Većina mladih glasača neizainteresovana za promjene

Više od 50 posto mladih u Bosni i Hercegovini apstinira na izborima. Analize pokazuju da većina njih i koji odluče da glasaju nije bitnije zainteresovana za promjene u zemlji.

U isto vrijeme oko 22 posto svih kandidata prijavljenih za predstojeće oktobarske izbore ima ispod 30 godina, što je bio slučaj i na prethodnim izborima. Ipak, mali broj njih uspio je da uđe u entitetske ili državni parlament. To pokazuje da mladi glasači rijetko daju povjerenje svojim vršnjacima.

Adnan, Ana i Darko rijetki su mladi u BiH koji smatraju da na izborima mogu izglasati bolju budućnost za sebe i svoje vršnjake. Smatraju da su mladi u BiH previše pasivni i da nisu spremni da mijenjaju i da se bore za svoje bolje sutra. Ovi osamnaestogodišnjaci ove godine prvi put će izaći na birališta. Odlučni su da svojim glasom nešto promijene. Šta želi da se promijeni prvo govori Ana Čondrić iz Livna:

„Prvo, mislim da je dosta nesigurna država, da mi ne možemo hodati po vlastitim ulicama, a da ne mislimo da nas neko može napasti. Ja bih pokušala nekako tu stopu uličnog kriminala smanjiti, jer meni je to najgore. Ja znam po sebi - ne mogu izaći iz kuće normalno da me moji roditelji ne moraju negdje odvesti.“

Adnan Subašić, osamnaestogodišnjak iz Sarajeva, kaže da mladi u BiH moraju postati svjesni da će jedino glasanjem izvesti zemlju iz mraka u kom je već 15 godina:

„Tako da smo danas na dnu Evrope upravo zbog toga što biramo ljude koji ne znaju da vode, koji neće da vode, kojima su bitniji oni sami sebi nego mi. To mi je smisao ustvari - da pokušamo promijeniti to. Ako ne uspijemo, ipak smo pokušali“, kaže Subašić.

Za Darka Rikića iz Bijeljine najveći problem je to što isti ljudi godinama određuju sudbinu svih u Bosni i Hercegovini. Mijenjaju se likovi, ali ne i način vođenja politike, kaže Darko:

„Želio bih da svi zajedno dokažemo njima da mladi na kojima ostaje budućnost mogu da promijene nešto samo ako oni to žele. A želja dolazi samo ako se okrenete i vidite gdje se nalazite“, navodi Rikić.

Razlozi apstinencije

Ti nisi lutka - odluči kome ide tvoj glas, Ti biraš, Pasivnost ubija, Pet je do 12 - samo su neke od poruka kojima brojne nevladine organizacije i udruženja pokušavaju da stimulišu mlade ljude u Bosni i Hercegovini da izađu i glasaju na oktobarskim izborima. Statistika govori da izlazak mladih na prethodnim izborima nije bio toliko loš - čak njih 47 posto glasalo je prije četiri godine na opštim izborima.

Ni broj mladih unutar biračkog tijela nije zanemariv - 21 posto od svih glasača u BiH su osobe mlađe od 30 godina. No to nije ništa bitno promijenilo jer analize kažu da je većina mladih glasača nezainteresovana za bitnije promjene u društvu, te da ne poznaju politički sistem u kojem žive.

Jan Zlatan Kulenović, iz Omladinske informativne agencije, podsjeća koji su to razlozi zbog kojih mladi ljudi u BiH nisu zainteresovani za izborni proces kao polugu uz pomoć koje se može doći do promjena.

„Prvi koji mislim da za ovu državu jeste bitan itekako je taj da oni smatraju da je to nešto što je prljavo, nezanimljivo, nejasno, kompleksno, konfuzno. Drugi razlog jeste kod građana šire, a posebno kod omladinske populacije rašireno mišljenje

"Kod građana šire, a posebno kod omladinske populacije rašireno je mišljenje da nemaju za koga glasati, odnosno da ne vide na tržištu zanimljivu političku opciju koja nudi nešto specifično, konkretno i bitno za mlade ljude", navodi Jan Zlatan Kulenović, iz Omladinske informativne agencije.

da nemaju za koga glasati, odnosno da ne vide na tržištu zanimljivu političku opciju koja nudi nešto specifično, konkretno i bitno za mlade ljude. I treći razlog, najčešći, jeste ’moj glas ne vrijedi’, odnosno smatraju izašli ili ne, taj jedan njihov lični glas ne može nešto specijalno uraditi“, kaže Kulenović.

Oko 22 posto svih kandidata prijavljenih za predstojeće oktobarske izbore imaju ispod 30 godina. Iako je i prethodnih godina broj mladih na izbornim listama bio nezanemariv, mali broj njih uspio je da udje u entitetske ili državni parlamet. To pokazuje da mladi glasači rijetko daju povjerenje svojim vršnjacima. Apstinencija neće pomoći nikome, upozoravaju iz Vijeća Evrope. Svi projekti koje ova organizacija radi u BiH imaju za cilj da mobilišu mlade ljude da krenu da razmišljaju, kaže savjetnik Vijeća Evrope Igor Gaon.

„Da krenu da razmišljaju: ’Jeste, ja sam građanin ove zemlje, ja treba da participiram u životu ove zemlje’, a ne da bude pasivan: ’To se mene ne tiče, to će uraditi neko drugi.’ Ljudi ovdje još uvijek ne shvataju da niko drugi neće uraditi ništa za tebe ako ti sam ne kreneš da radiš za samoga sebe i zajedno sa svojim prijateljima ne kreneš graditi nešto što ovdje izgleda kao frazeologija - bolja budućnost. Dakle, život i ono što je ispred tebe možeš samo napraviti ako i ti uzmeš sve stvari u svoje ruke. A to znači da se aktiviraš. Da se aktiviraš na svakom mjestu“, navodi Gaon.

„Ako uzmemo da su mladi ljudi kategorija koja se školuje, koja je na univerzitetu, na kojima stoji naša budućnost, da su oni nosioci novih, naprednih ideja, novih tehnologija, da su oni ti kojima mnogo štošta ide od ruke, a ne zanemarujući ostale kategorije, starosne ili bilo koje druge, obrazovne strukture, veoma je značajno da se mladi ljudi od početka uključe u taj jedan veoma značajan društveni proces, a to su izbori i učešće u vlasti“, kaže Član izborne komisije BiH Branko Perić.

Mladi ljudi su budućnost svake zemlje, ali oni se moraju uključiti u i u kreiranje te budućnosti, poručuje Katrin Revo iz Vijeća Evrope.

„Imate pravo da glasate, morate to iskoristiti. Nije dovoljno samo reći da niste zainteresovani i da se svakoko ništa neće promijeniiti. Glasanje je upravo ono što će promijeniti situaciju - i odgovorni ste za bolju budućnost“, poručuje Revo.