Ministri pravosuđa Hrvatske i Bosne i Hercegovine Ivan Šimonović i Bariša Čolak potpisali su danas u Sarajevu sporazum po kojem pravomoćno osuđene osobe u nekoj od država više neće moći izbjegavati služenje zatvorske kazne zlorabeći institut dvojnog državljanstva. Sljedeći korak će biti mnogo teži, upozoravaju eksperti – uređivanje pitanja suđenja i presuda za ratne zločine.
Izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršenju odluka u krivičnim stvarima, osuđene osobe koje imaju dvojno državljanstvo neće moći izbjeći sudu pravde bježanjem iz jedne u drugu državu. Ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak kaže da trenutak hapšenja takvih osoba zavisi od sudskih vlasti.
„Može od danas! Dakle, proces priznavanja odluka, traženja izvršenja pravomoćnih sudskih odluka može krenuti od danas. U sporazumu kojeg smo danas potpisali postoji odredba da se primjenjuje na privremenoj osnovi.“
I hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović potvrdio je da će se sporazum odnositi na sve pravomoćno osuđene.
„Oni više neće moći birati – da li u zatvor ili ne, nego mogu birati: Lepoglava ili Zenica.“
Bariša Čolak, Foto: Midhat PoturovićŠto se pravomoćno osuđenih tiče, stvar je riješena. Znači li to skoro hapšenje Ante Jelavića, koji sada boravi u Hrvatskoj. Ministar Bariša Čolak odgovara.
„Spomenuli ste gospodina Jelavića koji uopće nije osuđen, ja to moram radi javnosti kazati jer često dobijam to pitanje. On je dobio prvostupanjsku presudu od deset godina, koja je ukinuta drugostupanjskom presudom. Mi i te probleme možemo i moramo rješavati.“
Za osobe koje još nemaju pravomoćne presude, postoji mogućnost ustupanja gonjenja, dodaje ministar Šimonović.
„Mi imamo široke mogućnosti ustupanja gonjenja. Ovoga trenutka i Bosne i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju svoja interna ograničenja oko mogućnosti izručivanja osoba, ali to ne znači da ne možemo izmjenjivati dokaze i da ne možemo ustupati gonjenje.“
Ivan Šimonović, Foto: Midhat PoturovićOn je najavio i da bi, nakon ustavnih promjena koje je za očekivati u ožujku, Hrvatska bila spremna s Bosnom i Hercegovinom zaključiti i sporazum o izručenju, čime bi se dodatno ojačala suradnja dviju država u području pravosuđa.
"Svime ovim daje se veća sigurnost dvostrukim državljanima jer neće biti zloporaba dvojnog državljanstva pa tako ni njegova osporavanja", zaključio je Šimonović.
Prema procjenama bosansko-hercegovačkih vlasti, u toj zemlji je utočište našlo između 40 i 50 osuđenih u Hrvatskoj, dok se u Hrvatsku sakrilo oko stotinu osoba osuđenih u BiH.
Ministar Čolak najavio je kako će odluka kome će biti izručen Bojan Gudurić, kojeg Hrvatska traži zbog suđenja za ubojstvo Ive Pukanića, a Srbija zbog upućivanja na višegodišnju zatvorsku kaznu, biti donesena za desetak dana.
Ovdje prvi korak nije bio najteži, jer još ostaje da se riješi pitanje ratnih zločina, kaže za naš radio bivši dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinsškog odbora i politički analitičar Žarko Puhovski, pozdravljajući današnje potpisivanje:
„Ovdje je stvar utoliko teže provediva, jer se radi o nečemu što ima i političke konotacije, i o tome da i jedna, i druga i treća država (jer Sarajevo uskoro takav sporazum potpisuje i sa Beogradom) u odnosu na ostale nemaju dovoljno povjerenja u to da su njihovi kazneni progoni, odnosno njihove presude doista objektivne kada se radi o nepripadnicima matičnih naroda u toj državi.“
Radi se o nekoliko tisuća slučajeva u trokutu Hrvatska – Srbija –BiH, a oko dvije tisuće slučajeva na relaciji Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Zanimalo nas je – ne bi li prepuštanje suđenja za ratne zločine državi gdje se optuženik nalazi bilo dobro rješenje, jer su takva suđenja pod izuzetnom pozornošću domaćih i stranih monitora i obično dobijaju ocjenu da su fer i pravično vođena?
„U svakom slučaju, međutim tu se sada radi o nečemu drugom. Postoje stotine, ako ne i tisuće već gotovih presuda, uglavnom u odsutnosti – prije svega u Hrvatskoj ali isto tako i u Republici srpskoj i u Federaciji BiH – i onda je jako teško pravno urediti odluku u kojoj bi se to odnosilo pro futuro, a ne na one zadnjih 10 – 15 godina. I tu nastaje problem!“, kazao je profesor Puhovski.
Izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršenju odluka u krivičnim stvarima, osuđene osobe koje imaju dvojno državljanstvo neće moći izbjeći sudu pravde bježanjem iz jedne u drugu državu. Ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak kaže da trenutak hapšenja takvih osoba zavisi od sudskih vlasti.
„Može od danas! Dakle, proces priznavanja odluka, traženja izvršenja pravomoćnih sudskih odluka može krenuti od danas. U sporazumu kojeg smo danas potpisali postoji odredba da se primjenjuje na privremenoj osnovi.“
I hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović potvrdio je da će se sporazum odnositi na sve pravomoćno osuđene.
„Oni više neće moći birati – da li u zatvor ili ne, nego mogu birati: Lepoglava ili Zenica.“
Čolak: Jelavić nije osuđen
„Spomenuli ste gospodina Jelavića koji uopće nije osuđen, ja to moram radi javnosti kazati jer često dobijam to pitanje. On je dobio prvostupanjsku presudu od deset godina, koja je ukinuta drugostupanjskom presudom. Mi i te probleme možemo i moramo rješavati.“
Za osobe koje još nemaju pravomoćne presude, postoji mogućnost ustupanja gonjenja, dodaje ministar Šimonović.
„Mi imamo široke mogućnosti ustupanja gonjenja. Ovoga trenutka i Bosne i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju svoja interna ograničenja oko mogućnosti izručivanja osoba, ali to ne znači da ne možemo izmjenjivati dokaze i da ne možemo ustupati gonjenje.“
Moguć i sporazum o izručenju
"Svime ovim daje se veća sigurnost dvostrukim državljanima jer neće biti zloporaba dvojnog državljanstva pa tako ni njegova osporavanja", zaključio je Šimonović.
Prema procjenama bosansko-hercegovačkih vlasti, u toj zemlji je utočište našlo između 40 i 50 osuđenih u Hrvatskoj, dok se u Hrvatsku sakrilo oko stotinu osoba osuđenih u BiH.
Ministar Čolak najavio je kako će odluka kome će biti izručen Bojan Gudurić, kojeg Hrvatska traži zbog suđenja za ubojstvo Ive Pukanića, a Srbija zbog upućivanja na višegodišnju zatvorsku kaznu, biti donesena za desetak dana.
Ovdje prvi korak nije bio najteži, jer još ostaje da se riješi pitanje ratnih zločina, kaže za naš radio bivši dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinsškog odbora i politički analitičar Žarko Puhovski, pozdravljajući današnje potpisivanje:
„Ovdje je stvar utoliko teže provediva, jer se radi o nečemu što ima i političke konotacije, i o tome da i jedna, i druga i treća država (jer Sarajevo uskoro takav sporazum potpisuje i sa Beogradom) u odnosu na ostale nemaju dovoljno povjerenja u to da su njihovi kazneni progoni, odnosno njihove presude doista objektivne kada se radi o nepripadnicima matičnih naroda u toj državi.“
Radi se o nekoliko tisuća slučajeva u trokutu Hrvatska – Srbija –BiH, a oko dvije tisuće slučajeva na relaciji Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Zanimalo nas je – ne bi li prepuštanje suđenja za ratne zločine državi gdje se optuženik nalazi bilo dobro rješenje, jer su takva suđenja pod izuzetnom pozornošću domaćih i stranih monitora i obično dobijaju ocjenu da su fer i pravično vođena?
„U svakom slučaju, međutim tu se sada radi o nečemu drugom. Postoje stotine, ako ne i tisuće već gotovih presuda, uglavnom u odsutnosti – prije svega u Hrvatskoj ali isto tako i u Republici srpskoj i u Federaciji BiH – i onda je jako teško pravno urediti odluku u kojoj bi se to odnosilo pro futuro, a ne na one zadnjih 10 – 15 godina. I tu nastaje problem!“, kazao je profesor Puhovski.
