U HDZ 1990 traže da se HDZ očituje o tom imenovanju u svjetlu sporazuma o zajedničkom postizbornom djelovanju.
„Ono što mi, inače, želimo u svom djelovanju nametnuti kao model jeste da se zakoni moraju poštovati“, kaže portparol Veso Vegar.
Hoće li imenovanje Primorca zaoštriti odnose dva HDZ-a i time potaknuti HDZ 1990 da se prikloni SDP-ovoj platformi, znaće se uskoro.
Ko ima legitimitet
Istovremeno, ono što konstantno potenciraju te dvije stranke sa hrvatskim predznakom je kako HSP i Stranka Radom za boljitak nemaju legitimitet hrvatskog naroda u BiH. Na tu tvrdnju visoki funkcioner Hrvatske stranke prava Petar Milić odgovara:
„Mi imamo znatno više preko 100.000 glasova. Ako oduzmemo stožernoj kriminalnoj organizaciji glasove Srba koje je dao Dodik u Federaciji BiH, oni su ispod 100.000 glasova.“
U SNSD-u ocjenjuju kako platforma koju su ponudile SDP, SDA, HSP i Stranka Radom za boljitak neće doprinijeti dogovoru na nivou BiH. O tome šta je sporno u ponuđenom dokumentu, Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a, kaže:
„Mi imamo svoje programske dokumente, imamo platformu o zajedničkom djelovanju sa SDS-om. Ukoliko se uopšte dođe do stepenice da se treba pregovarati s ovim stranakama koje su sad potpisale tu platformu, onda ćemo vidjetu šta je predmet razgovora.“
Na sastanak u Mostar pozvan je i lider Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić. Još ne zna da li će ići, s obzirom da sjednica državnog parlamenta nije odgođena. Bosić je, podsjetimo, sa Dodikom dogovorio koaliciju na državnom nivou, a kako kaže za naš radio, nema ništa protiv drugih koalicija.
„Pozivam sve političke faktore da sjednu za sto i da definišu šta je ostvarivo i šta je prihvatljivo za ostale partnere i da se na osnovu na osnovu toga napravi neka vlast koja bi imala funkciju u interesu građana BiH“, navodi Bosić.
Protekle četiri godine Bosna i Hercegovina, sa onima koji su bili na vlasti, nije se približila Evropi. Nade građana, ali i međunarodne zajednice, bile su uprte u novu vlast, čije formiranje će, po svemu sudeći, biti u 2011. Ako se budu i dalje prepucavali na način na koji to rade ovih dana, Evropska unija će od BiH biti udaljena kilometrima.
To je povod zbog kojeg je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, sazvao sastanak u srijedu u Mostaru na koji je pozvao Milorada Dodika, Mladena Bosića - koalicione partnere na državnom nivou iz Republike Srpske, te Božu Ljubića, predsjednika HDZ 1990.
Istovremeno, još ranije za isti dan je zakazana i sjednica Parlamenta BiH na kojoj bi trebalo da se izabere novo rukovodstvo Doma.
Kako je u Bosni i Hercegovini neizvjesnost u svakom smislu te riječi prisutna, u ovom trenutku ne može se prognozirati šta će u srijedu od dva najavljena događaja biti otkazano - mostarski susret Dragana Čovića, Milorada Dodika, Bože Ljubića i Mladena Bosića ili sjednica Parlamenta BiH, na kojoj bi trebalo da bude izabrano novo rukovodstvo.
Zahtjev za odlaganje sjednice uputile su tri stranke, sve tri pozvane u Mostar, a prema poslovniku da bi sjednica i bila otkazana, to moraju tražiti više od 22 poslanika.
Solomonsko rješenje nudi Adnan Bašić, privremeni predsjedavajući državnog parlamenta:
„U srijedu moramo nastaviti rad konstituirajuće sjednice, a najvjerovatnije izlaz iz svega toga će biti da će se prolongirati termin narednog nastavka sjednice.“
Organizator sastanka u Mostaru je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, a kao odgovor na predstavljanje platforme koju su potpisale SDP, SDA, HSP i Stranka Radom za boljitak. Njome se, podsjetimo, nude rješenja za ustavna pitanja, evropske integracije, ekonomsko stanje, kako na području Federacije, tako i na državnom nivou.
„Mi sad idemo sa jednom potpuno novom inicijativom da okupimo jedan broj stranaka koje imaju mnogo veću paralamentarnu većinu nego što je ova i da jednostavno pokažemo što je pravi put za BiH“, kaže Dragan Čović.
Druga alijansa
Na pitanje znači li to da je HDZ-ov program drugačiji od platforme četiri političke partije, odgovara:
„Ne radi se o različitim programskim načelima, nego se radi o želji da se potpuno upravlja procesima u Federaciji, o želji da se ponudi jedna druga alijansa, koju mnogi naslućuju, da bi se realizirali rani ciljevi fundamentalista i nekih drugih koji nisu to uspjeli u ratu. Pokušavaju to u miru.“
U HDZ 1990 nemaju tako optužujuće riječi upućene SDP-u, SDA, HSP-u i Stranci Radom za boljitak. Potpredsjednik te stranke Martin Raguž kaže kako će se o svemu odrediti u četvrtak na Glavnom odboru, kao i da se njihova komunikacija nastavlja sa strankama u Sarajevu i Banjoj Luci.
„Koncenzus, razgovor, dijalog, argumenti, popuštanje svih - i fokus na prioritete, a ne da sada određujemo ko je podoban, ko nije“, navodi Raguž.
Inače, HDZ 1990 uoči izbora bio je dio koalicije u kojoj je bio i HSP, potpisnik SDP-ove platforme, a nakon izbora Božo Ljubić se okrenuo dojučerašnjem ljutom protivniku Draganu Čoviću, sa kojim je dogovorio zajednički nastup na federalnom i državnom nivou.
HDZ-ovska ljubav mogla bi uskoro pući, posebno nakon izbora Vilima Primorca, kadra HDZ BiH, za predsjednika Uprave HT Mostar. U HDZ 1990 traže da se HDZ očituje o tom imenovanju u svjetlu sporazuma o zajedničkom postizbornom djelovanju.
„Ono što mi, inače, želimo u svom djelovanju nametnuti kao model jeste da se zakoni moraju poštovati“, kaže portparol Veso Vegar.
Hoće li imenovanje Primorca zaoštriti odnose dva HDZ-a i time potaknuti HDZ 1990 da se prikloni SDP-ovoj platformi, znaće se uskoro.
Ko ima legitimitet
Istovremeno, ono što konstantno potenciraju te dvije stranke sa hrvatskim predznakom je kako HSP i Stranka Radom za boljitak nemaju legitimitet hrvatskog naroda u BiH. Na tu tvrdnju visoki funkcioner Hrvatske stranke prava Petar Milić odgovara:
U SNSD-u ocjenjuju kako platforma koju su ponudile SDP, SDA, HSP i Stranka Radom za boljitak neće doprinijeti dogovoru na nivou BiH.
„Mi imamo znatno više preko 100.000 glasova. Ako oduzmemo stožernoj kriminalnoj organizaciji glasove Srba koje je dao Dodik u Federaciji BiH, oni su ispod 100.000 glasova.“
U SNSD-u ocjenjuju kako platforma koju su ponudile SDP, SDA, HSP i Stranka Radom za boljitak neće doprinijeti dogovoru na nivou BiH. O tome šta je sporno u ponuđenom dokumentu, Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a, kaže:
„Mi imamo svoje programske dokumente, imamo platformu o zajedničkom djelovanju sa SDS-om. Ukoliko se uopšte dođe do stepenice da se treba pregovarati s ovim stranakama koje su sad potpisale tu platformu, onda ćemo vidjetu šta je predmet razgovora.“
Na sastanak u Mostar pozvan je i lider Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić. Još ne zna da li će ići, s obzirom da sjednica državnog parlamenta nije odgođena. Bosić je, podsjetimo, sa Dodikom dogovorio koaliciju na državnom nivou, a kako kaže za naš radio, nema ništa protiv drugih koalicija.
„Pozivam sve političke faktore da sjednu za sto i da definišu šta je ostvarivo i šta je prihvatljivo za ostale partnere i da se na osnovu na osnovu toga napravi neka vlast koja bi imala funkciju u interesu građana BiH“, navodi Bosić.
Protekle četiri godine Bosna i Hercegovina, sa onima koji su bili na vlasti, nije se približila Evropi. Nade građana, ali i međunarodne zajednice, bile su uprte u novu vlast, čije formiranje će, po svemu sudeći, biti u 2011. Ako se budu i dalje prepucavali na način na koji to rade ovih dana, Evropska unija će od BiH biti udaljena kilometrima.
