U svjetlu brojnih kritika na račun poslaničkih primanja u parlamentima u Bosni i Hercegovini, Centar za istraživanje i studije Gea iz Banjaluke uputio je niz preporuka u entitetske i državni parlament kako bi se davanja za poslanike usaglasila s evropskom praksom. Ako bi se provele sve preporuke, uštede bi bile milionske, kažu u Gei.
Poslanici i delegati na bilo kom nivou u Bosni i Hercegovini vrlo lako donesu odluke o povećanju svojih primanja. No kada se raspravlja o smanjenju plata ili ukidanju nekih naknada, to je proces koji može potrajati mjesecima. Primjer tome je da državni i entitetski parlamenti još nisu odgovorili na preporuke Centra za istraživanje i studije Gea iz Banjaluke, koje su poslate prije dva mjeseca kako bi se uvelo reda u primanja koja su mnogima nedostižna.
Član Upravnog odbora Gee Marko Martić kaže da bi usvajanje preporuka doprinijelo uštedi od gotovo četiri miliona maraka u enitetskim i državnom parlamentu.
„U Parlamentarnoj skupštini BiH oko 2,5 miliona, u Parlamentu FBiH oko 1,4 milona i u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda oko 300.000 KM“, tvrdi Marić.
Jedan o prvih koraka u uštedi, kaže Martić, bio bi usklađivanje nivoa poslaničkih plata sa evropskim kolegama. Poslanici i delegati u Parlamentu Bosne i Hercegovine danas mjesečno zarade gotovo sedam puta više od prosječnog primanja jednog građanina BiH.
Njemački parlament, juni 2010Poslanici, na primjer, u Norveškoj, Njemačkoj, Belgiji ili u Evropskom parlamentu zarade od jedan i po do tri prosječne plate u svojim zemljama, ističe Martić.
„Pored toga manjkavosti modela se ogledaju u tome, vezano je dosta za transparentnost, da postoji surogati plata koje se isplaćuju poslanicima i delegatima koji se nominalno ne nazivaju platama, međutim, u suštini to su primanja koja se mogu podvesti pod platu“, navodi Martić.
Najljenji, a najplaćeniji
U Centrima civilnih inicijativa, koji su i sami ukazivali na enormna poslanička primanja, podržavaju inicijativu da se u toj oblasti uvede red. Portparol Centara Majda Behrem - Stojanov ističe kako je najgora situacija, ipak, u državnom parlamentu.
„Pogotovo je ovaj podatak zastrašujući ako uzmemo u obzir koliko su radili u proteklom periodu. Mi imamo situaciju da, izuzimajući naravno neke pojedince, generalno gledajući mi imamo najljeniji parlament u regionu, a imamo najplaćenije poslanike u regionu“, kaže Behrem-Stojanov.
U parlamentima su naveli kako je teško očekivati da se bilo kakve promjene u vezi sa pitanjem preporuka dogode prije izbora. Član Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH Remzija Kadrić podržava prijedloge koji bi doprinijeli uštedi.
„Ja sam imao ideju da se naknade delegatima i poslanicima ukinu. Prema tome, to se da uraditi jednom sjednicom komisije, ali je vrlo teško jer ne postoji politička volja da se u ovom momentu takva jedna odluka donese“, kaže Kadrić.
„Ne znam više šta se ima kresati. Zavisi sve iz koje tačke gledate. Primanja u federalnom su duplo manja od primanja u državnom parlamentu. Ona su opet u odnosu na druge vjerovatno velika, ali ne u odnosu na parlamente, u odnosu na kantone. Federalni parlament mislim da spada u red čak najnižih primanja“, tvrdi član Administrativne komisije Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Munib Jusufović.
Predsjedavajući Administrativne komisije pri Narodnoj skupštini RS Dimitrije Ivanić kaže da je čitao preporuke Centra Gea i da je posebno interesantna ideja o vezivanju poslaničkih plata sa prosječnim platama.
„Komisija je takođe predložila Vladi RS da formira jednu interresornu grupu koja bi se bavila izradom zakona o platama svih izabranih funkcionera, uključujući i predsjednika RS, ministre, narodne poslanike. Jednostavno da se utvrde neki platni razredi“, kaže Ivanić.
Regulisanje plata zakonom svih izabranih zvaničnika najbitnija je preporuka i Centra Gea.
„Ono što je zajedničko za sva tri parlamenta je nedovoljno transparentan model za utvrđivanje plata, odnosno model koji se često bazira na internima odlukama skupštinskih tijela, poput Administrativne komisije. Poslanici i delegati sami odlučuju o visini svojih primanja, bez da postoji neko nepristrasno tijelo ili organ koji će eventualno davati odobrenje na njihove odluke“, zaključuje Marko Martić.
U Gei još smatraju da bi trebalo izjednačiti visinu plata za sve delegate i poslanike, te na internet prezentacijama objaviti sve informacije o poslaničkim primanjima.
Poslanici i delegati na bilo kom nivou u Bosni i Hercegovini vrlo lako donesu odluke o povećanju svojih primanja. No kada se raspravlja o smanjenju plata ili ukidanju nekih naknada, to je proces koji može potrajati mjesecima. Primjer tome je da državni i entitetski parlamenti još nisu odgovorili na preporuke Centra za istraživanje i studije Gea iz Banjaluke, koje su poslate prije dva mjeseca kako bi se uvelo reda u primanja koja su mnogima nedostižna.
Član Upravnog odbora Gee Marko Martić kaže da bi usvajanje preporuka doprinijelo uštedi od gotovo četiri miliona maraka u enitetskim i državnom parlamentu.
„U Parlamentarnoj skupštini BiH oko 2,5 miliona, u Parlamentu FBiH oko 1,4 milona i u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda oko 300.000 KM“, tvrdi Marić.
Jedan o prvih koraka u uštedi, kaže Martić, bio bi usklađivanje nivoa poslaničkih plata sa evropskim kolegama. Poslanici i delegati u Parlamentu Bosne i Hercegovine danas mjesečno zarade gotovo sedam puta više od prosječnog primanja jednog građanina BiH.
„Pored toga manjkavosti modela se ogledaju u tome, vezano je dosta za transparentnost, da postoji surogati plata koje se isplaćuju poslanicima i delegatima koji se nominalno ne nazivaju platama, međutim, u suštini to su primanja koja se mogu podvesti pod platu“, navodi Martić.
Najljenji, a najplaćeniji
U Centrima civilnih inicijativa, koji su i sami ukazivali na enormna poslanička primanja, podržavaju inicijativu da se u toj oblasti uvede red. Portparol Centara Majda Behrem - Stojanov ističe kako je najgora situacija, ipak, u državnom parlamentu.
„Pogotovo je ovaj podatak zastrašujući ako uzmemo u obzir koliko su radili u proteklom periodu. Mi imamo situaciju da, izuzimajući naravno neke pojedince, generalno gledajući mi imamo najljeniji parlament u regionu, a imamo najplaćenije poslanike u regionu“, kaže Behrem-Stojanov.
U parlamentima su naveli kako je teško očekivati da se bilo kakve promjene u vezi sa pitanjem preporuka dogode prije izbora. Član Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH Remzija Kadrić podržava prijedloge koji bi doprinijeli uštedi.
"Ne znam više šta se ima kresati", kaže na prijedlog o smanjenju plata član Administrativne komisije Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Munib Jusufović
„Ja sam imao ideju da se naknade delegatima i poslanicima ukinu. Prema tome, to se da uraditi jednom sjednicom komisije, ali je vrlo teško jer ne postoji politička volja da se u ovom momentu takva jedna odluka donese“, kaže Kadrić.
„Ne znam više šta se ima kresati. Zavisi sve iz koje tačke gledate. Primanja u federalnom su duplo manja od primanja u državnom parlamentu. Ona su opet u odnosu na druge vjerovatno velika, ali ne u odnosu na parlamente, u odnosu na kantone. Federalni parlament mislim da spada u red čak najnižih primanja“, tvrdi član Administrativne komisije Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Munib Jusufović.
Predsjedavajući Administrativne komisije pri Narodnoj skupštini RS Dimitrije Ivanić kaže da je čitao preporuke Centra Gea i da je posebno interesantna ideja o vezivanju poslaničkih plata sa prosječnim platama.
„Komisija je takođe predložila Vladi RS da formira jednu interresornu grupu koja bi se bavila izradom zakona o platama svih izabranih funkcionera, uključujući i predsjednika RS, ministre, narodne poslanike. Jednostavno da se utvrde neki platni razredi“, kaže Ivanić.
Regulisanje plata zakonom svih izabranih zvaničnika najbitnija je preporuka i Centra Gea.
„Ono što je zajedničko za sva tri parlamenta je nedovoljno transparentan model za utvrđivanje plata, odnosno model koji se često bazira na internima odlukama skupštinskih tijela, poput Administrativne komisije. Poslanici i delegati sami odlučuju o visini svojih primanja, bez da postoji neko nepristrasno tijelo ili organ koji će eventualno davati odobrenje na njihove odluke“, zaključuje Marko Martić.
U Gei još smatraju da bi trebalo izjednačiti visinu plata za sve delegate i poslanike, te na internet prezentacijama objaviti sve informacije o poslaničkim primanjima.
