Iako je svjetska ekonomska kriza sa nekoliko mjeseci zakašnjenja pogodila BiH, očekivalo se da će se i posljedice pokazati kasnije. Ipak, u BiH je
zvanično, od početka godine, bez posla ostalo oko 53.000 ljudi, dok je stopa nezaposlenosti premašila 40 posto.
Oni kojima su poslodavci redovno uplaćivali doprinose imaju pravo na naknadu. Većina, njih skoro pola miliona, prepuštena je sama sebi jer niti
jedna od 13 vlada u BiH nema program zbrinjavanja otpuštenih radnika.
Nakon desetogodišnjeg rada u jednoj sarajevskoj firmi Jasmina Kapetanović je krajem prošle godine ostala bez posla. Kao razlog navedena joj je ekonomska kriza:
„Nažalost, ja sam prije par dana bila u Zavodu za zapošljavanje i rekli su mi da se ne mogu čak ni prijaviti ponovo jer nisu izabrane obaveze prema državi.“
Iako profesorica engleskog, pored kojeg govori još dva strana jezika, za Jasminu posla nema. Uspije, kaže, za hranu zaraditi dajući djeci časove:
„Ja ću vjerovatno biti u situaciji da mi oduzmu stan zbog neplaćenih dugova. Vi znate da smo sad, kao i na Zapadu, došli u situaciju da onog trenutka kad ne plaćate određene račune da vam dođu da plijene stvari.“
Jasmina je jedna od pola miliona nezaposlenih ljudi u BiH. Podaci državne Agencije za rad i zapošljavanje pokazuju da je u BiH u prvih osam mjeseci bez posla ostalo skoro 53.000 ljudi. No, kako kaže glasnogovornica Agencije Sanela Zeljković, nisu svi ostali bez posla zbog ekonomske krize:
„To su lica koja su došla na biroe. U tu kategoriju spadaju lica koja se ostala bez posla kao tehnološki višak, zatim usljed stečaja i likvidacije, po osnovu prestanka ugovora na određeno i drugih razloga.“
Ekonomski stručnjaci najavljivali su globalnu krizu od 2006. godine. Međutim, bh. institucije globalna ekonomska kriza je iznenadila. Da država nema konkretnog plana i programa zbrinjavanja osoba koje su usljed recesije ostale bez posla, potvrđuje i direktor federalnog Zavoda za zapošljavanje, Miralem Šarić:
„Nismo očekivali da će u ovakvom obimu biti recesija, mada smo pretpostavljali. Međutim, mi smo limitirani financijskim sredstvima da bismo mogli značajnije pomoći privrednim subjektima u zadržavanju bar postojećeg stepena zaposlenosti.“
Nekolicina sretnika, a u BiH ih ima oko 8.000, kojima su poslodavci redovno uplaćivali doprinose imaju pravo na naknadu sa biroa za zapošljavanje. Visina naknade za nezaposlene iznosi 40 odsto od plate. Najviša naknada za nezaposlene je priblizna najnižoj plati u Federaciji i iznosi 312 KM. Međutim, za većinu naknade nema:
„Nije bilo ponuda. Na biru sam dvije, tri godine poslije rata.“
„Na birou sam od 1991., 1992. Bilo je ponuda, ali građevinskih limarija nije bilo, ovog iz moje struke. Na birou sam bez ikakvih primanja, jedino što imam zdravstveno osiguranje i to je to. Snalazim se, idem, tražim, kopam, radim sve živo što ima. Imao sam od vojske nešto malo, i to su mi završili, nemam.“
„Trgovačku sam završila. Četiri godine očekujem neki posao, ali, bogami, slabo. Već evo tri godine sam na birou - ništa. Teško, bogami, za nas.“
Niti jedna od 13 vlada u državi nema ozbiljan program zbrinjavanja otpuštenih radnika. Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, naprimjer od 270 miliona ovogodišnjeg budžeta, za smanjenje nezaposlenosti nije predvidjelo niti jednu marku. Pomoćnica ministra Džana Kadribegović kaže kako se u Ministrastvu bave izradom novih zakonskih akata:
„Aktivnosti koje mi možemo provesti i koje provodimo su donošenje određenih zakona iz oblasti zapošljavanja koji će na neki način doprinijeti i poboljšanju poslovnog ambijenta. Prije svega, tu mislim na zakon o zapošljavanju - koji je upravo je u fazi izrade, i na izmjene i dopune Zakona o radu. U tim zakonima ćemo pokušati poboljšati i položaj zaposlenih, a i položaj onih koji su nezaposleni.“
Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnog sindikata BiH, upozorava da kriza još nije dosegla dno:
„Što se tiče prognoza, one nisu ohrabrujuće. Iako ne bismo trebali širiti pesimizam, ali s obzirom da se ovdje ne dešavaju bitne stvari i ne stvaraju se pretpostavke za zaustavljanje ove krize, očekivati je da će do kraja godine rasti broj nezaposlenih po osnovu globalne ekonomske krize.“
Bh. vlasti su izgubile milione maraka zbog zastoja u projektima. Poslijednje nade polažu u Međunarodni monetarni fond čijim sredstvima nastoje ublažiti socijalni kolaps.
zvanično, od početka godine, bez posla ostalo oko 53.000 ljudi, dok je stopa nezaposlenosti premašila 40 posto.
Oni kojima su poslodavci redovno uplaćivali doprinose imaju pravo na naknadu. Većina, njih skoro pola miliona, prepuštena je sama sebi jer niti
jedna od 13 vlada u BiH nema program zbrinjavanja otpuštenih radnika.
Nakon desetogodišnjeg rada u jednoj sarajevskoj firmi Jasmina Kapetanović je krajem prošle godine ostala bez posla. Kao razlog navedena joj je ekonomska kriza:
„Nažalost, ja sam prije par dana bila u Zavodu za zapošljavanje i rekli su mi da se ne mogu čak ni prijaviti ponovo jer nisu izabrane obaveze prema državi.“
Iako profesorica engleskog, pored kojeg govori još dva strana jezika, za Jasminu posla nema. Uspije, kaže, za hranu zaraditi dajući djeci časove:
„Ja ću vjerovatno biti u situaciji da mi oduzmu stan zbog neplaćenih dugova. Vi znate da smo sad, kao i na Zapadu, došli u situaciju da onog trenutka kad ne plaćate određene račune da vam dođu da plijene stvari.“
Jasmina je jedna od pola miliona nezaposlenih ljudi u BiH. Podaci državne Agencije za rad i zapošljavanje pokazuju da je u BiH u prvih osam mjeseci bez posla ostalo skoro 53.000 ljudi. No, kako kaže glasnogovornica Agencije Sanela Zeljković, nisu svi ostali bez posla zbog ekonomske krize:
„To su lica koja su došla na biroe. U tu kategoriju spadaju lica koja se ostala bez posla kao tehnološki višak, zatim usljed stečaja i likvidacije, po osnovu prestanka ugovora na određeno i drugih razloga.“
Ekonomski stručnjaci najavljivali su globalnu krizu od 2006. godine. Međutim, bh. institucije globalna ekonomska kriza je iznenadila. Da država nema konkretnog plana i programa zbrinjavanja osoba koje su usljed recesije ostale bez posla, potvrđuje i direktor federalnog Zavoda za zapošljavanje, Miralem Šarić:
„Nismo očekivali da će u ovakvom obimu biti recesija, mada smo pretpostavljali. Međutim, mi smo limitirani financijskim sredstvima da bismo mogli značajnije pomoći privrednim subjektima u zadržavanju bar postojećeg stepena zaposlenosti.“
Nekolicina sretnika, a u BiH ih ima oko 8.000, kojima su poslodavci redovno uplaćivali doprinose imaju pravo na naknadu sa biroa za zapošljavanje. Visina naknade za nezaposlene iznosi 40 odsto od plate. Najviša naknada za nezaposlene je priblizna najnižoj plati u Federaciji i iznosi 312 KM. Međutim, za većinu naknade nema:
„Nije bilo ponuda. Na biru sam dvije, tri godine poslije rata.“
„Na birou sam od 1991., 1992. Bilo je ponuda, ali građevinskih limarija nije bilo, ovog iz moje struke. Na birou sam bez ikakvih primanja, jedino što imam zdravstveno osiguranje i to je to. Snalazim se, idem, tražim, kopam, radim sve živo što ima. Imao sam od vojske nešto malo, i to su mi završili, nemam.“
„Trgovačku sam završila. Četiri godine očekujem neki posao, ali, bogami, slabo. Već evo tri godine sam na birou - ništa. Teško, bogami, za nas.“
Niti jedna od 13 vlada u državi nema ozbiljan program zbrinjavanja otpuštenih radnika. Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, naprimjer od 270 miliona ovogodišnjeg budžeta, za smanjenje nezaposlenosti nije predvidjelo niti jednu marku. Pomoćnica ministra Džana Kadribegović kaže kako se u Ministrastvu bave izradom novih zakonskih akata:
„Aktivnosti koje mi možemo provesti i koje provodimo su donošenje određenih zakona iz oblasti zapošljavanja koji će na neki način doprinijeti i poboljšanju poslovnog ambijenta. Prije svega, tu mislim na zakon o zapošljavanju - koji je upravo je u fazi izrade, i na izmjene i dopune Zakona o radu. U tim zakonima ćemo pokušati poboljšati i položaj zaposlenih, a i položaj onih koji su nezaposleni.“
Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnog sindikata BiH, upozorava da kriza još nije dosegla dno:
„Što se tiče prognoza, one nisu ohrabrujuće. Iako ne bismo trebali širiti pesimizam, ali s obzirom da se ovdje ne dešavaju bitne stvari i ne stvaraju se pretpostavke za zaustavljanje ove krize, očekivati je da će do kraja godine rasti broj nezaposlenih po osnovu globalne ekonomske krize.“
Bh. vlasti su izgubile milione maraka zbog zastoja u projektima. Poslijednje nade polažu u Međunarodni monetarni fond čijim sredstvima nastoje ublažiti socijalni kolaps.
