„Birali ste nepostojeći broj“ i „Birali ste nepostojeći broj. Pozovite telefonske informacije 1185“ su glasovne poruke koje ćete čuti ako iz Sarajeva pozovete M:tel, telekom operator iz Republike Srpske, odnosno iz Banja Luke Bh telecom, telekom operator u Federaciji BiH, u želji da donirate novac za neku od humanitarnih akcija.
U zemlji u kojoj je sve podijeljeno, nacionalne granice postavljene su i za humanost i solidarnost. Tako korisnici jednog telekom operatora u Federaciji ne mogu pozvati čak ni humanitarni broj drugog telekom operatora, također u Federaciji, ali ni telefonski broj operatora u Republici Srpskoj, i obrnuto.
Većina građana je ovim šokirana. Evo šta Tuzlaci i Sarajlije o tome kažu:
„Žao mi je poplava u RS, ali sam tu nemoćna. Žao mi je što tako političari razmišljaju. Dijele nas na vjersku i nacionalnu pripadnost.“
„Ni humanost, ni ostalo, ne bi trebalo da ima granice.“
„Sramota, bruka, šta drugo da kažem. Nemam druge riječi.“
Entitetske i unutarentitetske linije razdvajanja, kada je humanost u pitanju,najbolje su osjetile članice udruženja „Renesansa“, koje okuplja žene oboljele od raka dojke. Prije nekoliko godina pokrenule su akciju za prikupljanje novca koji bi bio usmjeren na kupovinu dva mamografa.
Kada je akcija završena, shvatile su da im je novac dat sa dva računa – jednog iz Republike Srpske, a drugog iz Federacije BiH, kaže Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja.
„Ja to nisam znala. Ne mogu reći da me je sramota jer, jednostavno, moj mentalni sklop to ne vari. Možda nekome zvuči grubo što ću reći, ali to je stvarno zločin – među bolesnim ljudima praviti takvu diskriminaciju“, navodi Spomenka Hadžić.
Lično umjesto telefonom
Radio Kameleon je u protekle tri godine pokrenuo i učestvovao u oko 120 humanitarnih akcija u kojima je skupljeno 10 miliona maraka. Već prilikom prve humanitarne akcije, suočili su se sa problemom da su građani samo jednog bh. entiteta mogli birati naznačeni telefonski broj.
Almir Čehajić Batko, autor emisije „Udri muški“ koja je inicijator humanitarnih akcija kaže da su zbog te činjenice građani iz Republike Srpske dolazili u redakciju kako bi lično uručili novac.
„U jednoj sobi, u stanovima, si ti na jednom operateru, a u drugoj sobi si u roamingu. To je sramno da se toliki novac uzima od običnih građana, a s druge strane nisu sposobni u ovih petnaest, dvadeset godina da naprave jedan broj, ne samo u slučaju ljudskog života, nego i poplava, nego i zemljotresa!“, kaže Čehajić.
U Bosni i Hercegovini djeluju tri telekom operatora - BH telecom, m:tel, i HT Eronet, i svi godinama podjednako izražavaju žaljenje što je situacija u praksi takva da građani iz jednog entiteta ne mogu donirati novac za građane u drugom entitetu. Portparolke BH telecoma i m:tel-a, Nađa Lutvikadić i Aida Halilović:
„Što se tiče BH telekoma, mi trenutno imamo u opticaju 40 neogeografskih kodova, znači humanitarnih brojeva“, kaže portparpolka BH telecoma Nađa Lutvkadić.
„Svakako da bismo još više bili uspješni u prikupljanju sredstava kada bi brojeve mogli da pozivaju korisnici i BH telekoma i Eroneta“, objašnjava portparolka M:tela Aida Halilović.
Nacionalni atari
Regulatorna agencija za komunikacije dijeli brojeve za humanitarne akcije na zahtjev telekom operatora. Na naše pitanje da li je time postavljena nacionalna granica za humanost i solidarnost, Amela Odobašić, portparolka Agencije odgovara:
„Mislim, kao prvo, da ne trebate ovo pitanje stavljati u jedan, možda čak i politički kontekst, jer takvi stavovi uglavnom su rezultat nepoznavanja same procedure dodjele brojeva. Ono što je u BiH moguće – moguće je imati jedan broj pomoću kojeg će se skupljati određena sredstva za humanitarne svrhe. Međutim, ono što je isto tako važno znati jeste da neko mora podnijeti inicijativu za dodjelu tog broja.“
O tome, Nađa Lutvikadić, portparolka BH telecoma kaže:
„Regulatorna agencija za komunikacije je naš regulator, i u svakom slučaju mi sve odredbe, pravila i odluke iste moramo provoditi, a da se ne pitamo zašto su određene odluke donesene. Daću primjer rebalansa cijena u fiksnoj telefoniji, tako da i po ovom pitanju, da smo dobili bilo kakvu odluku ili pravilo koje se odnosi na ovo pitanje, svakako bismo ga proveli.“
„Ono što je humano, pretvori se u antihumano – da ja ne mogu svoju humanost izraziti zbog toga što ne mogu nazvati na onaj broj operatera. Ti nacionalni atari idu na to da se dijele, da svak ima svoj pašaluk i da je on apsolutni gospodar“, ocjenjuje profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Besim Spahić.
Humanost, koja ne poznaje granice nigdje u svijetu, u Bosni i Hercegovini je podijeljena na entitete, odnosno nacije. Običnim ljudima koji ne razmišljaju o tome ko je koje nacionalnosti kada je u pitanju solidarnost, upravo to se nameće.
Za razliku od političara, građani ne žele i neće da im to bude način života i razmišljanja:
„Ko krene zadnji iz Bosne, nek' ugasi svjetlo. Zar se može komentirati uopšte na drugi način. Ovo je propala zemlja u tom slučaju.“
U zemlji u kojoj je sve podijeljeno, nacionalne granice postavljene su i za humanost i solidarnost. Tako korisnici jednog telekom operatora u Federaciji ne mogu pozvati čak ni humanitarni broj drugog telekom operatora, također u Federaciji, ali ni telefonski broj operatora u Republici Srpskoj, i obrnuto.
Većina građana je ovim šokirana. Evo šta Tuzlaci i Sarajlije o tome kažu:
„Žao mi je poplava u RS, ali sam tu nemoćna. Žao mi je što tako političari razmišljaju. Dijele nas na vjersku i nacionalnu pripadnost.“
„Ni humanost, ni ostalo, ne bi trebalo da ima granice.“
„Sramota, bruka, šta drugo da kažem. Nemam druge riječi.“
Entitetske i unutarentitetske linije razdvajanja, kada je humanost u pitanju,
Entitetske i unutarentitetske linije razdvajanja, kada je humanost u pitanju, najbolje su osjetile članice udruženja „Renesansa“, koje okuplja žene oboljele od raka dojke.
Kada je akcija završena, shvatile su da im je novac dat sa dva računa – jednog iz Republike Srpske, a drugog iz Federacije BiH, kaže Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja.
„Ja to nisam znala. Ne mogu reći da me je sramota jer, jednostavno, moj mentalni sklop to ne vari. Možda nekome zvuči grubo što ću reći, ali to je stvarno zločin – među bolesnim ljudima praviti takvu diskriminaciju“, navodi Spomenka Hadžić.
Lično umjesto telefonom
Radio Kameleon je u protekle tri godine pokrenuo i učestvovao u oko 120 humanitarnih akcija u kojima je skupljeno 10 miliona maraka. Već prilikom prve humanitarne akcije, suočili su se sa problemom da su građani samo jednog bh. entiteta mogli birati naznačeni telefonski broj.
Almir Čehajić Batko, autor emisije „Udri muški“ koja je inicijator humanitarnih akcija kaže da su zbog te činjenice građani iz Republike Srpske dolazili u redakciju kako bi lično uručili novac.
"U jednoj sobi, u stanovima, si ti na jednom operateru, a u drugoj sobi si u roamingu", kaže organizator brojnih humanitarnih akcija Almir Čehajić Batko.
„U jednoj sobi, u stanovima, si ti na jednom operateru, a u drugoj sobi si u roamingu. To je sramno da se toliki novac uzima od običnih građana, a s druge strane nisu sposobni u ovih petnaest, dvadeset godina da naprave jedan broj, ne samo u slučaju ljudskog života, nego i poplava, nego i zemljotresa!“, kaže Čehajić.
U Bosni i Hercegovini djeluju tri telekom operatora - BH telecom, m:tel, i HT Eronet, i svi godinama podjednako izražavaju žaljenje što je situacija u praksi takva da građani iz jednog entiteta ne mogu donirati novac za građane u drugom entitetu. Portparolke BH telecoma i m:tel-a, Nađa Lutvikadić i Aida Halilović:
„Što se tiče BH telekoma, mi trenutno imamo u opticaju 40 neogeografskih kodova, znači humanitarnih brojeva“, kaže portparpolka BH telecoma Nađa Lutvkadić.
„Svakako da bismo još više bili uspješni u prikupljanju sredstava kada bi brojeve mogli da pozivaju korisnici i BH telekoma i Eroneta“, objašnjava portparolka M:tela Aida Halilović.
Nacionalni atari
Regulatorna agencija za komunikacije dijeli brojeve za humanitarne akcije na zahtjev telekom operatora. Na naše pitanje da li je time postavljena nacionalna granica za humanost i solidarnost, Amela Odobašić, portparolka Agencije odgovara:
„Mislim, kao prvo, da ne trebate ovo pitanje stavljati u jedan, možda čak i politički kontekst, jer takvi stavovi uglavnom su rezultat nepoznavanja same procedure dodjele brojeva. Ono što je u BiH moguće – moguće je imati jedan broj pomoću kojeg će se skupljati određena sredstva za humanitarne svrhe. Međutim, ono što je isto tako važno znati jeste da neko mora podnijeti inicijativu za dodjelu tog broja.“
"Ono što je humano, pretvori se u antihumano – da ja ne mogu svoju humanost izraziti zbog toga što ne mogu nazvati na onaj broj operatera“, kritički kaže profesor Besim Spahić.
O tome, Nađa Lutvikadić, portparolka BH telecoma kaže:
„Regulatorna agencija za komunikacije je naš regulator, i u svakom slučaju mi sve odredbe, pravila i odluke iste moramo provoditi, a da se ne pitamo zašto su određene odluke donesene. Daću primjer rebalansa cijena u fiksnoj telefoniji, tako da i po ovom pitanju, da smo dobili bilo kakvu odluku ili pravilo koje se odnosi na ovo pitanje, svakako bismo ga proveli.“
„Ono što je humano, pretvori se u antihumano – da ja ne mogu svoju humanost izraziti zbog toga što ne mogu nazvati na onaj broj operatera. Ti nacionalni atari idu na to da se dijele, da svak ima svoj pašaluk i da je on apsolutni gospodar“, ocjenjuje profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Besim Spahić.
Humanost, koja ne poznaje granice nigdje u svijetu, u Bosni i Hercegovini je podijeljena na entitete, odnosno nacije. Običnim ljudima koji ne razmišljaju o tome ko je koje nacionalnosti kada je u pitanju solidarnost, upravo to se nameće.
Za razliku od političara, građani ne žele i neće da im to bude način života i razmišljanja:
„Ko krene zadnji iz Bosne, nek' ugasi svjetlo. Zar se može komentirati uopšte na drugi način. Ovo je propala zemlja u tom slučaju.“