Revizija poslovanja institucija BiH još jednom je pokazala kako se stotine hiljada maraka iz državnog budžeta nekontrolisano i nenamjenski troše. U izvještaju koji je Ured za reviziju predstavio stoji da su u skoro 60 posto ukupnog budžeta uočeni propusti i kršenja zakona.
U nevladinim organizacijama, koje stalno upozoravaju na ovaj problem, kažu da izvještaj nije otkrio ništa novo, te da je najveći problem što zbog nenamjenskog trošenja državnog novca niko do sada nije sankcioniran.
Bosanskohercegovački funkcioneri i u prošloj godini su nenamjenski i nekontrolisano trošili novac iz državnog budžeta. Čak 15 državnih institucija dobilo je negativno mišljenje Ureda za reviziju. Analiza poslovanja 62 institucije na državnom nivou pokazuje da funkcioneri nastavljaju praksu rasipanja državnog novca, pri tom svjesno kršeći propisane procedure i zakone.
Tabla na ulazu u Predsjedništvo BiHUred za reviziju dao je ozbiljne zamjerke na račun Predsjedništva BiH. Jedna od najznačajnijih je zaključivanje ugovora sa Vazduhoplovnim servisom RS, za potrebe prevoza koje je koristio član Predsjedništva Nebojša Radmanović. Za te namjene potrošeno je više od 50.000 konvertibilnih maraka (KM).
Kao poseban problem navodi se činjenica da je većina državnih institucija kršila zakonske procedure, posebno Zakon o javnim nabavkama.
Za Emira Đikića iz nevladine organizacije Transparency International ovaj izvještaj nije pokazao ništa novo:
„Problem je u tome što će ovi revizorski izvještaji opet otići na Parlamentarnu skupštinu i pričaćemo jedan, dva dana o njima sad kad su objavljeni, i jedan, dva dana kad ih bude parlamentarna komisija prečišćavala - i to će biti sve. Neće biti nikakvog spriječavanja da se ovo ne ponovi i sljedeći put, niti će iko od rukovodilaca ovih institucija snositi odgovornost“, kaže Đikić.
A šta građani Sarajeva misle o tome što oni koje su birali najviše novca troše na vožnju skupim automobilima, ili račune za mobilne telefone:
„Ova država je šamar svima nama. Svi smo navikli na to, znači to je stvar i građana koji šute o svemu.“
„Ljudi koji nemaju grižu savjesti su prvenstveno političari koji na takv način troše novac iz budžeta ljudi koji jedva zarađuju za svoj hljeb.“
„Uzimaju ga, to je istina. Samo smjena rukovodstva.“
Sokovi vrijedni hiljade maraka
Ministarstvo odbrane BiH je, prema ovom izvještaju, za godinu dana potrošilo skoro 40.000 KM za ni manje ni više nego voćne sokove. Državno Ministarstvo vanjske trgovine nekim od službenika zakup stana plaća 1.300 KM, što je nekoliko puta više od propisane naknade za smještaj, a Ministarstvu prometa i komunikacija predloženo je da pojača sistem internih kontrola u dijelu korištenja službenih vozila, reprezentacije i usluga mobilnih telefona.
Ivica Ćavar, foto Midhat PoturovićIvica Ćavar, iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, smatra da među funkcionerima ne postoji odgovornost u raspolaganju državnim novcem:
„Da ljudi koji su na čelu tih institucija zaista preuzmu punu odgovornost, jer je neshvatljivo da se nenamjenski troši proračunski novac u vremenu sveukupne ekonomske i financijske krize institucije i odgovorni ljudi u institucijama trebaju preuzeti punu odgovornost i odgovarati za svoje propuste, i to ne samo moralno“, navodi Ćavar.
Revizori su iznijeli brojne zamjerke na neprimjenjivanje zakona o javnim nabavkama, ekstremne troškove reprezentacija i plaćanje visokih telefonskih računa.
Momir Dejanović, iz Centra za humanu politiku, podsjeća da se slični izvještaji ponavljaju iz godine u godinu:
„To govori o tome da oni ne ostvaruju potreban uticaj i da nadležne institucije koje bi trebale utvrđivati odgovornost onih koji imaju negativne revizorske izvjšetaje ne rade svoj posao. Nema ni političke, a ni druge odgovornosti koja je u nadležnosti pravosudnih institucija i zbog toga imamo takvu situaciju u BiH i na državnom nivou, ali i na drugim nivoima vlasti“, kaže Dejanović.
Pored svega, zabilježen je minimalan pomak u odnosu na prethodne godine. Tako je 28 državnih institucija ocijenjenopozitivno. Međutim, riječ je o manjim agencijama i budžetskim korisnicima - tako da su, prema izvještaju Ureda za reviziju, u čak 60 posto budžeta uočeni propusti i kršenja zakona.
„Neshvatljivo je da nitko ne odgovara za nešto što je evidentan propust i kršenje zakon, mislim prije svega na odgovorne ljude na čelu institucija, ako se te negativnosti ponavljaju iz godine u godinu. Ured za reviziju je korektno rekao ono što je imao za reći, dao je preporuke i, nažalost, dobar dio tih preporuka, a čini mi se negdje oko 40, nije realizirano i odnosi se na primjenu Zakona o javnim nabavkama, nedovoljno izgrađenom sustavu internih kontrola, slabostima u planiranju proračuna itd. Dakle, sve to treba definitivno uozbiljiti“, podsjeća Ivica Ćavar.
Iako su i dosadašnji izvještaji Ureda za reviziju pokazivali na ozbiljna kršenja zakonskih procedura i nenamjensko trošenje novca iz budžeta, do sada nijedan funkcioner u BiH zbog toga nije bio sankcioniran. I ovaj, kao i prethodni izvještaji, biće upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH, a nakon toga i u državno Tužilaštvo, koje bi trebalo da utvrdi postoji li nečija krivična odgovornost.
U nevladinim organizacijama, koje stalno upozoravaju na ovaj problem, kažu da izvještaj nije otkrio ništa novo, te da je najveći problem što zbog nenamjenskog trošenja državnog novca niko do sada nije sankcioniran.
Bosanskohercegovački funkcioneri i u prošloj godini su nenamjenski i nekontrolisano trošili novac iz državnog budžeta. Čak 15 državnih institucija dobilo je negativno mišljenje Ureda za reviziju. Analiza poslovanja 62 institucije na državnom nivou pokazuje da funkcioneri nastavljaju praksu rasipanja državnog novca, pri tom svjesno kršeći propisane procedure i zakone.
Kao poseban problem navodi se činjenica da je većina državnih institucija kršila zakonske procedure, posebno Zakon o javnim nabavkama.
Za Emira Đikića iz nevladine organizacije Transparency International ovaj izvještaj nije pokazao ništa novo:
„Problem je u tome što će ovi revizorski izvještaji opet otići na Parlamentarnu skupštinu i pričaćemo jedan, dva dana o njima sad kad su objavljeni, i jedan, dva dana kad ih bude parlamentarna komisija prečišćavala - i to će biti sve. Neće biti nikakvog spriječavanja da se ovo ne ponovi i sljedeći put, niti će iko od rukovodilaca ovih institucija snositi odgovornost“, kaže Đikić.
A šta građani Sarajeva misle o tome što oni koje su birali najviše novca troše na vožnju skupim automobilima, ili račune za mobilne telefone:
„Ova država je šamar svima nama. Svi smo navikli na to, znači to je stvar i građana koji šute o svemu.“
„Ljudi koji nemaju grižu savjesti su prvenstveno političari koji na takv način troše novac iz budžeta ljudi koji jedva zarađuju za svoj hljeb.“
„Uzimaju ga, to je istina. Samo smjena rukovodstva.“
Sokovi vrijedni hiljade maraka
Ministarstvo odbrane BiH je, prema ovom izvještaju, za godinu dana potrošilo skoro 40.000 KM za ni manje ni više nego voćne sokove. Državno Ministarstvo vanjske trgovine nekim od službenika zakup stana plaća 1.300 KM, što je nekoliko puta više od propisane naknade za smještaj, a Ministarstvu prometa i komunikacija predloženo je da pojača sistem internih kontrola u dijelu korištenja službenih vozila, reprezentacije i usluga mobilnih telefona.
„Da ljudi koji su na čelu tih institucija zaista preuzmu punu odgovornost, jer je neshvatljivo da se nenamjenski troši proračunski novac u vremenu sveukupne ekonomske i financijske krize institucije i odgovorni ljudi u institucijama trebaju preuzeti punu odgovornost i odgovarati za svoje propuste, i to ne samo moralno“, navodi Ćavar.
Revizori su iznijeli brojne zamjerke na neprimjenjivanje zakona o javnim nabavkama, ekstremne troškove reprezentacija i plaćanje visokih telefonskih računa.
Momir Dejanović, iz Centra za humanu politiku, podsjeća da se slični izvještaji ponavljaju iz godine u godinu:
„To govori o tome da oni ne ostvaruju potreban uticaj i da nadležne institucije koje bi trebale utvrđivati odgovornost onih koji imaju negativne revizorske izvjšetaje ne rade svoj posao. Nema ni političke, a ni druge odgovornosti koja je u nadležnosti pravosudnih institucija i zbog toga imamo takvu situaciju u BiH i na državnom nivou, ali i na drugim nivoima vlasti“, kaže Dejanović.
Pored svega, zabilježen je minimalan pomak u odnosu na prethodne godine. Tako je 28 državnih institucija ocijenjeno
Ured za reviziju je korektno rekao ono što je imao za reći, dao je preporuke i, nažalost, dobar dio tih preporuka, a čini mi se negdje oko 40, nije realizirano, podsjeća Ćavar.
„Neshvatljivo je da nitko ne odgovara za nešto što je evidentan propust i kršenje zakon, mislim prije svega na odgovorne ljude na čelu institucija, ako se te negativnosti ponavljaju iz godine u godinu. Ured za reviziju je korektno rekao ono što je imao za reći, dao je preporuke i, nažalost, dobar dio tih preporuka, a čini mi se negdje oko 40, nije realizirano i odnosi se na primjenu Zakona o javnim nabavkama, nedovoljno izgrađenom sustavu internih kontrola, slabostima u planiranju proračuna itd. Dakle, sve to treba definitivno uozbiljiti“, podsjeća Ivica Ćavar.
Iako su i dosadašnji izvještaji Ureda za reviziju pokazivali na ozbiljna kršenja zakonskih procedura i nenamjensko trošenje novca iz budžeta, do sada nijedan funkcioner u BiH zbog toga nije bio sankcioniran. I ovaj, kao i prethodni izvještaji, biće upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH, a nakon toga i u državno Tužilaštvo, koje bi trebalo da utvrdi postoji li nečija krivična odgovornost.
